Linkovi

Najnovije

Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave

Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.

Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.

Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.

„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.

Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.

Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.

Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.

„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”

Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”

Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.

Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.

Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.

Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.

Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.

Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.

„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”

See all News Updates of the Day

Odluka Vrhovnog suda SAD o oružju utiče i na predizbornu kampanju 

Posjetioci se fotografišu ispred Vrhovnog suda SAD u Washingtonu, 18. juna 2024. godine. (Foto: AP/Jose Luis Magana)
Posjetioci se fotografišu ispred Vrhovnog suda SAD u Washingtonu, 18. juna 2024. godine. (Foto: AP/Jose Luis Magana)

Posebni dodaci za oružje omogućavaju ispaljivanje stotina metaka u minuti i bilo koje oružje mogu da pretvore u automatsko. Zabranio ih je bivši predsjednik SAD Donald Trump 2018. godine.

"Ovog jutra smo također okončali proces izdavanja regulative koja zabranjuje dodatke za oružje", rekao je Trump 18. decembra 2018.

To se dogodilo nakon pucnjave na muzičkom festivalu u Las Vegasu 2017. godine u kojoj je ubijeno 60 ljudi. Napadač je koristio upravo dodatke koji oružje pretvaraju u automatsko, kako bi ispalio više od 1.000 metaka sa hotelskog prozora.

Nedavno je konzervativna većina Vrhovnog suda SAD odlučila da je Trumpova administracija tom zabranom prekoračila svoja ovlaštenja. Odluka Vrhovnog suda ponovo je u prvi plan kampanje za predsjedničke izbore stavila oružje.

Trumpova kampanja saopštila je da Amerikanci treba da poštuju odluku suda.

On je na okupljanju na Floridi rekao da će njegov izbor za predsjednika štititi pravo na oružje, prema Drugom amandmanu Ustava: "Moramo uticati na vlasnike oružja da glasaju. Nećete imati svoje orižje još dugo ako ne glasate, jer oni žele sve da oduzmu. Oni žele da vam oduzmu oružje. Žele da vam uzmu municiju. Žele da uzmu i da unište Drugi amandman."

Kampanja za reizbor Joea Bidena pozvala je Kongres da ponovo nametne zabranu.

"Kada razmišljamo o odlukama koje će birači napraviti u novembru, postoji jasan kontrast između našeg i stavova bivšeg predsjednika. Ne zaboravimo – bivši predsjednik je bukvalno rekao da ljudi moraju da pređu preko toga, a to je povezano sa problemom oružanog nasilja u Americi. Hajde da ovo shvatimo ozbiljno. Hajde da razumijemo da svi imamo mogućnost da utičemo na ovo važno pitanje", kazala je potpresjednica SAD Kamala Harris.

Trympove pristalice u Kongresu podržavaju pravo vlasnika oružja da koriste dodatke.

"Ti dodaci su praktično samo oslonac za ljude koji imaju povrede ruku, koji i dalje aktivno pucaju. To ne znači da će napadati građane. Nikada nije značilo", kaže Byron Donalds, republikanski član Predstavničkog doma.

Pristalice Bidena u Kongresu navode da će odluka Vrhovnog suda dovesti do novih gubitaka života.

"Bez sumnje, doći će do neke buduće tragedije korištenjem ovih dodataka. I zapitaćemo se ’zašto je ovo potrebno, zašto moramo da živimo s tim?'", navodi Adam Schiff, demokratski član Predstavničkog doma.

Gotovo trećina Amerikanaca kaže da posjeduju oružje, pokazuju podaci Istraživačkog centra Pew.

U izraelskom zračnom napadu ubijeni su članovi porodice političkog šefa Hamasa

Muškarci pretražuju ruševine kuće sestre Ismaila Haniyeha, šefa političkog biroa palestinskog islamističkog pokreta Hamas sa sjedištem u Dohi.
Muškarci pretražuju ruševine kuće sestre Ismaila Haniyeha, šefa političkog biroa palestinskog islamističkog pokreta Hamas sa sjedištem u Dohi.

Lokalni zvaničnici i članovi porodice rekli su da je izraelski zračni napad u utorak na sjeveru Gaze ubio 10 članova porodice političkog šefa Hamasa Ismaila Haniyeha koji živi u Kataru.

U okviru napada pogođena je kuća u izbjegličkom kampu Shati zapadno od grada Gaze.

Izraelski raniji napadi ubili su trojicu Haniyehovih sinova.

