Washington — 

Russell Vought, novopostavljeni direktor Ureda za upravljanje i budžet, uputio je CFPB-u, u e-poruci u subotu uveče koju je potvrdio Associated Press, da prekine rad na predloženim pravilima, da suspenduje datume stupanja na snagu svih pravila koja su finalizirana, ali još nisu na snazi, te da zaustavi istražni rad i ne započinju nikakve nove istrage.

Agencija je bila na meti konzervativaca otkako je predsjednik Barack Obama insistirao da se ona uključi u zakon o finansijskoj reformi iz 2010. koji je uslijedio nakon finansijske krize 2007-2008.

E-mail je također naložio birou da "prestane sa svim aktivnostima nadzora i ispitivanja".

Pošto je CFPB tvorevina Kongresa, bio bi potreban poseban akt Kongresa da bi se on formalno eliminisao. No, šef agencije ima diskreciono pravo u vezi s tim koje radnje izvršenja treba poduzeti, ako ih ima.

Ipak, Elon Musk je u petak na društvenoj mreži X komentirao “CFPB RIP”. A početna stranica CFPB-a na Internetu je u nedjelju bila neaktivna, zamijenjena porukom “stranica nije pronađena”.

Također kasno u subotu, Vought je u objavi na društvenim mrežama rekao da CFPB neće povući svoju sljedeću rundu finansiranja iz Federalnih rezervi, dodajući da su njegove trenutne rezerve od 711,6 miliona dolara “pretjerane.” Kongres je naredio da biro finansira Fed kako bi ga izolirao od političkih pritisaka.

"Ovaj otvor, koji je dugo doprinosio neodgovornosti CFPB-a, sada se isključuje", rekao je Vought na X.

CFPB kaže da je od svog osnivanja dobio gotovo 20 milijardi dolara finansijske pomoći za američke potrošače u obliku otkazanih dugova, kompenzacija i smanjenih zajmova. Prošlog mjeseca, biro je tužio Capital One jer je navodno obmanjivao potrošače o svojim ponudama za štedne račune s visokim kamatama - i kao rezultat toga "prevario" klijente za više od 2 milijarde dolara izgubljenih kamata.

Dennis Kelleher, predsjednik zagovaračke grupe Better Markets, rekao je, „zato najveće banke Wall Streeta i Trumpovi milijarderi saveznici mrze biro: on je efikasan policajac u finansijskom preokretu i stao je rame uz rame sa stotinama miliona Amerikanaca – republikanaca i demokrata – koji se bore protiv finansijskih predatora.”

Potez administracije protiv CFPB-a također naglašava tenzije između Trumpovih populističkih obećanja o smanjenju troškova za porodice radničke klase i njegovog obećanja da će smanjiti vladinu regulativu.

Tokom kampanje, Trump je rekao da će ograničiti kamatne stope na kreditne kartice na 10%, nakon što su one porasle na rekordne nivoe iznad 20%, u prosjeku, pošto su Federalne rezerve podigle kamatne stope 2022. i 2023. CFPB je započeo rad na tome kako će se taj prijedlog implementirati.

Biro i dalje može primati žalbe, ali ne može provoditi nove ili postojeće istrage, kaže osoba upoznata s agencijom koja je insistirala na anonimnosti kako bi razgovarala o poslovanju CFPB-a. Memorandum se također tumači kao blokiranje komunikacije s kompanijama koje reguliše, zagovornicima potrošača ili drugim vanjskim grupama.

Muskov tim bi također imao pristup žalbama, istragama i podacima regulatornog nadzora. Pristup otvara neugodna pitanja ako Muskova kompanija X pokrene sistem plaćanja jer CFPB ima podatke o konkurentima kao što je Cash App, rekla je osoba.

Voughtov e-mail slijedi sličnu direktivu ministra financija Scotta Bessenta od 3. februara i najnoviji je potez Trumpove administracije da brzo smanji rad federalnih agencija koji su smatrali pretjeranim.

Obama je predvodio stvaranje biroa nakon stambenog balona 2007-2008 i finansijske krize, koja je dijelom uzrokovana lažnim hipotekarnim kreditima. Bila je to zamisao demokratske senatorke iz Massachusettsa Elizabeth Warren i privukla je tužbe velikih banaka i trgovinskih udruženja finansijske industrije.

„Vought daje velikim bankama i džinovskim korporacijama zeleno svjetlo za prevare porodica“, rekao je Warren.

