Najnovije
Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave
Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.
Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.
Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.
„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.
Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.
Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.
Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.
„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”
Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”
Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.
Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.
Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.
Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.
Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.
Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.
„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”
See all News Updates of the Day
Na šta treba obratiti pažnju u debati Trump - Harris?
Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da Harris ima neznatnu prednost u odnosu na Trumpa u većini država ključnih za ishod predsjedničkih izbora. Međutim, prema istim izvorima, Trump ima dobre izglede za pobjedu na novembarskim izborima.
Demokratska kandidatkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump održaće svoju prvu predsjedničku debatu.
Radi se o odmjeravanju snaga visokog uloga, što bi jednom od kandidata moglo da donese prednost, neposredno uoči novembarskih izbora.
Joe Biden, koji je do jula važio za vjerovatnog demokratskog kandidata, povukao se poslije lošeg učinka u junskoj debati sa Donaldom Trumpom.
Međutim, 2016. opšti utisak bio je da je tadašnja demokratska kandidatkinja Hillary Clinton bila bolja u debatama sa republikanskim kandidatom Trumpom, ali je potom on pobijedio na izborima.
Debata, koja se održava u Filadelfiji, za Kamalu Harris može da bude prilika da istakne prioritete i odvažnost u odnosu na takmaca koji se ne libi da je javno omalovažava i izlaže rasističkim i seksističkim komentarima.
Sa druge strane, debata će za Trumpa biti prilika da oslabi njen zamajac u predizbornoj trci, koja se znatno zaoštrila otkako je promovisana u kandidata Demokratske stranke.
Istraživanja javnog mnijenja ukazuju da Harris ima neznatnu prednost u odnosu na Trumpa u većini država ključnih za ishod predsjedničkih izbora.
Međutim, prema istim izvorima, Trump ima dobre izglede za pobjedu na novembarskim izborima.
Promjena kandidata
Uoči izbora, na kojima će bivši predsjednik odmjeriti snage sa aktuelnom potpredsjednicom, učesnici se predstavljaju kao kandidati koji će donijeti promjenu i izmijeniti, kako se navodi, status quo.
Harris nastoji sebi da pripiše dostignuća Bidenove administracije, izbjegavajući istovremeno da se optereti njenim pogrešnim potezima.
Istovremeno, potencira da bi njen mandat označio novi početak za državu.
Sa druge strane, Trump koji je proveo četiri godine u Bijeloj kući (2017-2021) sebe predstavlja kandidatom koji prkosi vašingtonskim institucijama.
Potencira i svoje, kako ga ocjenjuju, iskustvo u međunarodnim odnosima – tvrdeći da bi mogao da okonča sukobe u Ukrajini i Gazi i zaštiti državu od Sjeverne Koreje ili Irana, koji raspolažu nuklearnim naoružanjem.
Narušavanje ličnog integriteta
Otkako je Kamala Harris nominovana za demokratsku kandidatkinju, Trump je počeo da dovodi u pitanje autentičnost njenog naslijeđa i inicirao napade na njenu ličnost, nasuprot smjernicama svojih saradnika da se više fokusira na njenu politiku.
Ukoliko sa tim nastavi tokom debate, mogao bi da odbije neopredijeljene birače, posebno one koji su skeptični u vezi sa njegovim temperamentom.
Tokom debata sa Hillari Clinton 2016. Trump je često bio glasan, prekidao moderatore i upirao prstom u tadašnju demokratsku kandidatkinju. Istu taktiku pokušao je da sprovode i u debate sa Bidenom 2020.
To je Bidena navelo da reaguje replikom: “Hoćeš li ušutiti, čovječe?“ pošto ga je Trump nekoliko puta prekidao.
Harris je do sada uglavnom bila imuna na napade kojima je Trump ciljao njenu ličnost.
Mogućnosti
Za Kamalu Harris debata predstavlja mogućnost da izgradi sopstveni politički identitet za milione američkih glasača.
To što se smatra nedovoljno poznata američkim biračima, procjenjuje se da bi joj moglo donijeti prednost, kod ljudi koji su ukazivali da ih umara revanš Bidena i Trampa.
Trump bi, sa druge strane, mogao tvrditi da Harris nije spremna da vodi državu i da je on bolji izbor.
