Na sastanku ministara finansija Grupe 8, sedam industrijskih zemalja plus Rusija, i Upravnog odbora Medjunarodnog monetarnog fonda, završenom jučer poslije podne u Washingtonu postignut je napredak na putu mogućeg opraštanja dugova najsiromašnijim zemljama svijeta.
Bogati su se dogovorili oko tehničkih pitanja otpisa dugova najsiromašnijim, ali ne o ukupnom iznosu, i što je najvažnije i dalje se ne zna kako to platiti.
Predsjednik Svjetske banke, James Wolfenson, je rekao novinarima na kraju jučerašnjeg sastanka da bi moglo biti odpisano izmedju 2,5 do čak 40 milijardi dolara duga.
Sam koncept oprosta dugova najsiromašnijim je podržan od sedam najrazvijenijih zemalja svijeta: Sjedinjenih Država, Japana, Njemačke, Britanije, Francuske, Italije i Kanade, ali nije postignut dogovor kako to pokriti.
Prema Britanskom prijedlogu, Medjunarodni monetarni fond bi prodao dio svojih rezervi u zlatu da pokrije dug. Tome se, medjutim, protive Sjedinjene Države.
Gospodin Wolfenson je izrazio nadu da bi to pitanje moglo biti riješeno na sljedećm samitu u julu, ili kasnije na sastanku UN-a u septembru.
I nekoliko stotina demonstranata koji su se okupili, posebno u subotu, tražili su oprost duga najsiromašnijim, izražavajući i negodovanje izborom bivšeg zajmenika američkog minsitra odbrane Paula Wolfowitza na čelo Svjetske banke.
Ministar finansija južne Afrike, Trevor Manuel je pozvao bogate zemlje da što prije podstaknu razvoj siromašnih, ističući da se Milenijski razvojni cilj, postavljen prije pet godina, neće ostavriti bez dodatnih sredstava. Riječ je o cilju da se do 2015 globalno siromaštvo smanji za 50 posto. Zbog napretka u razvoju Kine i Indije, gdje je oko 300 miliona ljudi uspjelo preći liniju ekstremne bijede, Svjetska banka je optimistična da se taj cilj može postići.
Kina, koja je pod pritiskom da promjeni vrijednost svoje valute, nije učestvovala na sastanku u Washingtonu.
Inače, financijski ministri Grupe sedam su upozorili da rastuće cijene nafte prestavljaju rizik za svjetsku ekonomiju, ali da su trenutni ekonomski izgledi dobri. Oni su se složili i u ocjeni da je globalni financijski sistem neuravnotežen i da se mora usvojiti jasna politika kako bi se izbjegle njegove nenadne korekcije na tržištu. Medjutim, američka vlada, čiji se ogroman deficit budžeta smatra glavnim razlogom financijeske neravnoteže, nije predstavila nikakav novi plan za njegov balans.