Prošle sedmice, Warren je pozvao Trumpa da radi s Biroom kako bi zaštitio Amerikance od debankinga, prakse banaka da zatvaraju račune klijenata jer vjeruju da predstavljaju finansijske, pravne ili reputacijske rizike za banke.

Voughtov e-mail kaže da ga je predsjednik Donald Trump u petak postavio za vršioca dužnosti direktora CFPB-a. Trump je 1. februara smijenio prethodnog direktora biroa Rohita Chopra. Vought je bio arhitekta Projekta 2025, nacrta politike za Trumpovu Bijelu kuću koju je Trump pokušao odbaciti tokom prošlogodišnje kampanje.

Pod Chopra, CFPB je odobrio pravila za ograničavanje naknada za prekoračenje od strane banaka, ograničavanje neželjenih naknada i predložio je ograničenja za brokere podataka koji prodaju lične podatke kao što su brojevi socijalnog osiguranja.

Waltz je za NBC-jev “Meet the Press” rekao da programi Američke agencije za međunarodni razvoj, često hrana i humanitarna pomoć širom svijeta, “nisu u skladu sa strateškim interesima SAD-a kao što je odbijanje Kine. Oni rade razne druge stvari koje, iskreno, nisu u skladu sa strateškim interesima ili vizijom predsjednika.”

Štaviše, rekao je: „Često, prečesto, samo centi od dolara zapravo stižu ljudima kojima je potrebna, između velikih izvođača, podizvođača, lokalnih izvođača, dolari se ne koriste... mudro. Moramo to dobro pogledati. Moramo brzo krenuti, a to je upravo ono što se radi.”

Trump je prošle sedmice naredio zatvaranje agencije od 10.000 radnika, a očekuje se da će ih manje od 300 na kraju biti zadržano jer se programi agencije ili prebacuju pod kontrolu State Departmenta ili ukidaju.

Savezni sudija u Washingtonu u petak je naredio privremenu obustavu planova da se hiljade zaposlenih u USAID-u povuku sa posla.

Istog dana, radnici su slovo po slovo izbacili ime agencije sa ulaza njenog sjedišta u Washingtonu.

Demokrate u Kongresu kritikovali su promjene u vezi sa USAID-om, a neki su se u znak protesta obavezali da će odugovlačiti kandidate Trumpovog kabineta i iskoristiti glasove za novi zakon o vladinoj potrošnji.

Napor da se ugasi USAID bio je najvidljiviji rezultat Trumpovog slanja milijardera Elona Muska i njegovih pomoćnika da preispitaju programe i legitimnost potrošnje u desetinama federalnih vladinih agencija.

Trump je praktično svim vladinim radnicima, njih 2,3 miliona civilnih radnika, ponudio priliku da daju otkaz i nastave da primaju platu do 30. septembra bez rada, ali je savezni sudija pauzirao ponudu dok u ponedeljak popodne ne održi novo ročište o legalnosti.

Bijela kuća je saopćila da je 65.000 radnika, 2,8 posto vladine civilne radne snage, prihvatilo ponudu da da otkaz i bude plaćeno da ne radi, što je mnogo manje od cifre od 5 do 10 posto kojoj su se Musk i njegovi rezači troškova nadali.

Trump je rekao da će sve vladine agencije biti predmet finansijskih pregleda, uključujući jednu od najvećih meta, Ministarstvo odbrane, gdje Musk ima milijarde dolara ugovora.

Waltz je rekao da je pregled potrošnje Pentagona posebno potreban.

“Čini se da sve tamo košta previše, traje predugo i isporučuje premalo vojnicima... zaista su nam potrebni veliki umovi, i trebaju nam poslovni lideri da uđu tamo i apsolutno reformišu Pentagonov proces akvizicije,” rekao je.

Waltz, bivši kongresmen iz južne države Floride, rekao je: “Ja, kao član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, držao sam vreću vijaka koja bi koštala 100 dolara... u prodavnici željeza, koja je koštala 90.000 dolara za Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država, a američki narod je rekao dosta, dosta s nadimanjem i rasipanjem….”

“Za naše kasarne i naše vojnike potrebna nam je sva efikasnost koju možemo postići u Pentagonu, i mislim da će američki narod i vojnici pozdraviti” reviziju potrošnje, rekao je.

