Jesenska prognoza Europske komisije objavljena u petak predviđa pad gospodarske proizvodnje u posljednja tri mjeseca ove godine i u prvim mjesecima 2023.
Komisija kaže kako se očekuje da će visoke cijene energije, sve veći troškovi života, više kamatne stope i usporavanje globalne trgovine "odvesti EU, europodručje i većinu država članica u recesiju u zadnjem kvartalu godine".
U budućnosti, prognoza rasta za cijelu 2023. smanjena je na 0,3% s 1,4% očekivanih u prethodnoj prognozi iz jula.
“Ekonomija EU je na prekretnici”, rekao je Paolo Gentiloni, europski povjerenik za gospodarstvo.
"Nakon iznenađujuće snažne prve polovice godine, gospodarstvo EU izgubilo je zamah u trećem tromjesečju, a nedavni podaci ankete ukazuju na kontrakciju tijekom zime", rekao je novinarima u Bruxellesu. "Izgledi za iduću godinu značajno su oslabili."
Sljedeće će godine najlošiji rezultat vjerojatno biti Njemačka, najveća evropska ekonomija i jedno od najovisnijih o ruskom prirodnom plinu prije rata u Ukrajini. Očekivalo se da će se proizvodnja u Njemačkoj smanjiti za 0,6% tokom sljedeće godine.
Cijene prirodnog plina i električne energije skočile su jer je Rusija smanjila isporuke plina Evropi koji se koristi za grijanje, struju i industrijske procese. Evropski dužnosnici optužili su Rusiju za energetsko ratovanje kako bi kaznile zemlje EU-a zbog potpore Ukrajini, dok je državni dobavljač Gazprom naveo tehničke razloge i odbijanje nekih kupaca da plaćaju plin u rubljama.
Kao odgovor na to, zemlje EU-a pokrenule su novčanu potporu potrošačima koji se suočavaju s rastućim računima i pripremile nove isporuke prirodnog plina plinovodima iz Norveške i Azerbejdžana te u ukapljenom obliku koji dolazi brodovima iz SAD-a i Katara.
Dok su skladišta plina za sada puna, iznimno hladna zima i gubitak preostalog ruskog plina mogli bi lako produžiti plinsku krizu do zime 2023.-24. U međuvremenu, potrošači i poduzeća suočavaju se sa znatno višim računima za komunalije koji su doveli do toga da su neke firme jednostavno zatvorile neprofitabilnu proizvodnju u energetski intenzivnim područjima kao što su gnojiva i čelik.
Gentiloni je rekao da je prognoza podložna rizicima od neočekivanih događaja poput potpunog prekida isporuke preostalog ruskog plina, ali da bi gospodarstvo moglo proći bolje od očekivanog ako vlade EU-a djeluju zajedno u suočavanju s gospodarstvom i energetskom krizom. Naveo je raspravu o reviziji pravila EU-a o ograničavanju prekomjernog državnog duga i deficita.
Loše brojke "nisu samo podložne velikoj neizvjesnosti, već i ključno ovise o politici", rekao je Gentiloni. “Ako uspijemo pokazati, također na temelju iskustva s pandemijom, da smo u stanju dogovoriti zajedničku političku strategiju, to će imati povjerenje u tržišta, u ulaganja i moglo bi promijeniti izglede na bolje.”
