Linkovi

Slučaj Jose Padilla - gradjanske slobode i zaštita od terorizma


Jose Padilla, američki državljanin, uhapšen je 2002. godine u Sjedinjenim državam, nakon povratka iz Pakistana. Američka vlada tvrdi da je on neprijateljski borac, pripadnik terorističke mreže al-Qaida. Zatvoren je na neodređeno vrijeme. Slučaj Padilla dospio je na federalni sud uz tvrdnju njegovih advokata da američki državljanin uhapšen na američkom tlu ne može biti držan i tretiran kao ratni zarobljenik. Nedavno je federalni sud naložio administraciji predsjednika Busha da do 14. aprila ove godine podigne optužnicu protiv Jose Padille ili da ga oslobodi. Zavisno od toga s kim razgovarate, misljenja su podijeljena oko toga da li bi ono što se dešava Jose Padilli moglo značiti ograničavanje pojedinačnih sloboda ili Sjedinjene države učiniti još osjetljivijim na eventualne terorističke napade. Više o toj dilemi u rubrici koju je pripremio novinar televizijskog programa Glasa Amerike Brian Padden.

Jose Padilla uhapšen je na čikaškom aerodrom. Predstavnici američke vlada saopštili su da bio u jednom al-Qaidinom kampu u Afganistanu obučavajući se za upotrebu oružja i eksploziva. Uhapšen je prije nego što je mogao početi sa realizacijom plana o aktiviranju takozvane ”prljave bombe“ na američkom tlu. Od tada do danas Padilla je u zatvoru, optužba protiv njega nije podignuta, niti je bilo ikakvog sudskog postupka.

Timothy Lynch, stručnjak za ustavno pravo, tvrdi da slučaj Padilla predstavlja najvažnije pitanje građanskih sloboda koje se pojavilo nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine i ističe: Američkom predsjedniku data je mogućnost posezanja za vrlo velikim ovlastima. On sada tvrdi da predsjednik Sjedinjenih država ima pravo i da može označiti bilo koju osubu neprijateljskim borcem, bez obzira da li je američki državljanin ili ne, da li je na američkom tlu ili u inostranstvu. Teorija da su cijele Sjedinjene države nešto kao bojno polje u ratu protiv terora i da predsjednik i ministar odbrane mogu bilo koga označiti neprijateljiskim borcem je pretjerivanje. Otišlo se suviše daleko.

Po drugima, Sjedinjene države su u ratnoj situaciji i obaveza vlade da zaštiti zemlju je najvažniji zadatak. Jedan od njih je i Richard Samp koji je zajedno sa kolegama iz vašingtonske Fondacije za pravo federalnom sudu uputio predstavku u kojoj se podržava stajalište administracije predsjednika Busha.

- Na početku Drugog svjetskog rata niko nije znao koliko će trajati. Tada mi nismo mogli odlučiti da li Nijemcima-ratnim zarobljenicima dozvoliti da odu slobodni samo zbog toga što su mogli u zatvoru biti držani na neodređeno vrijeme. Uvijek je logično pretpostaviti da pojedinci koji mogu imati sklonosti ka zločinu vjerojatno neće biti u stanju da počine zločin ako su uhapšeni preventivno. U slučaju kada je pojedinac dokazani član terorističke grupe, kada se zna da je sposoban i voljan nanijeti ogromnu štetu društvu, tada mi ne možemo sebi dozvoliti da djelujemo nakon što se zločin desi. I nikada u povijesti to nismo činili kaže Richard Samp.

Zagovornici građanskih sloboda, pozivajući se na određene slučajeve, kažu da je zakon na njihovoj strani. John Walker Lindh, američki državljanin, uhvaćen kao talebanski borac, izveden je pred civilni sud, a ne vojni.

Yaser Mandi, Amerikanac rođen u Saudijskoj Arabiji, takođe zarobljen u Afganistanu, nakon tri godine provedene u zatvoru je oslobođen. Vrhovni sud je naložio da bude vraćen u zemlju rođenja i tamo će mu biti suđeno.

Kao što je već rečeno, američka vlada na osnovu naloga federalnog suda, do polovine aprila mora ili optužiti ili osloboditi Jose Padillu.

Obje strane očekuju da bi se taj slučaj mogao naći i pred sudijama Vrhovnog suda. Od najviše sudske instance Sjedinjenih država tražiće se da nađe ravnotežu između prava na pojedinačne slobode i sigurnosti zemlje u ratu protiv terora.

XS
SM
MD
LG