Ustavni sud je van snage stavio nekoliko odluka koje se tiču ustavnosti i suvereniteta države, a koje nisu provedene. Među njima je i neustavni dan entiteta Republika Srpska - 9. januar. Tužilaštvo BiH do sada nije procesuiralo nijednu osobu za obilježavanje spornoga datuma, a ne istražuje i neprovođenje 24 odluke. Za to kazneno djelo su propisane zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.
BiH ne provodi ni odluke Europskog suda za ljudska prava. Pokazuje to posljednja odluka Vijeća Europe, koje zahtijeva od političara u BiH da pod hitno prestanu s ignoriranjem presude u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH i primjene donesene presude.
Ulogu provođenja odluka imaju predstavnici zakonodavne vlasti u BiH. Ekspert za ustavno pravo Kasim Trnka navodi da se ne provode ključne odluke koje se odnose na pitanje društveno-ekonomskog i ustavnog uređenja.
Ustavni sud BiH je u proteklom periodu izdao 984 naloga za izvršenje. Kada je riječ o apelacijskoj nadležnosti, odnosno pojedinačnim slučajevima, nalog za izvršenje dat je za 676 predmeta. Od toga je izvršena 551 odluka.
Kako navodi predsjednica Suda, suočeni su i s pritiscima u vezi s izborom dva suca, jer od augusta 2022. godine nadležne zakonodavne vlasti nisu izabrale suce.
“Ustavni sud godišnje zaprimi pet do šest tisuća predmeta i godišnje riješi oko 5.000. Na dvije plenarne sjednice sud je riješio 539 predmeta. Možemo reći da se većina odluka provodi. Međutim, značajan broj odluka koje se odnose na zaštitu ustavnosti i za koje možemo reći da imaju određene i političke i pravne posljedice, ne izvršavaju se duž niz godina”, kazala je Galić.
Od 2002. godine do danas, Ustavni sud BiH je donio 98 odluka o neizvršenju odluka iz apelacijske nadležnosti, odnosno onih koje se tiču postupanja ili nepostupanja sudova u BiH na koje su žalbe ulagali pojedinci ili firme. Državni i Federalni parlament nisu izvršili po četiri odluke, dok dvije odluke nije izvršila Narodna skupština entiteta Republika Srpska.
Osim negiranja pojedinačnih odluka, određeni politički sudionici nipodaštavaju kompletan državni pravosudni sistem.
„Politički faktor smatra da on može birati koje će odluke provoditi. Nije uspostavljen mehanizam koji će osigurati izvršavanje tih odluka. Krivičnim zakonom BiH je propisano, da onaj ko ne provodi odluke sudova, bude kažnjen. Tužilaštvo vrlo rijetko primjenuje tu odluku. Ako se ne snalaze, trebaju tražiti pomoć Venecijanske komisije ili domaćih stručnjaka. Ovakva konstalacija političkih snaga ne ide u prilog činjenici da se traži izvršavanje odluka Ustavnog suda“, ističe eskpert za ustavno pravo za Glas Amerike.
Više od 14 godina BiH nije provela ni presudu Europskog sud za ljudska prava u Strassbourgu u predmetu Sejdić-Finci, koja je bila prva u nizu od pet presuda kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije u Ustavu BiH.
Do danas nijedna od presuda nije implementirana. Procjenjuje se da se oko 12 posto stanovništva u BiH ne može kandidirati za državne funkcije, zbog odredbi u Ustavu koje ne prepoznaju ostale i manjinske narode. Zbog toga je reagiralo i Vijeće Europe koje traži od vlasti u BiH da “odmah pokrenu potrebne izborne reforme, koje bi dovele do usvajanja ustavnih amandmana kojima bi se eliminirala diskriminacija po etničkoj pripadnosti.“
U Vijeću Europe podsjećaju da su lideri nekoliko političkih partija nakon općih izbora u oktobru prošle godine potpisali koalicioni sporazum kojim su se, između ostalog, dogovorili da najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlada na svim nivoima usvoje “ograničene izmjene Ustava i izbornog zakonodavstva u cilju provođenja donesenih presuda“, ali da rezultata i dalje nema.
„Čvrsto insistiramo da se najveći značaj da momentalnom pokretanju izborne reforme i apeliramo na političke lidere i sve relevantne organe da obezbijede da obaveza koju su sebi nametnuli dovede do konkretnih rezultata. To je potrebno učiniti uz provođenje svih neophodnih konsultacija te preduzeti sve potrebne radnje kako bi se obezbijedilo usvajanje ustavnih i zakonskih amandmana u cilju eliminiranja diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH“, navodi se u odluci Vijeća Europe.