Takođe, očekuje se da bi je mogao napasti zbog problema na granici, jer aktuelna američka administracija nije uspjela da spriječi rekordni priliv migranata sa područja centralne Amerike.
Ranjivost
Demokrate već mjesecima tvrde da Trump ima autoritarne tendencije i da predstavlja opasnost po demokratiju.
Harris bi tokom debate mogla da ponovi taj narativ, kao i da izvrši pritisak zbog njegovog protivljenja abortusu, jednog od važnijih političkih pitanja u Americi.
Vjerovatno će istaći njegovu ulogu u postavljanju konzervativnih sudija u Vrhovnom sudu – što je omogućilo da abortus bude ukinut kao ustavno pravo.
Mogla bi da upozori da će reproduktivna prava žena biti dodatno ograničena tokom drugog Trumpovog mandata.
Neke od tema o kojima se očekuje da će govoriti su i Trumpovi učinci u oblasti infrastrukture, ekonomije, kao i pandemiji kovida 19 - za koje se smatra da su bili nedovoljni.
Navodi se i mogućnost da bi Harris, između ostalog, Trumpa mogla da pokuša da poveže sa "Projektom 2025", radikalnim planom konzervativne fondacije "Heritage".
"Projekat 2025" kritičari označavaju svojevrsnim uputstvom za zloupotrebu izvršne vlast. Trump je, sa druge strane, pokušao da se distancira od konzervativne fondacije i njene inicijative.
Procjenjuje se da bi Trump tokom debate mogao da podsjeti javnost na liberalnu politiku koju je Harris promovisala za vrijeme predsjedničke kampanje 2020, koje se - kako djeluje - sada odrekla. Tu spada ukidanje privatnog zdravstvenog osiguranja i podrška takozvanom “Green New Deal”-u, programu proizvodnje korištenja čiste energije.
Debata Kamale Harris i Donalda Trumpa održava se u utorak 10. septembra u udarnom televizijskom terminu, devet sati uveče po lokalnom vremenu, na televiziji ABC.
Philadelphia se priprema za debatu Harris-Trump, očekuju se protesti
Policija se priprema za proteste, a propalestinske grupe su ljute na Harrisinu podršku Izraelu. Barikade su podignute oko Nacionalnog ustavnog centra, mjesta debate, zabranjujući pristup historijskom području koje uključuje Zvono slobode i Dvoranu nezavisnosti, gdje je potpisan Ustav SAD.
To je rodno mjesto nezavisnosti SAD-a, "Grad bratske ljubavi" i rodni grad voljenog izmišljenog boksera "Rockyja" Balboe.
Sada će Filadelfija u Pensilvaniji ponovo biti u centru pažnje kada se Kamala Haris i Donald Tramp sastanu u dugo očekivanoj televizijskoj debati koja bi mogla da utiče na novembarske izbore.
Njih dvoje, koji se nikada nisu lično sreli, će se pomeriti u 21:00 ET (01:00 GMT) na 90-minutnu debatu koju vodi ABC News.
Policija se priprema za proteste, a propalestinske grupe su ljute na Harrisinu kontinuiranu podršku Izraelu koji planira demonstracije. Barikade su podignute oko Nacionalnog ustavnog centra, mjesta debate, zabranjujući pristup istorijskom području koje uključuje Zvono slobode i Dvoranu nezavisnosti, gdje je potpisan Ustav SAD.
U međuvremenu, nekoliko gradskih barova i univerziteta planiraju zabave za gledanje. Najviši demokrati će se okupiti u hotelu na zabavi na kojoj će Harris prisustvovati nakon završetka debate. Trumpovi planovi nakon debate još nisu javni.
U ponedjeljak poslijepodne iznad domaće utakmice bejzbol tima Philliesa prelijetao je avionski transparent na kojem je pisalo "Don't Strikeout W/Trump Go to Bat 4Harris".
Neki stanovnici Filadelfije rekli su da se nadaju da će saznati više o Harris.
"Nisam bio baš impresioniran njome 2020. kada je imala predsjedničke debate i za predizbore", rekao je Dan Bessler, stanovnik Filadelfije i trgovac. "Ali ona je tužilac... Mislim da će se moći održati bolje nego što je Biden mogao u svojim godinama."
