Ova izmjena će omogućiti da se neutrošena sredstva prvobitno namijenjena za ukope žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine koriste u druge svrhe, uz prethodnu saglasnost donatora.
Iz Centra su saopćili da je Schmidt prihvatio inicijativu tog centra te je izmjenama zakona osigurao pristup šest miliona KM (oko tri miliona eura) za održivost Centra.
Visoki predstavnik uzeo je u razmatranje ograničenja nametnuta prethodnom odlukom o namjeni donatorskih sredstava, kao i procjenu Upravnog odbora Memorijalnog centra da bi manje od polovine trenutno deponiranih sredstava bilo dovoljno za ukope i nišane.
I dalje je obaveza Memorijalnog centra da osigura primjeren i dostojanstven ukop posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici, što je od izuzetne važnosti za njihove porodice i za preživjele, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
Ova tehnička izmjena omogućava da Memorijalni centar, uz konsultacije s donatorima, preostala sredstva preusmjeri za druge namjene, kao što su građevinski radovi i održavanje, te suradnju s drugim komemoracijskim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta.
"OHR je uvijek bio posebno posvećen radu i naslijeđu Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. Stoga sam odlučio pružiti pomoć u poboljšanju funkcioniranja Centra otvaranjem mogućnosti za preraspodjelu sredstava koja su već dostupna", rekao je visoki predstavnik Schmidt i dodao da je centru potrebna je stalna briga i pažnja i domaćih i međunarodnih aktera.
Visoki predstavnik je potcrtao da je neophodno razmotriti načine "da osiguramo trajno sjećanje na žrtve, te dalje proširimo memorijalizaciju srebreničkog genocida i promociju mira".
"Misija Memorijalnog centra će i dalje biti briga za žrtve i komemoracije, te će se dodatno fokusirati na edukaciju, ” rekao je visoki predstavnik.
Visoki predstavnik Schmidt će nastaviti pružati podršku ovom procesu, navode iz OHR-a.
Predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Ševket Hafizović ističe da je ovo važan iskorak i predstavlja potvrdu transparentnog i odgovornog rada posljednje tri godine, kojim se osiguralo povjerenje šireg kruga donatora, međunarodne i domaće javnosti.
"Iz Ureda visokog predstavnika odgovorili su pozitivno na ovaj zahtjev te donijeli zvaničnu odluku o usvojenim izmjenama zakona. Treba naglasiti da su predstavnici zemalja donatora sredstava, odnosno ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Kraljevine Nizozemske u BiH kontaktirani od Ureda visokog predstavnika prije donošenja odluke. Njihovi pozitivni odgovori važna su verifikacija odgovornog i predanog rada ljudi okupljenih oko institucije Memorijalnog centra", navodi Hafizović.
Odlukom Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christian Schwarz Schilling 2007. godine donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, kada je osnovan i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida u Srebrenici.
Ovo je urađeno s ciljem izgradnje i održavanja Memorijalnog centra, ukopa identificiranih žrtava genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine i obilježavanja mjesta ukopa, prijema i isplate sredstava za Memorijalni centar, saradnje sa sličnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta, prijema posjetilaca radi podsjećanja na počinjeni genocid, obavljanja ostalih aktivnosti značajnih za Memorijalni centar.
Ovim Zakonom Memorijalni centar postao je pravni nasljednik Fondacije Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje koju je ustanovio bivši visoki predstavnika Wolfgang Petritsch 2001. godine nakon čega je fondacija upisana u Registar fondacija od javnog interesa.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari otvoren je 2003. godine. Otvorio ga je Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.
Tom prilikom je u Potočarima obavljena i kolektivna dženaza za 107 srebreničkih žrtava. Iste godine su u martu i julu obavljene prve kolektivne dženaze u ovom centru, u kojem je do sada ukopana 6.671 žrtva.
Snage Vojske Republike Srpske u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku Bosne i Hercegovine ubile su 8.372 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Na drugim lokacijama ukopano je 237 osoba. Još se traga za više od 1.000 nestalih.
Bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, u julu 2021. godine je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Za kršenje ovog Zakona predviđene su zatvorske kazne od tri mjeseca do pet godina.
Ko je osuđen za genocid u Srebrenici?
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Zločini su pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima okarakterizirani kao genocid, i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba VRS, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa VRS-a.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je 2004. donio prvu pravosnažnu presudu za genocid u Evropi, u slučaju generala VRS Radislava Krstića.