S druge strane, Waltz je rekao da se vode "osjetljivi razgovori" o tome kako okončati gotovo trogodišnji rat Rusije protiv Ukrajine.

“Imat ćemo našeg državnog sekretara, našeg sekretara odbrane, našeg potpredsjednika, našeg specijalnog izaslanika u Evropi ove sedmice koji će razgovarati o detaljima o tome kako okončati ovaj rat”, rekao je Waltz. “A to znači da obje strane za sto.”

Waltz je rekao da će razgovori uključivati buduću američku pomoć Ukrajini, vjerovatno u zamjenu da Kijev snabdijeva SAD svojim rijetkim mineralima - neophodnim za proizvodnju visokotehnološke robe.

“Ti razgovori će se desiti ove sedmice. I mislim da je osnovni princip ovdje da Evropljani moraju posjedovati ovaj sukob u budućnosti”, rekao je Waltz. “Predsjednik Trump će to okončati. A onda, u smislu sigurnosnih garancija, to će biti s Evropljanima.”

Trump je, govoreći novinarima na Air Force One na putu za NFL Super Bowl u New Orleansu, rekao da će u ponedjeljak objaviti nove tarife za metale.

On je također rekao da će u utorak ili srijedu objaviti recipročne tarife, koje će stupiti na snagu skoro odmah, primjenjujući ih na sve zemlje i podudarajući se sa tarifnim stopama koje naplaćuje svaka zemlja.

"I vrlo jednostavno, ako oni nama naplaćuju, mi njima naplaćujemo", rekao je Trump o recipročnom tarifnom planu.

Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.

Uz veliku maržu, Kanada bogata hidroelektranama najveći je dobavljač primarnog metala aluminijuma u SAD, čineći 79% ukupnog uvoza u prvih 11 mjeseci 2024.

"Kanadski čelik i aluminij podržavaju ključne industrije u SAD-u od odbrane, brodogradnje i automobila", objavio je kanadski ministar za inovacije Francois-Philippe Champagne na X.

"Nastavit ćemo se zalagati za Kanadu, naše radnike i naše industrije."

Trump je također rekao da, iako će američka vlada dozvoliti japanskom Nippon Steel-u ulaganje u U.S. Steel, ali neće dozvoliti da ovo postane većinski udio.

"Tarife će ga ponovo učiniti vrlo uspješnim i mislim da ima dobro upravljanje", rekao je Trump za US Steel.

Nippon Steel je odbio komentirati najnovije Trumpove najave.

PITANJA KVOTA

Trump je tokom svog prvog mandata uveo carine od 25% na čelik i 10% na aluminijum, ali je kasnije za nekoliko trgovinskih partnera odobrio oslobođenja od carine, uključujući Kanadu, Meksiko i Brazil. Meksiko je glavni dobavljač aluminijumskog otpada i aluminijumskih legura.

Bivši predsjednik Joe Biden kasnije je pregovarao o bescarinskim kvotama sa Britanijom, Evropskom unijom i Japanom. Iz Trumpove objave nije odmah bilo jasno šta će se dogoditi s tim izuzećima i dogovorima o kvotama.

"Quebec izvozi 2,9 miliona tona aluminijuma u (SAD), odnosno 60% njihovih potreba. Da li više vole da se snabdijevaju iz Kine?" Francois Legault, premijer Kvebeka, rekao je na X-u.

"Sve ovo pokazuje da moramo početi ponovo pregovarati o našem sporazumu o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama što je prije moguće, a ne čekati reviziju planiranu za 2026. Moramo stati na kraj ovoj neizvjesnosti."

Korištenje kapaciteta čeličana skočilo je na nivoe iznad 80% u 2019. nakon Trumpovih početnih carina, ali je od tada palo jer je kineska globalna dominacija u sektoru gurnula cijene čelika na niže. Topionica aluminijuma u Missouriju koja je oživjela carinama prošle je godine mirovala.

Kevin Dempsey, predsjednik i izvršni direktor Američkog instituta za željezo i čelik (AISI), rekao je da industrijska trgovinska grupa pozdravlja Trumpovu posvećenost snažnoj američkoj industriji čelika.

„Radujemo se bliskoj saradnji s predsjednikom i njegovom administracijom na implementaciji robusnog i osnaženog trgovinskog programa kako bi se pozabavili mnogim politikama i praksama koje narušavaju strano tržište koje stvaraju neravnopravne uvjete za američke proizvođače čelika.

