Neki analitičari vjeruju da bi Rusija mogla iscrpiti svoje zalihe dalekometnog preciznog oružja dok se gotovo 8-mjesečni rat razvlači, a sankcije pogađaju njezino gospodarstvo, prisiljavajući je da pribjegne manje preciznim projektilima.
Ostaje nejasno ima li Rusija dovoljno oružja za nastavak napada na Ukrajinu istim intenzitetom koji je započeo nakon eksplozije 8. listopada na Kerčanskom mostu prema Krimskom poluotoku koji je pripojen Moskvi.
Pogled na ono što se zna - i ne zna - o ruskom arsenalu:
ŠTO KAŽE RUSIJA?
Ruski dužnosnici kažu da vojska ima dovoljno zaliha projektila dugog dometa i da tvornice proizvode sve više, odbacujući tvrdnje Zapada da se njihove zalihe smanjuju.
Ruska vojska nije rekla koliko je projektila ispalila i koliko ih je ostalo, a nema ni podataka za neovisnu procjenu stanja ruskog arsenala.
Predsjednik Vladimir Putin nedavno je predsjedao sastankom na kojem se raspravljalo o planovima za povećanje proizvodnje oružja, ali je izbjegao pojedinosti u uvodnim napomenama koje je prenosila televizija.
NA ŠTO SE RUSIJA OSLANJALA U NEDAVNO?
Kada je ruska vojska pokrenula raketne napade diljem Ukrajine od ponedjeljka, upotrijebila je cijeli raspon svog dalekometnog preciznog oružja: krstareće rakete Kh-55 i Kh-101 koje ispaljuju strateški bombarderi, krstareće rakete Kalibr s mora i sa zemlje ispaljena Iskander raketa.
Ruske snage također su opetovano koristile obrambene raketne sustave zemlja-zrak S-300 za gađanje ciljeva na zemlji, što su neki promatrači vidjeli kao znak ruskog nedostatka oružja.
Ruska prenamjena sustava protuzračne obrane i protubrodskih projektila sugerira da joj ponestaje naprednijih projektila koji bi trebali pogoditi ciljeve na zemlji, rekao je Ian Williams, suradnik Centra za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu.
Udari iz ruskog sustava protuzračne obrane S-300 "nisu predviđeni za gađanje čvrste vojne mete i nemaju točnost u ulozi kopnenog napada čak ni da pogode zgradu koju želite pogoditi", Williams rekao je. "Ovo je zapravo samo ih ispaliti u eter i vidjeti gdje će sletjeti."
Njihova bi se uporaba, međutim, mogla objasniti obilnom zalihom starijih podtipova takvih raketa, koje su zamijenile naprednije oružje protuzračne obrane, kao i željom vojske da zadrži skuplje, naprednije rakete dugog dometa za prioritetne ciljeve.
Iako je teško doći do brojeva, dovoljno govori kako Rusija koristi svoje oružje. U nedavnom udaru u Mikolaivu, raketa zemlja-zrak korištena je da pogodi metu na zemlji.
Douglas Barrie, viši suradnik za vojno zrakoplovstvo na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Londonu, nazvao je to "sigurnim znakom da su zalihe projektila pri kraju".
ŠTO KAŽE WASHINGTON?
Dok Bidenova administracija vjeruje da postoje dokazi da je Rusija iscrpila zalihe svog najučinkovitijeg oružja, američki dužnosnici kažu da nema znakova da je Moskva spremna ili voljna popustiti u svojim nedavnim baražnim napadima na civilna područja u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima.
Nije odmah bilo jasno što SAD misle da bi Rusija mogla ostaviti. No dva dužnosnika rekla su da su analitičari američke vlade sa zanimanjem primijetili da je Rusija upotrijebila krstareće projektile, a ne manje skupo topništvo ili rakete kraćeg dometa, nakon eksplozije na Kerčkom mostu.
Taj bi izbor, rekli su dužnosnici, mogao značiti da Rusiji ponestaje jeftinijeg, pouzdanog oružja srednjeg dometa i da ima problema s obnavljanjem svojih zaliha zbog sankcija i prekida u opskrbnom lancu.
Relativni mir u kojem je Kijev uživao prije incidenta na Kerčkom mostu možda je bio znak da je Rusija pokušavala sačuvati svoje ograničene resurse, prema dužnosnicima koji su pod uvjetom anonimnosti razgovarali o internim procjenama ruske vojne snage.
ŠTO STOJI IZA IZBORA CILJEVA?
Ispaljivanje velikog broja nepreciznih projektila moglo bi imati za cilj opterećivanje protuzračne obrane, dok Rusija koristi svoje najbolje projektile za ciljeve visoke vrijednosti i ključnu infrastrukturu.
Ali Williams je sugerirao da bi Moskva također mogla djelovati strateški, znajući da će njezin baraž pogoditi civilne ciljeve u nadi da će potaknuti paniku u Ukrajini i gurnuti Kijev da prihvati prekid vatre koji je povoljan za Rusiju.
“Postaje sve jasnije da je, kako kažu, poanta u okrutnosti”, rekao je.