Izraelska vojska je saopćila da su njene snage izvele zračne napade na zgrade u Shatiju i drugom području u sjevernoj Gazi za koje kažu da ih koriste militanti Hamasa koji su bili uključeni u napad na Izrael 7. oktobra.

Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u ponedjeljak izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta da ne dozvoli da se sukob s Hamasom u Gazi proširi na Liban i Hezbolah.

Blinken je "naglasio važnost izbjegavanja dalje eskalacije sukoba i postizanja diplomatskog rješenja koje omogućava i izraelskim i libanonskim porodicama da se vrate svojim domovima", navodi se u izjavi glasnogovornika State Departmenta Matthewa Millera.

Blinken je također pritisnuo Gallanta da preduzme više koraka za zaštitu humanitarnih radnika u Gazi.

Izraelski ministar odbrane sastat će se sa drugim američkim zvaničnicima tokom posjete Washingtonu ove sedmice, uključujući ministra odbrane Lloyda Austina.

Ranije u ponedjeljak, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell rekao je novinarima u Luksemburgu da je rizik od prelivanja rata svakim danom sve veći.

"Mislim da smo, nažalost, uoči širenja rata", rekao je Borrell.

Također je rekao da je prekid vatre u Gazi očajnički potreban kako bi se olakšao protok humanitarne pomoći, rekavši da je "isporuka humanitarne pomoći unutar Gaze postala nemoguća".

Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Šojgua

Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov
Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov

Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika generalštaba ruske vojske, generala Valerija Gerasimova.

Sud je u utorak saopćio da postoje "razumni razlozi za vjerovanje da dvojica osumnjičenih snose odgovornost za raketne napade ruskih oružanih snaga na ukrajinsku električnu infrastrukturu" između oktobra 2022. i marta 2023.

Sud je naveo ruske napade koji su pogodili ukrajinske elektrane i trafostanice.

U saopćenju Suda navodi se da su Šojgu i Gerasimov navodno odgovorni za usmjeravanje napada na civilne ciljeve i nanošenje prekomjerne štete civilima, a što su ratni zločini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin smijeno je Šojgua sa mjesta šefa odbrane u maju, u sklopu revizije kabineta kada je Putin započeo novi predsjednički mandat.

U izvještaju neke informacije dolaze od Reutersa.

Konzervativci prave listu državnih službenika za koje misle da neće biti lojalni Trumpu

Donald Trump u kampanji u Wisconsinu. (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)
Donald Trump u kampanji u Wisconsinu. (Foto: REUTERS/Brendan McDermid)

Iskusni politički strateg u svojoj kancelariji u Kentuckyju istražuje mnoge državne službenike za koje se sumnja da su neprijateljski raspoloženi prema politici Donalda Trumpa, što je krajnje neobičan i potencijalno zatrašujući korak, koji se uklapa sa pripremama konzervativaca za Bijelu kuću.

Tom Jones i njegova Američka fondacija za odgovornost kopaju po prošlosti, objavama na društvenim mrežama i komentarima ključnih visokih državnih službenika, počevši od Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost. Djelimično se oslanjaju i na informacije svojih konzervativnih kontakata, ali i radnika u državnoj upravi. Ovaj projekat, koji mnoge brine, pripremaju i da objave na internetu.

Uz donaciju od 100.000 dolara od Heritgae fondacije, cilj je da se ovog ljeta objavi 100 imena državnih službenika kako bi se prikazalo ko bi mogao stajati na putu Trumpovoj agendi za drugi mandat - i ko je zreo za istragu, prekvalifikaciju, primjenu radnog mjesta ili otkaz.

"Moramo da znamo ko su ti ljudi i šta rade", rekao je Jones, nekadašnji pomoćnik republikanskih senatora na Capitol Hillu.

Koncept sastavljanja i objavljivanja lista vladinih službenika pokazuje koliko daleko su Trumpovi saradnici spremni da idu kako bi osigurali da niko ili ništa neće blokirati njegove planove u potencijalnom drugom mandatu.

Jonesov projekat "Suverenost 2025" slijedi Heritageov "Projekat 2025" koji postavlja temelje, pravila, prijedloge kao i ko su ljudi spremni za moguće pozicije u Beloj kući.

Njegov projekat se fokusira na najviše vladine zvaničnike koji nisu postavljeni unutar političke strukture, zaprepastio je stručnjake za demokratiju i šokirao zaposlene u državnoj upravi, koji su ga oporedili sa strahom od makartizma.

