Linkovi

Sporazum o partnerstvu izmedju SAD i Evrope

  • Mirela Bruk

Grupa od 55 političkih analitičara i bivših vladinih zvaničnika iz Evrope i Sjedinjenih Država danas je u Washingtonu predočila Sporazum o partnerstvu između Sjedinjenih Država i Evrope, što je potez kojim se pokušavaju obnoviti transatlanske veze pred putovanje predsjednika Busha u Evropu sljedeće sedmice. Panel pod naslovom “Uklanjanje ograda ili još više - istog“ u institutu Brookings pratila Mirela Bruk.

Partnerstvo između Evrope i Sjedinjenih Država se mora nastaviti, ne zbog onoga što je postignuto u prošlosti, nego zbog toga što naša zajednička budućnost o tome zavisi- kaže se u sporazumu koji je danas predstavljen u institutu Brookings. Philip Gordon, direktor Centra za američko-evropske odnose, Ivo Daalder i Fiona Hill, stručnjaci ovog instituta po pitanju američke vanjske politike, kazali su da će pitanja Srednjeg istoka i prodaje evropskog naoružanja Kini biti teme koje će dominirati sastancima predsjednika Busha i evropskih lidera.

Razlike između Evrope i Amerike se nisu pojavile zbog slabe atmosfere ili nerazumijevanja. Do razlika je došlo jer je svaka od strana povela akcije kojima se druga strana protivila ili je odbila da se pridruži u nastojanjima koje je druga strana zagovarala.

Evropi je potrebna Amerika, kao što je i Americi potrebna Evropa - kaže se u ovom sporazumu.

Po pitanju Iraka u sporazumu se poziva da Amerika započne strateški dijalog sa evropskim saveznicima. Evropska unija će pomoći obučavanjem pet hiljada civila i 25 hiljada iračkih snaga sigurnosti godišnje.

Po pitanju Irana rečeno je da i Amerika i Evropa potvrđuju riješenost da zaustave širenje nuklearnog oružja, te da je potrebno da Iran poštuje svoje obaveze u odnosu na medjunarodni sporazum o neproliferaciji.

- Balkan zasigurno treba biti pitanje o kojem bi se takodje raspravljalo. Već deset godina Balkan je na određen način teško pitanje transaatlanskih odnosa. Svi smo se složili da je to važno pitanje. Mi tamo imamo snage, politički smo umiješani, imamo uložen novac. Mora se priznati da Balkan sada nije pri vrhu liste prioriteta kod vodećih lidera. Imate transatlanske susrete na kojima nema govora o Balkanu, kao što je to nekada bio slučaj. Iskreno rečeno, Balkan se nalazi pri dnu te liste zbog važnosti drugih pitanja kao što je Iran i proliferacija nuklearnog naoružanja, Kina i Irak.To je razumljivo i narod Balkana to također razumije. Međutim, vlade su popriličito velike institucije u kojima radi mnogo ljudi i čak i u slučaju kada predsjednik ne govori o ovim pitanjima, o njima se brinu ozbiljni ljudi. U posljednje vrijeme su istupili sa određenim mjerama ,te smatram da Amerika i dalje obraća pražnju na ovaj region, te sa Evropljanjima razgovaraju o problemima regiona.

Na pitanje da li je Daytonski mirovni sporazum prepreka pridruživanju BiH evropskim intergracijama, gospodin Gordon kaže.

- Pa, Daytonski mirovni sporazum je ono što je uvijek bio, ono najbolje što mislimo da smo mogli uraditi.Nije savršen, propusti postoje, a u idaelnom svijetu bila bi to neka druga vrsta strukture i to je ono što sada imamo. Da li je ona prepreka ili pomoć za evropske integracije? Pa rekao bih prepreka jer pokazuje da postoje podijeljenosti koje su još uvijek problematične, ali je i pomoć jer je bio sredstvo koje smo imali da prevaziđemo ove podjele. Ključ je u tome da on profunkcionira. Mislim da on po sebi nije problem, ukoliko možete učiniti da on profunkcionira, onda možete zamisliti Bih koja se probližava evropskim intergracijama. Međutim, to zavisi od ljudi BiH.

Gospodin Gordon smatra da bi Evropljani trebali preuzeti vođstvo kada je u pitanju unapređenje situacije u BiH.

- Bilo bi lijepo vjerovati da će Amerika preuzeti vođstvo i odigrati ključnu ulogu u BiH i dovesti je u EU, ali u vrijeme kada se Amerika hvata u koštac sa globalnim strateškim pitanjima to je nerealno. Evropa je u susjedstvu, Evropa je preuzela vođstvo u ostatku regiona gdje je proširenje EU fundamentalno pitanje, tako da ja ne bih previše računao na američko vođstvo u ovom slučaju. Budućnost BiH je u Evropskoj Uniji.

VOA: Mislite li da bi pitanje Kosova moglo prouzrokovati nestabilnost u regionu.

Naravno, već jeste, problem nije riješen, problem je zamrznut i nije aktivan izvor nestabilnosti, ali nije riješen i još uvijek postoji potencijalna mogućnost destabilizacije, te se na to mora obratiti pažnja.

VOA: Koje su vaše preporuke vladama u regionu kako bi postale dio Evropske zajednice?

- Ove zemlje trebaju pokazati da su prevaziđene etničke podjele, što je izvor problema unutar njih samih. Dok to ne urade, one neće biti primljene u Evropsku uniju, to je jasno kao dan, sve dok jasno ne pokažu da kao u zapadnoj Evropi, gdje je bilo ozbiljnih etničkih podjela i rata, - to pripada prošlosti i da oni više ne brinu primarno o svom jeziku, naciji i nacionalnosti. Postali su građani Evrope. Balkanske zemlje trebaju doseći taj nivo, kada su bilo kakve etničke razlike u odnosu na susjede blijede u odnosu na ono što imaju zajedničko sa svim Evropljanima. To se neće desiti sutra, ali nije nerealno.

VOA: Na pitanje da li je stanje na Balkanu pitanje nacionalne sigurnosti za Ameriku, gospodin Gordon odgovara

- Naravno da je to još uvijek pitanje američke nacionalne sigurnosti. Ako je Balkan nestabilan, ne samo da je to nesreća na humanitarnom nivou, već predstavlja problem i za ostatak regiona gdje se nalaze naši ključni saveznici u svijetu. Nije na vrhu liste kao Srednji istok, ali je jako važan.

Predsjendik Bush u Brisel dolazi u ponedjeljak gdje će prisustvovati radnoj večeri sa francuskim predsjednikom Jacqueson Chiracom. U utorak, 22. februara on se sreće sa šefovima država NATO saveza, te će istog dana prisustvoati zasijedanju Vijeća Evrope. U srijedu se američki predsjednik u Njemačkoj sastaje sa njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom, dok u četvrtak u Bratislavi održava sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

XS
SM
MD
LG