Milioni ljudi širom svijeta ožalošćeni su smrću pape Ivana Pavla Drugog koji je preminuo u svojoj 84. godini. Uz mnoge druge stvari, on će ostati upamćen kao čovjek koji je uvijek zastupao interese sirotih i potlačenih.
Donedavno energičan čovjek koji je stalno putovao širom svijeta, papa Ivan Pavao je svoje posljednje godine proveo slab i bolestan. Sve mu je teže bilo da stoji i hoda. Kako mu je glas slabio, bilo mu je teško da se obrati ljudima koji se okupljali samo da bi čuli njegov glas i molitvu.
Sveštenik David O Connel, predsjednik Katoličkog univerziteta u Washingtonu, smatra da je ovaj papa gradio svoju ogromnu duhovnu ostavštinu čak i kad dok ga je zdravlje izdavalo: Papa je cvijelom svijetu poznat kao duhovni vodja, kao čovjek od dubokog milosrdja i duboke vjere, koji je volio svijet i služio mu...
Papa Ivan Pavao, rodjen je kao Karol Wojtyla u Poljskoj, 18. maja 1920. godine. Kao mladić volio je sport i pozorište. Drugi svjetski rat ga je zatekao na univerzitetu. Kada je 1942.godine odlučio da postane sveštenik, morao je da vjerski studij pohadja u tajnosti, jer su nacisti zabranjivali vjersku obuku. Godine 1964. ovaj poljski sveštenik postaje nadbiskup krakovski, a tri godine kasnije proizveden je u red kardinala, što je najviši sveštenički rang u katoličkoj crkvi - osim samog poglavara.
Papa Ivan Pavao je na čelo katoličke crkve izabran 1978. godine. Kao 58-godišnjak, bio je u tom trenutku jedan od najmladjih papa u istoriji. Kad se iz Vatikana izvio bijeli dim - objavljujući da je izabran novi katolički poglavar, svijet je bio šokiran otkrićem da je novi papa došao iz komunističke Poljske i da je to prvi ne-italijanski papa u više od 450 godina.
Chester Gillis je šef katedre za teologiju na univerzitetu Georgetown. On naglašava da je papa Ivan Pavao dao nemjeriv doprinos padu komunizma u istočnoj Evropi, ali i to da je pod njegovim rukovodstvom crkva, koja ionako ima više vjernika nego bilo koja druga vjera u svijetu, potpuno promijenila lice katolicizma: Porast uticaja crkve je najveći u onome dijelu kojeg zovemo Trećim Svijetom - u Aziji i Africi, na primjer, a dijelom i u Južnoj Americi. I sve više takva crkva Trećeg Svijeta je ujedno i crkva ubogih.
Papa Ivan Pavao je govorio brojne jezike i putovao je svuda po svijetu. Tražio je od šefova država da koriste ne-nasilne načine kad rješavaju medjunarodne konflikte..Sretao se sa ključnim političkim figurama, od Fidela Castro-a, Yassera Arafata do predsjednika Busha.
Svoju ulogu papa je vidio kao ulogu moralnog autoriteta u našem vremenu, kaže sveštenik O Connell: Nije imao nikakvo osjećanje straha kada se radilo o tome da govori u ime svijeta, da uputi izazove i da progovori istinu, u njenom punom značenju. On je vjerovao u apsolutnu istinu. Vjerovao je u Boga, vjerovao u božje otkrovenje, bilo kroz jevandjelje, bilo kroz tradiciju i crkveno učenje. Vjerovao je da crkva ima šta da poruči ljudima i to ne samo katolicima.
Milioni ljudi su se okupljali gdje god da je on bio, da bi slušali kako govori ili služi misu.. Njegovo insistiranje na tome da bude što bliži vjernicima gotovo ga je koštalo života. Godine 1981., dok je blagosiljao vjernike na Trgu Svetog Petra, jedan mladi Turčin je pucao na papu i teško ga ranio. Izbolničke postelje papa mu je dao oprost za njegov grijeh
U društvenim pitanjima, neki su ga smatrali svojim herojem, drugi su bili veoma razočarani.
On je nepokolebljivo ostajao protiv ženidbe sveštenika, protiv ženskog sveštenstva, kontrole začeća i abortusa.
O CONNEL: To što je govorio protiv abortusa odražava njegovo trajno vjerovanje, što je i stav katoličke crkve, o svetosti ljudskog života, od momenta začeća do prirodne smrti. On je ostao nepokolebljiv u tome...
Tokom godina vladavine, papa Ivan Pavao često je govorio o mladima i brinuo o njihovoj budućnosti.
Profesor Gillis kaže kako su skandali oko seksualnog zlostavljanja djece od strane sveštenika za poglavara katolika predstavljali ogromno razočarenje.
”Za njega, duhovnika, nezamislivo je bilo da neko od sveštenstva uopšte može počiniti tako grozan zločin, ili - u biblijskim kategorijama - grijeh, a pogotovo ne da će to biti tako rašireno i da će drugi sveštenici to kriti. To je njemu bilo - nezamislivo.“
Papa Ivan Pavao Drugi uložio je ogromne napore da dopre i do ljudi drugih vjera. Nije mu uspjelo da dovede do zvaničnog pomirenja katolika sa pravoslavnom crkvom. Bio je prvi papa koji je ikada posjetio jevrejsku sinagogu i javno se izvinio što katolici nisu pomogli Jevrejima da se izbave od nacističkih progona. Papa je veoma uvažavao druge religije, kaže profesor Gillis.
”Mislim da je on shvatao da svijet nije više samo hrišćanski svijet, premda katoličanstvo i dalje ostaje najraširenijom religijom u svijetu. To je svijet raznih religija koje su podjednako posvećene svojim idealima kao i hrišćani, kao i katolici uostalom. Od ogromnog je značaja to što je društvo postalo multikulturno, multireligijsko i to bilo gdje da kreneš po svijetu. On je unaprijedio medjureligijski dijalog i razumijevanje drugih religija.“
Premda su se neke odluke katoličkog poglavara mnogima činile kontroverznim, on je ipak od većine bio poštovan zbog svoje upornosti i iskrenosti.
Papa Ivan Pavao drugi za svog je vremena imenovao više novih kardinala nego bilo koji drugi pontif u istoriji crkve. Ti kardinali će uskoro morati da odluče o narednom papi. Danas, medjutim, svi su oni ispunjeni tugom za čovjekom za koga oni i mnogi drugi katolici vjeruju da direktno odražava učenje Božije.