Jacqueline Simon, direktorica u Američkoj federaciji državnih službenika, rekla je da je jezik koji se koristi, kao u saopštenju Heritage fondacije u kojem se hvali grupa zbog otkrivanja "antiameričkih loših ljudi", šokantan.

Državni službenici su često bivši vojnici i od njih se traži da polože zakletvu da će raditi za vladu, to nije test lojalnosti predsjedniku, rekla je ona, ali i drugi poznavaoci prilika.

"Čini se kao da je njihov cilj da pokušaju da plaše zaposlene u i da siju strah“, rekla je Simon, čiji sindikat podržava predsjednika Joea Bidena.

Dok se Trump, koji je osuđen za krivična djela i koga federalna optužnica u četiri tačke optužuje da radi na poništavanju svog poraza na izborima 2020, najvjerovatnije će imati revanš sa Bidenom ove jeseni, ekstremno desničarski konzervativci su obećali da će da razbiju ono što nazivaju birokratijom "duboke države".

Trumpova kampanja je navela da organizacije ne govore u ime bivšeg predsjednika, koji sam postavlja političke prioritete. Konzervativci smatraju da zaposleni u federalnoj upravi prekoračuju svoja ovlaštenja kako bi postali centar moći koji može da pokreće ili osujeti predsjednikov dnevni red. Naročito tokom Trumpove administracije, vladini zvaničnici su bili na udaru Bijele kuće i republikanaca na Capitol Hilla, pošto je njegov kabinet često iznosio primjedbe na neke od njegovih jednostranih ili čak nezakonitih prijedloga.

Predsjednik Heritage fondacije Kevin Roberts rekao je da je korištenje vlade kao oružja bilo moguće samo zbog duboke države ljevičarskih birokrata. Kaže da je ponosan što podržava rad radnika Američke fondacije za odgovornost u "borbi da našu vladu pozovu na odgovornost i iz nje izbace loše ljude".

U federalnoj vladi radi oko 2,2 miliona ljudi, a oko 4.000 pozicija se imenuje po političkoj liniji koji se rutinski mijenjaju iz jedne predsjedničke administracije u drugu. Većina su profesionalci, od ljudi koji rade na grobljima Uprave za veterane do ekonomista u Birou za statistiku rada.

Javno sastavljanje lista nekima liči na eru Josepha McCartyja, senatora koji je tokom Hladnog rata vodio iscrpljujuća saslušanja osumnjičenih simpatizera komunista. Saslušanja je organizovao Roy Cohn, koji je postao osoba od povjerenja mlađem Trumpu.

Skye Perryman, izvršna direktorica grupe Demokratija naprijed, rekla je da je to duboko uznemirujuće i podsjeća na mračnije dijelove američke historije.

"Javno prozivanje državnih službenika je taktika zastrašivanja i dio je šire agende osvete na ovim izborima. Oni žele da potkopaju našu demokratiju, oni žele da potkopaju način na koji naša vlada radi za ljude", navela je Perryman.

Jones ismijava poređenja sa makartizmom kao besmislicu. On je nekad radio kod tadašnjeg senatora Jima DeMinta, konzervativnog republikanaca iz Južne Karoline koji je kasnije vodio Heritage, a sada vodi Institut za konzervativnu politiku, na čijoj se adresi nalazi Američka fondacija za odgovornost.

Jones je također radio za senatora Rona Johnsona, iz Wisconsina, i obezbijedio istraživanje opozicije za predsjedničku kandidaturu senatora iz Texasa Teda Cruza 2016. Sa šestoro istraživača, Jonesov tim radi širom zemlje, proučavajući informacije o federalnim radnicima u sektorima unutrašnje bezbjednosti, State Departmenta i drugih agencija koje se bave imigracijom i graničnim pitanjima. Njihov fokus je na najvišim državnim službenicima koji su u najvišim platnim razredima i onima na višim izvršnim pozicijama koji bi mogli da blokiraju Trumpove planovima za strožiji režim na granici i više deportacija.

"Mislim da je važno da sljedeća administracija zna ko su ti ljudi", rekao je Jones.

On je odbacio rizike koji bi mogli biti uključeni u javno objavljivanje imena, informacije o platama i drugih detalja federalnih radnika koji imaju određeni nivo privatnosti ili ideju da bi rad njegove grupe mogao dovesti u pitanje egzistenciju zaposlenih.