Nestabilan nastup predsjednika Joea Bidena u debati protiv Trumpa u junu u suštini je okončao njegovu političku karijeru, potaknuvši moćne demokrate da ga uvjere da treba da se povuče i dozvoli Harris, njegovoj potpredsjednici, da se kandiduje umjesto njega.
Od tada, Harris je oborila rekorde u prikupljanju sredstava i izazvala novi entuzijazam u stranci, ali istraživanja javnog mnjenja pokazuju da je trka s Trumpom tijesna.
Sa 19 elektorskih glasova, Pennsylvania je najveća nagrada među ključnim državama za koje se očekuje da će odlučiti o izborima.
Većina stručnjaka predviđa da će onaj ko osvoji Pensilvaniju osvojiti Bijelu kuću.
Demokrate su historijski osvajale Pensilvaniju postižući ogromne brojeve u Filadelfiji, kako bi nadoknadile gubitke u većem dijelu ostatka države.
Godine 2020. grad je zabilježio najveću izlaznost od 1984. — 68% — ali je blijedio pored brojke od 76,5% u cijeloj državi.
Ukrajina napala Rusiju sa 144 drona, ubivši jednu osobu i zatvorivši aerodrome
Ruski zvaničnici saopštili su u utorak da su oborili najmanje 15 dronova oko Moskve tokom noći u talasu napada koji su zapalili stambene zgrade, ubili jednu ženu i naterali da se obustavi više od 30 letova u glavnom gradu.
Više od 60 dronova oboreno je i iznad ruskog jugozapadnog regiona Brjanska, koji se graniči sa Ukrajinom i Lipeckom regijom na jugu Rusije, rekli su guverneri regiona. Tamo nije prijavljena šteta niti stradali.
Ukrajinska domaća industrija dronova ubrzano raste, a Kijev pojačava napade dronovima na rusku energetsku, vojnu i transportnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je u aplikaciji za razmenu poruka Telegram da je najmanje 15 dronova oboreno oko Moskve, a ekipe hitne pomoći poslate na nekoliko lokacija širom regiona i blizu aerodroma Žukovo i u distrikt Domodedovo - dom jednog od najvećih aerodroma u Moskvi.
Ruska agencija RIA javila je da su i aerodromi Domodedovo i Žukovo zatvoreni za vazdušni saobraćaj nakon obustave više od 30 domaćih i međunarodnih letova tamo i na drugim aerodromima koji opslužuju rusku prijestonicu.
U napadima dronom tokom noći oštećene su najmanje dvije višespratnice u okrugu Ramenskoye u Moskovskoj oblasti, zapaljeno je nekoliko stanova, rekao je guverner Moskve Andrej Vorobjov na Telegramu.
Jedna 46-godišnja žena je umrla, a tri osobe su povrijeđene u Ramenskome, rekao je Vorobyov. On je dodao da su 43 osobe evakuisane u centre za privremeni smještaj.
Okrug Ramenskoye, oko 50 km jugoistočno od Kremlja, ima populaciju od oko četvrt miliona ljudi, prema zvaničnim podacima.
Ruski kanali SHOT i Baza Telegram, koji su bliski ruskim bezbjednosnim službama, objavili su video-snimke na kojima plamen izlazi iz višespratnice, u kojima se navodi da je u napadu dronom u okrugu Ramenskoe uništeno pet stanova.
Vlasti regije Tula, koja se nalazi u susjedstvu Moskovske regije na sjeveru, rekle su ruskoj državnoj novinskoj agenciji da je olupina drona pala na postrojenje za gorivo i energiju, ali da "tehnološki proces" tog objekta nije pogođen.
Napadi od utorka uslijedili su nakon poplave bespilotnih letjelica koje je Ukrajina lansirala početkom septembra usmjerenih uglavnom na ruske energetske i energetske objekte.
Napadi dolaze u ključnoj fazi rata, pri čemu Rusija vrši ofanzivu na istoku Ukrajine dok se još uvijek bori da protjera snage Kijeva koji su probili njegovu zapadnu granicu u iznenadnom upadu u avgustu.
Ruski zvaničnici često ne otkrivaju puni obim štete koju su nanijeli ukrajinski napadi.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaje. Iz Ukrajine nije bilo komentara. Obje strane poriču da su u svojim napadima ciljale civile.
