Diskusija pod naslovom Darfur, ratni zločini, Međunarodni krivični sud i pitanje pravde, održana je danas u institutu Brookings, a medju učesnicima je bio pomoćnik američkog državnog sekretara za pitanja ratnih zločina , ambasador Pierre Richard Prosper, koji je Mireli Bruk nakon diskusije, dao i kraći ekskluzivni intervju za Glas Amerike.
Potrebno je okončati nasilje i izvesti odgovorne za počinjene zločine u Darfuru pred lice pravde - kazao je danas u Washingtonu ambasador Prosper, koji je iznio prijedlog Sjedinjenih Država da se odlukom Vijeća sigurnosti Un-a u Istočnoj Africi formira sud po uzoru na sud za ratne zločine u Ruandi koji će biti u neposrednoj blizni mjesta gdje su zločini počinjeni.Afrička Unija u ovom slučaju treba preuzeti vodeću ulogu u liderstvu i privođenja pravdi odgovorni-kazao je ambasador Prosper.
John Prendegrast iz Međunarodne krizne grupe smatra da međunarodna zajednica treba prestati sa, kako je to slikovito rekao, lajanjem bez ujedanja, i potaći na konkretnu akciju, jer u Darfuru pored pomenutih zločina vlada i glad. Gospodin Prendegrast smaatra da postoje tri prioriteta međunarodne zajednice u ovom slučaju: zaštita civila, uspostavljanje mira i izvođenje odgovornih pravdi.
Jemera Rone iz Human Rihgts Watcha smatra da je uspostava Međunarodnog krivičnog suda , kojem se Sjedinjene Države protive, rješenje za Darfur. Ona dodaje da je do sada 26 afričkih zemalja rafiticiralo ovaj sud i da su stavovi većine afričkih lidera, osim Sudana , u odnosu na ovaj sud pozitivni.
Prijedlog Sjedinejnih Država za sud za Darfur zasniva se dijelom jna lekcijama naučenim na Balkanu ,u posebnom intervjuu za Glas Amerike kaže ambasador Prosper.
Ambasador Prosper: Ono što pokušavamo uraditi je privoliti Afričku Uniju da bude dio procesa, da se stvori partnerstvo između UN-a i afričkih institucija ; lekcija koju smo naučili na Balkanu je da ,što više odredjeni region uključujemo u proces, region će bolje prihvatiti ovaj proces, te je veća lokalna uloga i odgovornost u provođenju pravde. Lekcije se mogu izvući iz reagiranja vlada na Balkanu danas: oni hapse osumnjičenike i pozivaju na dobrovoljne predaje.
Novi odjel Suda BiH za ratne zločine počinje sa radom 9 marta, da li su BH sudovi sposobni suditi kod slučajeva koji će se prebaciti sa Haškog tribunala.Ambasador Prosper kaže:
Prosper: Oni su na pravom putu. Potreban je dodatan rad, dodatna podrška, ali je bitno da se ovaj odjel otvori, pa ćemo vidjeti što im dodatno treba. Radi se o prvom koraku povratka pravde u region, o čemu smo i ranije govorili. I dalje je medjunarodna zajednica, ali i vlada BiH, odlučna u tome da postigne pravda. Mi smo puni nade da će ti procesi uspjeti i mislimo da će korist od toga biti dugoročna.
Na pitanje da li navodi o političkoj pristrasnosti bh pravnog sistema mogu utjecati na rad lokalnih suda za ratne zločine ambasador Prosper odgovara?
Prosper: Ne, mi to ne želimo. Ono što mi želimo je da to bude pošten proces i na to ćemo dobro paziti, kako bismo bili sigurni da to zaista i jeste.
Ambasador Prosper komentira trenutnu suradnju vlasti Srbije i Crne Gore sa haškim tribunalom u svjetlu posljednjeg presjeka dotoka finansijske pomoći Srbiji od strane američke vlade?
Prosper: Način na koji bih ja procijenio njihovu suradnju je da smo svjedoci nekolicine koraka, kao što je to nekoliko dobrovoljnih predaja , i to jest ohrabrujuće.Ali isti tako znamo da se još dosta toga mora uraditi.Ono što bih ja poručio vlastima u Beogradu je : Riješimo ovaj problem jednom za svagda. Ima toliko mnogo stvari koje možemo zajedno uraditi na drugim frontovima, jer radi se o samo nekolicini osumnjičenika, samo grupici ljudi koji stoje na putu napretka. Ukoliko možemo zajedno riješiti ovaj problem u sljedećih nekoliko mjeseci, ja vidim bolje dane za Srbiju i Crnu Goru.
U Iraku su Iračani ukazali na rupu u kojoj se krio Sadam Husein, dok se Karađić i Mladić osam godina nakon optužnica Haga još uvijek nalaze na slobodi.
Prosper: Mislim da bi se narod ovih zemalja trebao uključiti i postati dio procesa i pomoći nam da se riješi ovaj problem , pružanjem informacija koje bi dovele do njihovog hvatanja. Da ponovim - mi imamo nekoliko osoba koje stoje na putu napretka i rezultat je da ljudi Srbije i Crne Gore, ljudi iz BiH nastavljaju da pate. Ako ljudi žele prosperitetnije sutra , oni će pomoći međunarodnoj zajednici, lokalnim vlastima da se ove osobe konačnu pronađu i izvedu pred lice pravde, jednom za svagda.
Mislite li da je Hrvatska spremna ući u evropske integracije i pored toga što je Ante Gotovina na slobodi - pitali smo ambasadora Prospera:
Prosper: Hrvatskoj smo rekli Hda se ovo pitanje treba riješiti. Znam da Evropljani blisko prate taj slučaj, prije nego što odluče da li nastaviti sa pregovorima za ulazak Hrvatske, planiranim za 17. marta. Mi smo rekli šta mislimo. Pitanje Gotovine je važno pitanje koje se treba riješiti dok još uvijek raspravljamo o njihovom prijemu u transatlantske i evropske institucije.
Posljednje pitanje upućeno ambasadoru Prosperu ticalo se Kosova - koje su posljendje aktivnosti američke vlade u sagledavanju situacije koja se tiče izvođenja pred lice pravde osumnjičenika i sa sprske i sa albanske strane?
Prosper: Po pitanju Kosova, trebamo krenuti naprijed . Naravno određena politička pitanja se tamo trebaju riješiti, pitanja odgovornosti se također trebaju riješiti, i stoga ćemo nastaviti uključivati u razgovore sve strane i poticati ih da urade pravu stvar. Međutim, za Balkan je došlo vrijeme da se donesu fundamentale odluke, da se ova pitanja riješe zauvijek i ostave iza nas. O ratnim zločinima pričamo u posljednjih deset godina i više i zaista moramo riješiti te probleme, kako bi imali normalne razgovore o trgovini, o zajedničkim, političkim pitanjima koje se tiču napretka i puta prema Evropi.
