Linkovi

Norveška i Litvanija na udaru Putinove 'cyber vojske'


Cyber Attack
Cyber Attack

Dok NATO razmatra strategiju za zaštitu sajber prostora u narednim godinama, dvije članice Alijanse, Litvanija i Norveška su nakon primjene sankcija protiv Rusije pretprjele talas sajber napada.

Odgovornost je navodno preuzela proruska hakerska grupa Killnet (Kilnet) koja izvodi sajber napade iz političkih razloga, pišu svjetski mediji.

Ciljani sajber napadi

Ruska hakerska grupa Kilnet izvela je sajber napad na niz web stranica norveških javnih servisa u najnovijoj digitalnoj salvi protiv zemalja članica NATO-a, napisao je Blumberg (Bloomberg).

Norveška Nacionalna sigurnosna uprava (NSM) je u srijedu, 30. juna, saopštila da se nekoliko organizacija suočilo s ciljanim sajber napadima navodne proruske grupe.

Generalna direktorica NSM Sofi Nejstrom (Sofie Nystrom) kazala je novinarima da su neke web stranice doživjele nestabilnost ili poremećaj, ali da nema naznaka da su kompromitovane bilo kakve osjetljive ili lične informacije.

Portal javne uprave, stranica za usluge identifikacije internetskog bankarstva i norveška inspekcija rada bili su među onima koji su pogođeni sajber napadima, dok je web stranica najvećeg norveškog lista također bila neaktivna 25 minuta.

Ostale članice NATO-a, dodaje Blumberg, suočile su se sa sličnim napadima, a šef odbrane Litvanije je 29. juna rekao da se baltička zemlja ove sedmice našla pod neviđenim sajber napadom nakon što je vlada objavila da će početi blokirati tranzit sankcionisane robe do ruske enklave Kaljiningrad.

Norvešku je zahvatio talas sajber napada nakon što je Rusija optužila tu zemlju da je prekinula isporuke hrane i lijekova njenim građanima na krajnjim sjevernim ostrvima Svalbard, napisao je Tajms (The Times).

Činilo se da je hakerski pohod, kako ističe londonski list, bio čin odmazde potaknut sporom oko rute snabdijevanja iz Rusije do njenog generalnog konzulata i rudnika uglja na visokom Arktiku. Svalbard je dio teritorije Norveške, ali oko 500 Rusa čine najveću nacionalnu grupu na arhipelagu.

Rusija obično šalje namirnice u svoje rudarsko naselje u Barentsburgu preko norveškog kopna, prije nego što ih brodom preveze iz luke Tromso do ostrva, koja se nalaze otprilike na pola puta između obale i Sjevernog pola. Međutim, dodaje Tajms, prije dvije sedmice Norveška je zaustavila 20 tona robe na granici pod novim režimom sankcija.

Aleksandr Veselov, čelnik ruske državne kompanije koja vodi operacije u Barentsburgu, upozorio je da bi sankcije mogle dovesti do "vanredne humanitarne situacije" za njegov narod. Međutim, Norveška je saopštila da nema opasnosti da u naselju ponestane hrane ili lijekova i da Rusija može slobodno da transportuje robu preko otvorenog mora.

Mreža ruskih hakera poznata kao Kilnet objavila je 29. juna sajber rat protiv Norveške, tako što je na svojoj Telegram stranici postavila sliku norveške ministrice vanjskih poslova Aniken Huitfelt (Anniken Huitfeldt) i poruku: "Dobro jutro Norveška! Sve jedinice su u borbi!".

Prijetnje mjerama odmazde

Rusija je u srijedu, 29. juna, saopštila da ograničenja koje je uvela Norveška blokiraju robu za naselja u kojima žive Rusi na arktičkom arhipelagu Svalbard i zaprijetila je "mjerama odmazde" ukoliko Oslo ne riješi to pitanje, piše Rojters (Reuters).

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je navelo da su ograničenja poremetila isporuku kritičnih robe, uključujući hranu i medicinsku opremu. Nazvavši situaciju "neprihvatljivom", rusko ministarstvo je upozorilo da će "neprijateljske" akcije protiv Rusije dovesti do "mjera odmazde".

Sajber napad je, ukazuje Rojters pozivajući se na norveške agencije, počeo preko noći (s utorka na srijedu) i bio je usmjeren na brojne privatne i javne web stranice koje nude važne usluge, a koje su tokom 24 sata bile podvrgnute takozvanom sajber napadu distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS).

Intenzivan napad na Litvaniju

Sajber napad na Norvešku u srijedu (29. juni) uslijedio je dva dana nakon što je sličan napad privremeno blokirao javne i privatne web stranice u Litvaniji, a promoskovska hakerska grupa navodno je preuzela odgovornost, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).

Taj incident se dogodio nedelju dana nakon što su ruski zvaničnici zaprijetili osvetom jer je Litvanija ograničila tranzit čelika i crnih metala koje je EU sankcionisala preko svoje teritorije do ruske enklave Kaljiningrad, koja se nalazi između Litvanije i Poljske.

Ministarstvo odbrane te baltičke zemlje, saopštilo je u ponedjeljak (27. juna) da je "intenzivan" sajber napad izveden na web stranice vladinih agencija i privatnih firmi u Litvaniji, i da su dijelom bili usmjereni na litvansku Mrežu bezbjednog prenosa podataka koju koriste vladini zvaničnici, javio je CNN.

Hakerska grupa Kilnet preuzela je odgovornost za barem neke od hakerskih upada, ističe CNN i dodaje da vrsta hakovanja poznata kao DDoS preplavljuje web stranice lažnim prometom kako bi ih izbacio iz mreže.

To je, ukazuje američki televizijski kanal, uobičajeno oruđe koje favoriziraju "haktivisti" poput Kilneta - osumnjičenih nedržavnih aktera koji sprovode sajber napade iz političkih razloga.

Od ruske invazije na Ukrajinu u februaru, gomila proukrajinskih i proruskih hakerskih grupa izazvala je poremećaje u radu mnogih organizacija u Ukrajini i Rusiji.

Grupa poznata kao bjeloruski sajber-partizani, na primjer, tvrdi da je hakovala IT sisteme za vozove koji navodno prevoze ruske vojnike blizu linija fronta u Ukrajini.

Plan NATO-a za tehnološku nadmoć

S obzirom na to da je rat u Ukrajini stavio tehnologiju na front i centar oružanog sukoba, čelnici NATO-a, koji su se ove sedmice sastali na samitu u Madridu, postavljaju plan za pobjedu u ratu za tehnološku nadmoć i sajber odbranu na duži rok, ukazuje Politiko (Politico).

U dokumentu "strateški koncept" za narednu deceniju, planovi zaštite EU od prijetnji i napada uključuju i sajber prostor.

Upućeni tvrde da strategija, između ostalog, podrazumijeva uključivanje privatnih kompanija koje se bave sajber sigurnošću u borbi protiv digitalnih prijetnji iz Rusije, finansiranje od preko milijardu dolara za nove tehnologije, te uspostavljanje virtualnih zajedničkih timova koji će se rasporediti u slučaju sajber napada velikih razmjera.

Novu politiku sajber odbrane NATO je odobrio još nakon prošlogodišnjeg samita u Briselu, kada je naglašeno da će se veliki sajber napad na državu članicu smatrati napadom na sve.

Kako sve više zemalja traži jačanje svojih sajber sposobnosti, zvaničnici NATO-a tvrde da Alijansa želi da uspostavi "strukturiraniji odnos između civilnog i vojnog svijeta" kako bi se suprotstavila internetskoj prijetnji koja dolazi iz Rusije.

XS
SM
MD
LG