Trump je rekao da će održati konferenciju za novinare u utorak ili srijedu kako bi pružio detaljne informacije o recipročnom tarifnom planu, dodajući da je u petak prvi put otkrio da planira recipročne carine kako bi osigurao "da budemo ravnopravno tretirani s drugim zemljama".

Novi američki predsjednik se dugo žalio da su carine EU od 10 posto na uvoz automobila mnogo veće od stope američkih automobila od 2,5 posto.

Često izjavljuje da Evropa "neće uzeti naše automobile" već da svake godine šalje milione na zapad preko Atlantika. SAD, međutim, uživaju tarifu od 25% na kamione, vitalni izvor profita za proizvođače automobila iz Detroita, General Motors, Ford i Stellantis u SAD-u.

Prosječna carinska stopa u SAD-u je oko 2,2%, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, u poređenju sa 12% za Indiju, 6,7% za Brazil, 5,1% za Vijetnam i 2,7% za zemlje Evropske unije.

Chris Swonger, izvršni direktor Vijeća za destilirane alkoholne pića Sjedinjenih Država, izrazio je zabrinutost da će Trumpove nove tarife na čelik dovesti do toga da EU ponovo uvede carine na američki viski i podigne ih na 50%. “Pozivamo SAD i EU da brzo pronađu rješenje. Naša velika američka industrija viskija je u pitanju.

Carina od 50% na domaći duh Amerike imat će katastrofalan ishod za 3.000 malih destilerija širom Sjedinjenih Država.”

U odvojenom intervjuu za Fox News, Trump je rekao da su akcije Kanade i Meksika da osiguraju svoje američke granice i zaustave protok droge i migranata nedovoljne prije roka za carine 1. marta.

Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 25 posto na sav meksički i kanadski uvoz ukoliko dva najveća trgovinska partnera Amerike ne preduzmu jače mjere.

On je pauzirao carine do 1. marta nakon nekih početnih ustupaka u sigurnosti granica od dvije zemlje, s Meksikom koji se obavezao da će dodati 10.000 vojnika Nacionalne garde na svoju granicu, a Kanada će rasporediti novu tehnologiju i osoblje i poduzeti nove korake protiv fentanila.

Na pitanje da li su akcije Meksika i Kanade bile dovoljno dobre, Trump je odgovorio: "Ne, nije dovoljno", rekao je Trump.

"Nešto se mora dogoditi, nije održivo, i ja to mijenjam." Trump nije rekao šta Kanada i Meksiko treba da urade da izbjegnu široke carine 1. marta.

Chiefsi blago favorizirani, ušli su u obračun u američkom fudbalu s nadom da će osvojiti svoju treću uzastopnu titulu Nacionalne fudbalske lige.

Ali Eaglesi su držali Chiefse bez golova do kraja treće četvrtine. U to vrijeme, tim iz Filadelfije je već imao 34 boda na tabeli u Caesars Superdomeu u New Orleansu.

Kvoterbek Philadelphia Eaglesa Jalen Hurts proglašen je za MVP-a utakmice.

Predsjednik Donald Trump prisustvovao je utakmici, prvi aktualni predsjednik SAD-a koji je to učinio. Prije utakmice, predsjednik je izdao saopštenje za javnost u kojem se navodi da je "fudbal najpopularniji sport u Americi - s dobrim razlogom - on njeguje osjećaj nacionalnog jedinstva, okuplja porodice, prijatelje i navijače i jača zajednice."

“Ova godišnja tradicija nadilazi naše razlike i personificira naše zajedničke patriotske vrijednosti porodice, vjere i slobode koje herojski brane naši vojnici, policajci i hitne pomoći”, rekao je on.

Procjenjuje se da je Super Bowl privukao više od 120 miliona gledalaca, a reklame u trajanju od 30 sekundi koštale su rekordnih 8 miliona dolara.

Prije početka, svečanost je odala počast poginulima i ranjenima u novogodišnjem terorističkom napadu u New Orleansu u ulici Bourbon, kao i službama koje su prve odgovorile.

Tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, ruske trupe još uvijek nisu u stanju da ostvare značajne dobitke na bojnom polju, dok ruska ekonomija postaje sve slabija.

