Više od 13.000 dokumenata drugo je od dva objavljivanja povezana s ubistvom JFK-a koje je predsjednik Joe Biden naredio prošle godine kada je Bijela kuća odgodila javno objavljivanje zbog pandemije COVID-19.
"Duboka nacionalna tragedija atentata na predsjednika Kennedyja i dalje odjekuje u američkoj povijesti i u sjećanjima Amerikanaca tog strašnog dana; u međuvremenu, potreba za zaštitom zapisa u vezi s atentatom je oslabila s vremenom", rekla je Bijela kuća u memorandumu objavljenom u četvrtak.
"Stoga je ključno osigurati da Vlada Sjedinjenih Država maksimizira transparentnost otkrivanjem svih podataka u zapisima koji se tiču ubistva, osim kada najjači mogući razlozi govore drugačije."
Biden je u dopisu rekao da Nacionalni arhiv i druge agencije imaju rok do maja 2023. da pregledaju preostale privatne dokumente.
Kennedyjevo ubistvo potaknulo je vrtlog pitanja javnosti i istraživača, mnoštvo teorija zavjere i refleksnu tajnovitost vlade.
Istraživači su upozorili da će vjerovatno biti potrebni dani da se prođe kroz hiljade dokumenata kako bi se osiguralo da nema novih tragova koji okružuju atentat ili novih povijesnih informacija o operacijama CIA-e i FBI-ja u '60-ima.
Ali za mnoge zakonodavce i zagovornike transparentnosti, objavljivanje svih preostalih dokumenata znači vraćanje vjere u funkcioniranje vlade.
Javna anketa je pokazala da većina Amerikanaca ne vjeruje službenom nalazu Warrenove komisije da je Kennedyja ubio jedan čovjek, Lee Harvey Oswald, djelujući sam.
Larry Sabato, autor knjige "The Kennedy Half Century: The Presidency, Assassination, and Lasting Legacy of John F. Kennedy", rekao je za CNN da iako u objavi dokumenta možda ima nekih skrivenih dragulja, neće biti ništa što bi se promijenilo što se dogodilo tog dana 1963.
"To neće promijeniti priču", rekao je o dokumentima s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti.
Dodao je da, ako ljudi traže dokaze za podupiranje teorija zavjere da Oswald nije djelovao sam u ubistvu Kennedyja, ili da je CIA nekako bila umiješana, to ovdje neće pronaći.
"Istina nije da je Oswald bio dio zavjere da se ubije Kennedy", rekao je. "Istina je da se ovaj atentat mogao spriječiti i da se mogao spriječiti i trebao biti spriječen da su CIA i FBI radili svoj posao. Stvarno, to je to. To je već ozbiljno, ali ovdje nećete pronaći imena drugih zavjerenika."
CIA je u nizu izjava u četvrtak rekla da mnogi od njezinih zapisa objavljenih u posljednjoj seriji datiraju nakon Kennedyjeva ubistva i da "ne mijenjaju povijesni zapis i nemaju nikakvog utjecaja na atentat ili samu istragu".
"Isto tako, nismo upoznati ni s jednim dokumentom za koji se zna da je izravno povezan s [Lee Harvey Oswaldom], a koji već nije dio zbirke", rekli su iz obavještajne agencije.
S objavom od četvrtka, CIA je objavila "sve svoje informacije za koje se zna da su izravno povezane s ubistvom predsjednika Johna F. Kennedyja 1963.", navodi se u priopćenju.
Iako nijedan dokument nije u potpunosti redigiran ili zadržan, prema agenciji, mali postotak informacija koje ostaju zacrnjene "trenutačno bi nanio uočljivu štetu obavještajnim operacijama", prema glasnogovorniku.
Ti se zapisi, rekli su, prvenstveno sastoje od internih administrativnih zapisa prikupljenih kako bi se odboru za reviziju JFK-a pružila pozadina o CIA-i, kako bi se odboru pomoglo da "razumije, na primjer, CIA-ine izvore, metode, terminologiju, pokriće i trgovinu".
Tokom godina, milioni dokumenata postali su javni, nudeći istraživačima priliku da prouče ne samo zapise vezane uz ubojstvo Kennedyja, već i niz drugih tema.
Godine 1992. Kongres je usvojio Zakon o prikupljanju zapisa o ubistvima Johna F. Kennedyja, dijelom potaknut bijesom koji je izazvao konspirativni film Olivera Stonea "JFK".
Zakon je nalagao da se svi podaci o atentatu javno objave do oktobra 2017., ali bivši predsjednik Donald Trump, a sada Biden, dopustili su višestruka odgađanja prema savjetu FBI-ja, CIA-e i drugih agencija za nacionalnu sigurnost.
Trump je naposljetku objavio desetke hiljada dokumenata, od kojih većina uključuje barem neka uređivanja i pokrivanja informacija.
