Suočavajući se sa pitanjima o tome kako je postupio u najrazornijem zemljotresu u Turskoj od 1939. godine, predsjednik Recep Tayyip Erdogan je obećao da će započeti obnovu u roku od nekoliko sedmica, rekavši da su stotine hiljada zgrada pogođene zemljotresom.
U Siriji, katastrofa je najteže pogodila sjeverozapad koji drže pobunjenici, ostavljajući mnoge bez domova po drugi put nakon što su raseljeni zbog decenijskog građanskog rata, iako je regija dobila malo pomoći u poređenju s područjima pod kontrolom vlade.
Izaslanik Evropske unije u Siriji pozvao je Damask da ne politizira pitanja humanitarne pomoći, odbacujući optužbe da blok nije pružio dovoljnu pomoć Sirijcima nakon potresa jačine 7,8 stepeni po Richterovoj skali i velikih naknadnih potresa u ponedjeljak.
"Apsolutno je nepravedno biti optužen za nepružanje pomoći, a zapravo to stalno radimo više od jedne decenije i činimo mnogo više čak i tokom krize zemljotresa", rekao je Dan Stoenescu za Reuters.
U jugoistočnoj turskoj pokrajini Hatay, rumunski spasilački tim je oko 149 sati nakon potresa prenio 35-godišnjeg muškarca po imenu Mustafa niz gomilu ruševina sa zgrade, javila je televizija CNN Turk.
"Njegovo zdravlje je dobro, pričao je", rekao je jedan od spasilaca. "Govorio je: 'Vodite me brzo odavde, imam klaustrofobiju'."
U subotu je Gizem, spasilac iz jugoistočne provincije Sanliurfa, rekla da je vidjela pljačkaše u gradu Antakya. "Ne možemo mnogo intervenisati, jer većina pljačkaša nosi noževe."
Policija i vojnici su se okupili kako bi održali red i pomogli u saobraćaju, spašavanju i podjeli hrane.
Turska je saopštila da je oko 80.000 ljudi u bolnici, a više od milion u privremenim skloništima.
Šef UN-a za pomoć Martin Griffiths opisao je potres kao najgori događaj u regiji u posljednjih 100 godina, predviđajući da će se broj poginulih barem udvostručiti.
On je pohvalio odgovor Turske, rekavši da je njegovo iskustvo da su žrtve katastrofe uvijek bile razočarane ranim naporima pomoći.
Nacionalni izbori u Turskoj zakazani za juni. Čak i prije katastrofe, Erdoganova popularnost je opadala zbog rastuće inflacije i pada turske valute.
Na glasanje se već gledalo kao na najteži Erdoganov izazov u dvije decenije na vlasti. Pozvao je na solidarnost i osudio "negativno" politikanstvo.
Neki ljudi pogođeni potresom i opozicioni političari optužili su vladu za spore i neadekvatne napore pomoći u ranoj fazi, a kritičari su postavili pitanje zašto vojska, koja je imala ključnu ulogu nakon zemljotresa 1999. godine, nije dovedena ranije.
Erdogan je priznao probleme, kao što je izazov isporuke pomoći uprkos oštećenim transportnim vezama, ali je rekao da je situacija stavljena pod kontrolu.
Tužioci, koji istražuju ispravnost zgrada koje su se srušile, naložile su pritvaranje ili hapšenje čak 95 osoba, objavila je državna novinska agencija Anadolu.
Potres se rangira kao sedma najsmrtonosnija prirodna katastrofa na svijetu u ovom vijeku.
Zemljotres je usmrtio 24.617 osoba u Turskoj, i više od 3.500 u Siriji.
U gradu Alepu koji kontroliše sirijska vlada, šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus opisao je katastrofu kao srceparajuću dok je nadgledao raspodjelu pomoći i obećavao više.
Zapadne zemlje su uglavnom izbjegavale predsjednika Bashara al-Assada tokom rata koji je počeo 2011.