Ukrajina je vršila pritisak na Sjedinjene Države za dozvolu da koriste moćnije oružje koje je isporučio Zapad kako bi nanijela veću štetu unutar Rusije i umanjila sposobnosti Moskve da nastavi svoje napade na Ukrajinu, na koju je izvršila invaziju u februaru 2022.
Palestinski zvaničnici kažu da je izraelski napad ubio najmanje 40 ljudi u humanitarnoj oblasti
Zvaničnici za hitne slučajeve rekli su u utorak da je izraelski raketni napad na humanitarno područje u južnom pojasu Gaze ubio i povrijedio desetine ljudi.
Napad se dogodio u Mawasiju, zapadno od Khan Younisa, koji je dom mnogih Palestinaca koji su pobjegli iz drugih područja Gaze od od sukoba između Izraela i militantne grupe Hamas.
Palestinska novinska agencija WAFA citirala je medicinske zvaničnike koji kažu da je u napadu poginulo najmanje 40 ljudi, a ranjeno 60 osoba.
Izraelska vojska je saopćila da su njeni borbeni avioni pogodili "značajne teroriste Hamasa koji su djelovali unutar komandno-kontrolnog centra".
U saopštenju Hamasa negira se da su njegovi borci bili u tom području.
Video koji kruži društvenim mrežama pokazuje nekoliko dubokih kratera na kojima ljudi koriste lopate i svoje ruke kako bi prokopali krhotine i pijesak.
Napor za prekid vatre
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je u ponedjeljak da su Ujedinjene nacije ponudile pomoć u praćenju bilo kakvog eventualnog prekida vatre kako bi se zaustavio rat u Gazi, ali da je "nerealno" misliti da bi svjetska agencija direktno upravljala teritorijom ili obezbjeđivala mirovne snage.
Guterres je u intervjuu za Associated Press rekao: "UN će biti na raspolaganju da podrži bilo kakvo primirje", ali je rekao da ne vjeruje da će Izrael prihvatiti širu ulogu UN-a. Kako je sukob između Izraela i Hamasa bjesnio u posljednjih 11 mjeseci , Izrael je optužio mali broj radnika UN-a da su se pridružili Hamasovim militantima u njihovom šokantnom napadu 7. oktobra na Izrael koji je započeo rat.
Ujedinjene nacije imaju vojnu posmatračku misiju na Bliskom istoku, poznatu kao UNTSO, od 1948. Guterres je rekao da je ponuda da se nadgleda prekid vatre „bila jedna od hipoteza koju smo iznijeli na sto." Ali mjeseci -dugi pregovori o prekidu vatre su zastali.
"Naravno, mi ćemo biti spremni učiniti sve što međunarodna zajednica zatraži za nas", rekao je Guterres. "Pitanje je da li bi to strane prihvatile, a posebno da li bi to prihvatio Izrael."
Ističući hitnost sadašnjeg prekida vatre, Guterres je rekao: "Nivo patnje kojem svjedočimo u Gazi je bez presedana u mom (sedmogodišnjem) mandatu generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. Nikada nisam vidio takav nivo smrti i razaranja kakvo vidimo u Gazi u posljednjih nekoliko mjeseci."
Odvojeno, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je u ponedjeljak da je okončanje rata u Gazi "i sprječavanje potpunog regionalnog sukoba apsolutni i hitni prioritet".
"Znamo da se ratovi prelivaju i na buduće generacije, podstičući ponavljane cikluse mržnje ako njihovi uzroci ostanu neriješeni", rekao je Türk na sjednici Vijeća za ljudska prava u Ženevi. “Nažalost, rat u Gazi je suštinski primjer.”
Türk je istakao “strašan” napad Hamasa na Izrael, prisilno raseljavanje 1,9 miliona Palestinaca u Gazi, 101 Izraelac koji se još uvijek drži kao talac u Gazi i izraelske “smrtonosne i destruktivne operacije” na Zapadnoj obali koje “pogoršavaju katastrofalnu situaciju .”