Ukrajinska ekonomija pokazuje sposobnost da se prilagodi izuzetno teškim okolnostima, inflacija u Rusiji raste, "Fond blagostanja" presušuje, a mnogi resursi ponestaju, uključujući i one koji su direktno povezani s frontom - municija i ljudstvo - što primorava Kremlj da se okrene Iranu i Sjevernoj Koreji kako bi nadoknadio svoje gubitke.

U tom kontekstu, predsjednik Donald Trump je izjavio spremnost Sjedinjenih Država da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju ako Kremlj ne okonča rat.

Pristup Zapada ratu će u velikoj mjeri zavisiti od njegove procjene ruske ekonomije.

Ima onih koji vjeruju da će Rusija moći da posveti gotovo neograničene resurse svom ratu bez obzira na sve i da bi Kijev trebao prihvatiti uslove Moskve, iako bi takav ishod predstavljao rusku pobjedu.

Daleko više vjeruje da ruska ekonomija brzo slabi i da bi SAD i njeni saveznici trebali pooštriti sankcije i primijeniti ih – posebno na rusku energiju i metale – kako bi natjerali Putina na mir. A takav ishod je razumljivo bolji za Ukrajinu, SAD i Zapad.

Bez obzira na to, nema sumnje da će rastući ekonomski pritisak oslabiti rusku ratnu mašinu i ubrzati dan kada će „puške utihnuti“.

Hudson institut, vašingtonski think tank, okupio je stručnjake da razgovaraju o sposobnosti SAD-a da izvrše taj ekonomski pritisak na Rusiju.

Zadaci nove američke administracije

Pozvani stručnjaci su uvjereni da se u cilju slabljenja Rusije i približavanja kraja rata na rusku ekonomiju može i treba izvršiti mnogo veći pritisak - tako da Putinu ne preostaju resursi za nastavak rata.

James Glassman, bivši zamjenik američkog državnog sekretara, smatra da je sada vrijeme za udvostručenje napora da se Rusija prisili na mir.

Prema Glassmanu, "nova američka administracija i dalje treba da nastavi s isporukom oružja Ukrajini", ali je još važnije "usmjeriti se na ekonomski pritisak, posebno u područjima gdje još nije ni bilo sankcija".

Glassman je naveo jedan od njih - izvoz ruskog LNG (tečnog prirodnog gasa) u Evropu, posebno u Njemačku.

Prema ekspertu, prošle godine je Evropa dobila 20% više LNG-a iz Rusije nego godinu ranije.

"Ovo zaista treba hitno prekinuti. I zamijeniti ga američkim LNG-om", naglasio je bivši zamjenik državnog sekretara.

Zašto mnogi misle da sankcije ne funkcionišu?

Stručnjaci kažu da je to dijelom zbog inercije sankcija, a dijelom zbog toga što je Kremlj uspio širiti propagandu da Rusija "uspješno savladava" svaki ekonomski pritisak.

Charles King Mallory IV, viši istraživač međunarodne odbrane u RAND-u, objasnio je zašto mnogi vjeruju da sankcije nisu najefikasniji oblik pritiska.

Istraživači sankcija, rekao je Mallory, “imaju različite procjene efikasnosti sankcija protiv Rusije, ali niko od njih, čak ni u svojim najpesimističnijim procjenama, ne vjeruje da one uopće nisu djelovale”.

Međutim, kako je Mallory naglasio, "čak i u slučaju vrlo širokih sankcija", koje su najefikasnije, "ogromnu ulogu igraju 'crni vitezovi' - zemlje koje djeluju na način da potkopavaju utjecaj sankcija na sankcionisanu zemlju."

“Ti ’crni vitezovi’ u slučaju Rusije su Kina i Indija, koje su veliki kupci nafte. Dakle, morate biti spremni krenuti za bilo kojim posrednicima koji pomažu da se zaobiđu sankcije. Morate biti spremni da zaplijenite i konfiskujete teret i možda ga čak izložite na javnu aukciju, izreknete novčane kazne kako biste zadržali stvarni efekat odvraćanja”, objasnio je Mallory i dodao da sankcije treba samo pojačati.

Monitoring uloga zapadnih institucija

Oleksandr Kalenkov, predsjednik Udruženja Ukrmetallurgprom, opisao je kako su se tržišta za mnoge vrste ukrajinskih izvoznih proizvoda promijenila tokom rata.

Važno je napomenuti da se Kijev nakon potpune invazije još više preorijentisao na Evropsku uniju u mnogim oblastima.

