U portugalskoj sjevernoj regiji Barroso, Maria Loureiro plače zbog mogućnosti da izgubi zemlju svoje porodice zbog rudnika koji bi mogao postati jedan od najvećih evropskih proizvođača litijuma, koji se koristi u baterijama za električna vozila i drugim čistim tehnologijama.
"Ne želim da mi oduzmu ono što su mi ostavili moji roditelji i baka i djed", rekla je 55-godišnji Loureiro. "Ne želim rudnik... boriću se do smrti."
Ona je među lokalnim aktivistima u Portugalu i drugdje čija odlučnost da zaustave razvoj rudnika - putem protesta, pravnih koraka ili jednostavnog odbijanja da prodaju ili iznajme potrebno zemljište - prijeti da uspori zelenu tranziciju Evropske unije.
Njihovo protivljenje bi također moglo osujetiti planove EU da smanji svoju ovisnost o Kini tako što će sama proizvoditi više sirovina potrebnih za tehnologiju poput električnih vozila.
Sa 60.000 tona poznatih rezervi, Portugal je već najveći evropski proizvođač litijuma, koji se tradicionalno kopa za keramiku. Barroso, čiji bujni planinski pašnjaci baština Organizacije za hranu i poljoprivredu, sadrže jedno od svojih najbogatijih ležišta.
Savannah Resources sa sjedištem u Londonu tamo želi izgraditi četiri otvorena rudnika, proizvodeći dovoljno litijuma svake godine za oko pola miliona EV baterija.
„Sve oči su uprte u ovaj projekat“, rekao je Martin Džekson, šef odeljenja za sirovine za baterije u konsultantskoj kući CRU, o Savanninim planovima, koji je u maju dobio pozitivnu ocjenu portugalske agencije za zaštitu životne sredine APA.
"To je ključni test za Portugal i Evropu u cjelini."
Planirani Zakon o kritičnim sirovinama Europske komisije omogućio bi da EU rudari najmanje 10% litijuma, kobalta i sličnih materijala koje koristi do 2030. godine i da se više rafinira i reciklira kako globalna konkurencija raste za te resurse.
Michael Schmidt, viši analitičar njemačke agencije DERA za mineralne resurse, rekao je da bi trenutni i planirani rudarski projekti mogli pokriti 25-35% potražnje za litijem u EU do 2030. godine, iako bi postizanje cilja od 10% za materijale poput nikla i kobalta bilo teže.
Osvrćući se na projekat Barroso i još jedan u Francuskoj, rekao je da bi bila "katastrofa ako bilo koji ... ne uspije".
"Dok bi Evropa mogla nabavljati minerale negdje drugdje, koliki bi bili troškovi? Dobavljači bi mogli diktirati cijene i uslove", rekao je Schmidt.
Portugalske rezerve litijuma imaju "važnu ulogu" u ispunjavanju cilja EU, saopćilo je ministarstvo okoliša, dodajući da će novi rudnici donijeti novac i radna mjesta za lokalne zajednice. U saopćenju je također obećao "najviše društvene i ekološke standarde".
Ali farmer iz Barossa, Nelson Gomes, 47, dio pokreta UDCB koji se bori protiv ekspanzije rudarstva, skeptičan je.
"One (vlade) pokušavaju da očiste gradove zagađujući sela", rekao je on.
"KOLONIJALIZAM"
Protivljenje rudarskim projektima u drugim dijelovima Evrope također se fokusiralo na štetu okolišu.
Prošlog mjeseca, klimatska aktivistica Greta Thunberg protestirala je protiv planova za razvoj ogromnog nalazišta rijetkih zemnih metala u Kiruni, na krajnjem sjeveru Švedske, što je autohtoni narod Sami u toj oblasti nazvao "kolonijalizmom".
"Hoćemo li biti žrtvovani da bi ljudi u velikim gradovima mogli imati električne automobile?", rekla je predstavnica zajednice Samija Karin Kvarfordt Niia.