Rat je pokrenut oktobarskim napadom Hamasa na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja oko 250 talaca. U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.900 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
UN nudi nadzor nad eventualnim prekidom vatre u Gazi
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da su Ujedinjene nacije ponudile pomoć u praćenju eventualnog prekida vatre kako bi se zaustavio rat između Izraela i Hamasa u Gazi, ali da je "nerealno" misliti da će svjetska agencija direktno upravljati teritorijem ili poslati mirovne snage.
Guterres je u intervjuu za Associated Press rekao: "UN će biti na raspolaganju da podrži bilo kakvo primirje", ali je rekao da ne vjeruje da će Izrael prihvatiti širu ulogu UN-a. Kako je sukob između Izraela i Hamasa bjesnio u posljednjih 11 mjeseci , Izrael je optužio mali broj radnika UN-a da su se pridružili Hamasovim militantima u njihovom šokantnom napadu 7. oktobra na Izrael koji je započeo rat.
Ujedinjene nacije imaju vojnu posmatračku misiju na Bliskom istoku, poznatu kao UNTSO, od 1948. Guterres je rekao da je ponuda da se nadgleda prekid vatre „bila jedna od hipoteza koju smo iznijeli na sto." Ali mjeseci -dugi pregovori o prekidu vatre su zastali.
"Naravno, mi ćemo biti spremni učiniti sve što međunarodna zajednica zatraži za nas", rekao je Guterres. "Pitanje je da li bi to strane prihvatile, a posebno da li bi to prihvatio Izrael."
Ističući hitnost sadašnjeg prekida vatre, Guterres je rekao: "Nivo patnje kojem svjedočimo u Gazi je bez presedana u mom (sedmogodišnjem) mandatu generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. Nikada nisam vidio takav nivo smrti i razaranja kakvo vidimo u Gazi u posljednjih nekoliko mjeseci."
Odvojeno, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je u ponedjeljak da je okončanje rata u Gazi "i sprječavanje potpunog regionalnog sukoba apsolutni i hitni prioritet".
"Znamo da se ratovi prelivaju i na buduće generacije, podstičući ponavljane cikluse mržnje ako njihovi uzroci ostanu neriješeni", rekao je Türk na sjednici Vijeća za ljudska prava u Ženevi. “Nažalost, rat u Gazi je suštinski primjer.”
Türk je istakao “strašan” napad Hamasa na Izrael, prisilno raseljavanje 1,9 miliona Palestinaca u Gazi, 101 Izraelac koji se još uvijek drži kao talac u Gazi i izraelske “smrtonosne i destruktivne operacije” na Zapadnoj obali koje “pogoršavaju katastrofalnu situaciju .”
Izraelska vojska izvijestila je u ponedjeljak da je izvršila napade preko noći na zgrade i lansirno mjesto koje koriste militanti Hezbolaha u južnom Libanu, što je posljednji u prekograničnim sukobima između dvije strane koji su izazvali zabrinutost zbog šireg regionalnog sukoba.
U susjednoj Siriji, državni mediji objavili su u ponedjeljak da je u izraelskim zračnim napadima ubijeno najmanje 18 ljudi, a povrijeđeno skoro 40 osoba.
Udari su bili usmjereni na vojne lokacije u centralnoj Siriji, navodi se u izvještaju.
Izrael rijetko komentariše napade koje izvodi u Siriji, ali je rekao da neće dozvoliti iransko prisustvo u Siriji, što je ključni put za slanje iranskog oružja Hezbolahu u Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je u nedjelju da će nastaviti rat protiv Hamasovih militanata u Gazi dok se sukob približava 12. mjesecu, rekavši da je njegova zemlja "okružena ubilačkom ideologijom koju vodi iranska osovina zla".
Posljednjih dana došlo je do velikih uličnih protesta protiv njegovog vođenja rata, zajedno s njegovim neuspjehom da postigne prekid vatre s Hamasom koji uključuje povratak preostalih talaca koje drži teroristička grupa koju je odredila SAD.
Ali Netanyahu je drugim izraelskim čelnicima rekao da “velika većina građana Izraela… zna da smo u potpunosti posvećeni postizanju ciljeva rata: eliminirati Hamas, vratiti sve naše taoce, osigurati da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju Izrael i da naše stanovnike na sjeveru i jugu sigurno vratimo u njihove domove.”
Rat je pokrenut oktobarskim napadom na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.900 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
