U Marshallovoj fondaciji za Njemačku u Washingtonu jučer je predstavljen izveštaj Međunarodne komisije za Balkan. Glavna preporuka komisije od 17 članova, eksperata za Balkan i viših evropskih političkih zvaničnika, jeste ukidanje međunarodnih i evropskih misija u Jugoistočnoj Evropi i relativno brzo učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u NATO i Evropsku Uniju.
Komisija kojom je predsjedavao bivši italijanski premijer Giuliano Amato, kaže da je jedini način učvršćivanja političke i ekonomske stabilnosti u Albaniji i zemljama bivše Jugoslavije članstvo u EU.
Član Komisije, Kemal Derviš iz Turske kaže da EU treba izraditi mapu puta za svaku zemlju balkanskog regiona, kako bi svaka od njih znala šta treba da urade da bi ušle u EU.
Do sada se samo Slovenija pridružila EU, dok se pridruženje Bugarske i Rumunije planira sljedeće godine. Jučer je Evropska Komisija preporučila početak preliminarnih razgovora o pridruživanju Srbije i Crne Gore, a Makedonija i Hrvatska već imaju sporazum o pripremama za pridruživanje, mada su razgovori sa Zagrebom nedavno obustavljeni zbog nedovoljne suradnje s Haškim Tribunalom.
Što se tiče BiH ukazuje se na velike uspjehe postignute do sada, ali i na činjenicu da je ta zemlja sada u većoj mdjunarodnoj izolaciji nego prije pet godina. Ona je zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom medju zadnjim zemljama što se tiče ulaska u Partnerstvo za mir. BiH još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije, čijih 147 članica uključuju Moldovu i Angolu, na primjer. Jedina značajna evropska organizacija u koju je BiH ušla je Vijeće Evrope.
Komisija ukazuje na potrebu ustavnih promjena i ozbiljne probleme sa sadašnjim federalnim sistemom u zemlji. Drugi veliki problem je, ukazuje se u izvještaju Komisije za Balkan, tranzicija sa sadašnjeg statusa protektorata ka samostalno vodjenoj državi, vodjenoj procesom pridruživanja EU. Razgovori koje smo imali u BiH, kažu autori izvještaja, uvjerili su nas da Ured visokog predstavnika više nije od koristi.
Nije potreban novi Dejtonski sporazum, no ono što BiH treba je okvirni plan rada za ulazak u EU koji će voditi raspravama o promjeni Ustava, s tim da EU može posredovati u tim pregovorima, zaključuje Komisija za Balkan.
Govoreći o tome kao član Komisije, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore, Goran Svilanović je rekao da novi Ustav treba da odražava federalnu strukturu BiH, da bude federalna, ali funkcionalna država. Bonski sporazum, kojim je ustanovljen ured visokog predstavnika, nije više ni od kakve koristi, zato predlažemo da se Visoki predstavnik zamjeni pregovaračem EU. Medjutim, mi ni u kojem slučaju ne predlažemo razdvajanje, ili cijepanje BiH, ništa od tih snova. Ključ Američke i Evropske politike primjenjen zadnjih 15-20 godina je da BiH treba biti funkcionalna i cijelovita država.
Član Komisije, inače član Parlamenta Turske i bivši podpredsjednik Svjetske banke, Kemal Derviš je govoreći o BiH, ali i drugima na Balkanu, rekao da moraju odbaciti politiku isključivo baziranu na etničkoj osnovi. To znači da politički sistem tih zemalja treba da počne funkcionirati na osnovu osobnih prava, prava gradjana, a ne na osnovu etnički zasnovane politike.To je jedan od velikih problema u BiH. Da bi za pet, ili deset godina imali funkcionalnu državu, politika u BiH mora postati više politika gradjana, a manje etničkih i religijskih grupa. Gospodin Derviš ističe da to mora biti medju uvjetima koji se pred BiH i druge zemlje na Balkanu postavljaju na putu pridruživaja EU.
Kretanje sa Visokog predstavnika medjunarodne zajednice na pregovarača EU je velika promjena, kaže Bruce Jackson predsjednik za demokratske tranzicije. Ali ako gledate promjene ostvarene u Poljskoj, Republici Češkoj vidite da je bilo fundamentalnih pregovora izmedju EU i tih država koji su proizveli dramatične strukturalne promjene. Ono što pokušavamo je otvoriti taj dijalog za region Balkana, jer medjunarodno starateljstvo nad BiH više ne radi i ne donosi promjene neophodne za pridruživanje EU.
Kada je o Kosovu riječ, član komisije iz Grčke, Alexander Rondos kaže da problem secesije Kosova treba biti riješen kroz regionalne razgovore, a ne nametnut od strane EU.
U samom izvještaju Komisije, koji je istovremeno predstavljen u Washingtonu i Briselu, te dostavljen State departmentu i američkom Nacionalnom vijeću za sigurnost, se predlaže riješenje Kosovskog pitanja u četiri faze.
"U prvoj fazi, došlo bi do odvajanja Kosova od Srbije. Druga faza, podrazumjeva nezavisnost bez punog suvereniteta, treća je nazvana "vođeni suverenitet", i u četvrtoj i konačnoj fazi, Kosovo je članica EU, sa podijeljenim suverenitetom u okviru ove evropske integracije.
Inače, članovi Međunarodne komisije predviđaju da bi pomoću nove strategije Evropska Unija do 2009. ili 2010. mogla da preostalim zemljama Zapadnog Balkana odobri status kandidata za članstvo, dok bi sam prijem bio ostvaren 2014. Time bi balkansko “bure baruta” i simbolično ušlo u zajednicu evropskih demokratija na stotu godišnjicu Sarajevskog atentata.