Glasnogovornik državnog rudara LKAB-a Anders Lindberg rekao je da bi to moglo smanjiti posljedice na Samije, koji bi se bez novih rudnika koji bi ubrzali elektrifikaciju suočili s prijetnjama zbog ubrzanih klimatskih promjena njihovog tradicionalnog načina života.
Zeleno svjetlo APA-e u maju za projekat Barroso opisano je kao "velika prekretnica".
Prošle sedmice, APA je također odobrila novi rudnik u obližnjem Montalegreu za lokalnog operatera Lusorecursos.
Ali sa samo 15 od 916 podnesaka u javnim konsultacijama koje podržavaju projekat, Savannah se suočava sa borbom da pridobije lokalno stanovništvo koje je izjavilo da će se boriti protiv toga i APA na sudu. Kompanija, koja ima za cilj da pokrene proizvodnju u Barossu 2026. godine, izdvojila je 40 miliona dolara za projekte u zajednici i naglasila druge prednosti, uključujući novu cestu.
"Kao da nam govore da će nam odsjeći jednu ruku ili nogu i onda ponuditi jednog od najboljih doktora na svijetu da nas izliječi", rekla je Katarina Alves Scarrott iz UDCB-a.
Savannah očekuje da će platiti oko 15 miliona eura kako bi osigurala potrebnih 840 hektara, od kojih je oko 75 posto tradicionalni "baldios", ili zajedničko zemljište.
Nudi godišnje 335 eura po hektaru za iznajmljivanje baldiosa i 2-2,5 eura po kvadratnom metru za kupovinu privatnih parcela – najmanje dvostruko više od tržišne vrijednosti, prema Scarrott i Savannah. Do sada je obezbedila samo 93 hektara.
"Većina stanovništva... neće prihvatiti nikakav novac jer ljudi znaju šta je u pitanju: njihov dom", rekla je Aida Fernandes, čelnica Barrosovog udruženja baldiosa, koje je odbilo ponudu kompanije.
Izvršni direktor Savanne, Dale Ferguson, rekao je za Reuters da je pitanje zemljišta "svakako nešto što moramo riješiti... dijalogom", ali da proces ide dobro.
Ferguson - kojeg će ovog mjeseca naslijediti Portugalac Emanuel Proenca - rekao je da 30-godišnji zakup rudarstva "čuva pristup Savani" potrebnom zemljištu i da će "koristiti mehanizme predviđene portugalskim zakonom, ali samo kada to nije moguće postići dogovor".
Portugalska vlada bi mogla odobriti prinudnu kupovinu u javnom interesu, ali takav zahtjev nije primljen, saopćilo je ministarstvo okoliša, napominjući da bi takva naredba zahtijevala isplatu pravične naknade.
ŠIROM EVROPE
Godišnji kamp protiv rudnika u organizaciji UDCB u avgustu okupio je lokalno stanovništvo i više od 200 aktivista iz Portugala i zemalja uključujući Francusku i Čile bogate litijumom.
Uzvikujući "Barroso nije na prodaju" i "Savannah, skloni se s naših planina", marširali su oko sela Covas sa rustikalnim kamenim kućama. Neki su nosili životinjske lobanje kako bi istakli ono što kažu da predstavlja prijetnju fauni regije.
„Ovo je problem širom Evrope, jer multinacionalne kompanije kopaju po cijelom kontinentu“, rekla je Tereza Kamil (54), čija grupa Stop Mine 03 vodi kampanju protiv planova za rudnik u Francuskoj koji bi mogao da snabdijeva litijum za oko 700.000 EV baterija godišnje.
Gunilla Hogberg Bjorck, koja predstavlja protivnike projekta rijetkih zemalja Norra Karr u južnoj Švedskoj, koji se od 2009. godine zadržava zbog zabrinutosti da bi mogao zagaditi vodu za piće, strahuje da će nastojanje EU za nezavisnost rudarstva biti "katastrofa" za ekološki zakon.
"Političari slušaju one koji najglasnije viču i imaju najviše novca - a to je rudarska industrija", rekla je ona.