„Tržište Evropske unije doživljavamo kao 'naše unutrašnje tržište'”, naglasio je. „I boli nas što se ruski proizvodi i dalje uvoze u EU, uprkos činjenici da su sankcije na mnoge vrste proizvoda uvedene još u martu 2022. Zašto se to dogodilo? Iz jednostavnog razloga, jer ruske kompanije posjeduju imovinu u nekim evropskim zemljama. Na primjer, čeličane iz Rusije posjeduju neke valjaonice u Belgiji, Danskoj i Češkoj.

A protiv ovih kompanija su potrebne i sankcije EU.

Charles King Mallory je naglasio da prilikom primjene sankcija treba imati na umu koliko neprijatelj može biti prilagodljiv.

„Kada Rusi ne mogu da izvoze gas direktno u Evropu, oni ga koriste za proizvodnju metala koji se uvozi u Evropu. A kad ne mogu da to urade, koriste ga za pravljenje đubriva. Evropski proizvođači đubriva su sada bijesni jer Rusija baca ogromne količine đubriva napravljenog od energetski intenzivnog gasa. A ako ne možete da izvozite automobile direktno u Rusiju, oni će pronaći drugu rutu, kao kroz Gruziju. Dakle, kada uvodite sankcije, morate mnogo toga predvidjeti: zamjenjivost plina, proizvodnja gnojiva, sekundarna tržišta, posrednici. A zemlje koje uvode sankcije moraju biti blisko povezane u svom radu."

Mallory smatra da je rusko stvaranje tankerske flote u sjeni moglo biti spriječeno od samog početka, "ograničavanjem osiguranja tankera na određene osiguravajuće kompanije, te uvođenjem sigurnosnih zahtjeva, vezanjem obaveznog pregleda i popravke tankera za određena brodogradilišta pod kontrolom Zapada".

Zlato kao sredstvo zaobilaženja ekonomskih ograničenja

Charles King Mallory nazvao je transakcije sa zlatom prijetnjom djelotvornosti uvedenih trgovinskih zabrana i mogućim problemom u bliskoj budućnosti prilikom uvođenja novih sankcija.

Međutim, kako bi se to spriječilo, prema mišljenju stručnjaka, postoje dokazani mehanizmi utjecaja, od direktne zabrane izvoza zlata od strane zemlje koja je pod sankcijama do ograničenja plasmana zlata (uključujući i određenu vrstu) na svjetska tržišta.

Koliko je realno uvjeriti Saudijsku Arabiju da poveća proizvodnju nafte?

James Glassman nije siguran da će do ovoga uopće doći.

Bivši zamjenik državnog sekretara smatra da će "ako udarite ruski LNG i "pritisnete Tursku da isključi ruski gas iz Turskog toka" - to će biti dovoljno da izazove paniku u Kremlju."

Charles King Mallory, naprotiv, vjeruje u mehanizme motiviranja saveznika OPEC-a da povećaju proizvodnju nafte.

Podsjetio je kako su niske cijene nafte nekada pomogle u uništenju SSSR-a, u suštini "bankrotirajući naftni sektor komunističke države".

A danas je, prema mišljenju stručnjaka, "snižavanje svjetskih cijena nafte najefikasniji način da se uništi ruska ekonomija".

Rijetki zemni metali Ukrajine u zamjenu za vojnu podršku?

Aleksandar Kalenkov, predsjednik Udruženja Ukrmetalurgprom, potvrdio je prisustvo ogromnih nalazišta retkih zemnih metala u Ukrajini.

Uprkos kapitalnom intenzitetu njihovog razvoja i vađenja, stručnjak smatra da je ovo područje jedno od najatraktivnijih za ulaganje.

"Mislim da je ovo win-win prijedlog. To je win-win situacija," objasnio je on.

Charles King Mallory je dodao da je to "upravo ono što bi Sjedinjenim Državama moglo trebati", budući da je "dominantni globalni dobavljač rijetkih zemnih metala Kina", koja je već jasno stavila do znanja da će, ako počne novi trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama, ograničiti izvoz rijetkih zemnih minerala, koji su potrebni za gotovo svaki artikl potrošačke elektronike.

"A to tjera Trumpovu administraciju da traži nove izvore na mjestima poput Grenlanda i Ukrajine, gdje postoje velike rezerve ovih metala", objasnio je stručnjak.