Kasim Trnka smatra da država treba trpiti sankcije zbog neprovođenja odluke.
„Daytonski sporazum je previše naglasio ulogu etničke komponente. Tri konstitutivna naroda uživaju kolektivnu privilegiju i trebaju proporcionalno biti zastupljeni u institucijama vlasti i u najvišim državnim organima, bez obzira na izborne rezulate. Još 2009. godine, kada je Europski sud donio presudu u predmetu Sejdić i Finci, naložieno je da se mora mijenjati Ustav BiH. To nije samo politička, već i međunarodno-pravna obaveza, gdje bi država morala trpiti sankcije ako ne izvršava odluku. Da bi je izvršili, polako se mora napuštati Daytonski model ustavnog uređenja BiH i ići ka briselskom modelu. Aktuelne vlasti, koje su od Daytona do danas instalirane na bazi privilegirane pozicije konstitutivnih naroda, ne pokazuju nikakav interes“, smatra Trnka.
Vijeće Europe podsjeća da je presuda u slučaju Sejdić i Finci donijeta prije 14 godina i da su do sada, pod istim zakonskim uvjetima, održana četiri izborna ciklusa. Naglašavajući da takvu praksu Europski sud za ljudska prava smatra diskriminatornom, pozivaju političare da konačno ispune data obećanja.
Stalni predstavnici država članica u Vijeću Europe pozvali su se u odluci i na podnesak komesarke za ljudska prava Dunje Mijatović, koja je više puta slala slične apele vlastima u BiH.
Ona u svom podnesku izražava zabrinutost što su diskriminatorne odredbe na snazi punih 14 godina nakon prve donijete presude u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH i da one sprječavaju mnoge državljane BiH da u potpunosti uživaju svoja demokratska prava.
„Onima koji ne pripadaju jednom od konstitutivnih narodima, koji su u Ustavu definirani kao ‘Ostali’, uskraćeno je pravo da se kandidiraju na izborima za Predsjedništvo i da budu birani u Dom naroda BiH u proteklih 28 godina. To uključuje nacionalne manjine koje su stoljećima živjele u zemlji“, navela je Mijatović.
Prema mišljenju komesarke, vrijeme je uvijek bilo od suštinske važnosti u izvršenju ovih presuda, a negativan utjecaj kašnjenja na društvenu koheziju i međuetničke odnose je bio značajan.
„Duboko usađeni ‘etnički ključevi’ u ustavni sistem zemlje, na državnom i entitetskom nivou, tokom godina su pojačali podjele duž etničkih linija, što je negativno utjecalo na stanje ljudskih prava u zemlji“, naglasila je.
Neizvršenje ovih presuda od vlasti je doprinijelo daljem pogoršanju situacije u zemlji i pojačalo etničke podjele.
„Od domaćih vlasti se traži da prevaziđu i promijene Ustav BiH. Oni se oglušuju, jer bi to značilo relativiziranje njihove neupitne vladajuće pozicije kojom kontroliraju kompletan ustavni poredak u zemlji. Zbog toga pokazujemo najlošije rezultate u ekonomskom i socijalnom razvoju. Ako domaće vlasti nisu u stanju da to provedu, treba mobilizirati domaće demokratske snage – akademsku zajednicu i nevladin sektor i tražiti pomoć međunarodne zajednice“, ističe Kasim Trnka.
Provođenje odluka Ustavnog, ali i ostalih sudova je važno i zbog 14 prioriteta Europske komisije za pristup EU integracijama. Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kaže da se svi razgovori s bh. vlastima svode na nedostatak političke volje.
„Nastavit ćemo voditi razgovore sa svim odgovornima u Bosni i Hercegovini, posebno zakonodavnim tijelima koja su zadužena za izvršenje odluka. Međutim, uvijek nam se sve svodi na nedostatak političke volje. Završimo u fazama zastoja i međusobnih političkih prepucavanja. U kontekstu EU integracija, dugoročni plan je da vidimo jačanje suvereniteta BiH, što podrazumijeva gašenje OHR-a i međunarodnih sudija iz Ustavnog suda. Prije toga moramo vidjeti samostalnost u donošenju odluka. Neće biti lako, pogotovo kada vidimo prijetnje secesijom i političku krizu“, rekao je Sattler te dodao da je u okviru IPA fondova planirana dodatna novčana pomoć za BiH.
Potpuno je neprihvatljivo da određene institucije javne vlasti i odlučivanja negiraju izvršenje odluka najviših pravosudnih organa. Takva politika je nespojiva s europskim demokratkim standardima.