"Ne možete da kreirate politiku, a zatim kažete: 'Hej, nemoj da me ispituješ", rekao je.

On priznaje da je dio posla često samo osjećaj ili instinkt u vezi sa nekim da bi eventualno pokušavali da blokiraju konzervativnu agendu.

"Pratimo da li ima pogrešnih ljudi koji su, znate, otvoreno neprijateljski nastrojeni prema naporima da se osigura južna granica?'", rekao je on.

Njegova sopstvena grupa bila je pod lupom dok je prvo ispitivala Bidenove kandidate. Bidenova administracija je inače izdala pravilo koje bi otežalo otpuštanje radnika. Nova administracija bi mogla da naloži Kancelariji za upravljanje kadrovima da poništi uredbu, ali bi proces potrajao i bio bi otvoren za pravne izazove.

Podsjećanje na Assangea i kako je osnivač WikiLeaksa koji je dugo bio u zatvoru sada na rubu slobode

Arhiv - Osnivač WikiLeaksa Julian Assange snimljen sa bezbjednosnim tagom pričvršćenim oko zgloba na nozi, u kući u kojoj je bio prisiljen da ostane, nedaleko od Bungayja, Engleska, 15. juna 2011.
Arhiv - Osnivač WikiLeaksa Julian Assange snimljen sa bezbjednosnim tagom pričvršćenim oko zgloba na nozi, u kući u kojoj je bio prisiljen da ostane, nedaleko od Bungayja, Engleska, 15. juna 2011.

Vijest da je Sekretarijat za pravosuđe SAD-a postigao sporazum o priznanju krivice koji će dovesti do slobode osnivača WikiLeaksa Juliana Aassangea predstavlja zadivljujući vrhunac dugotrajne sage međunarodnih intriga koja se prostirala na više kontinenata.

Njen centralni lik je donkihotski internet izdavač koji duboko prezire državne tajne.

Pogled na Aassangeov slučaj i najnovija dešavanja:

Ko je Julian Assange?

Australijski urednik i izdavač, najpoznatiji je po tome što je osnovao web stranicu WikiLeaks koji razotkriva tajne i koji je stekao ogromnu pažnju - i ozloglašenost - zbog objavljivanja skoro pola miliona dokumenata u vezi sa američkim ratovima u Iraku i Afganistanu 2010.

Njegov aktivizam ga je učinio slavnim među zagovornicima slobode štampe koji su poručivali da je njegov rad na razotkrivanju nedoličnog ponašanja američke vojske u stranim zemljama učinio da se njegove aktivnosti ne razlikuju od onoga što se od tradicionalnih novinara očekuje da rade kao dio njihovog posla.

Ali te iste radnje dovele su ga na nišan američkih tužilaca, koji su 2019. godine objavili optužnicu koja je teretila Assangea — koji je u to vrijeme bio u ambasadi Ekvadora u Londonu — da je bio u zavjeri sa vojnim redovom kako bi nezakonito pribavio i objavio osjetljive vladine zapise.

"Julian Assange nije novinar", rekao je tada John Demers, nekadašnji visoki zvaničnik za nacionalnu bezbjednost u Sekretarijatu za pravosuđe. "Nijedan odgovoran akter, novinar ili bilo koji drugi, ne bi namjerno objavio imena pojedinaca za koje je znao da su povjerljivi ljudski izvori u ratnim zonama, izlažući ih najvećoj opasnosti."

Za šta je optužen?

Sekretarijat za pravosuđe Trumpove administracije optužio je Assangea da je usmjeravao bivšu analitičarku vojne obavještajne službe Chelsea Manning (rođenu kao Bradley Manning) u jednom od najvećih slučajeva razotkrivanja povjerljivih informacija u historiji SAD-a.

Optužbe se odnose na WikiLeaksovo objavljivanje hiljada procurjelih vojnih i diplomatskih dokumenata, pri čemu tužioci optužuju Assangea da je pomogao Manningovoj u krađi povjerljivih diplomatskih depeša za koje kažu da su ugrozile nacionalnu bezbjednost i za zavjeru da provali lozinku Sekretaraijata odbrane.

Izvještaji iz ratova u Afganistanu i Iraku koje je objavio Assange uključuju imena Afganistanaca i Iračana koji su davali informacije američkim i koalicionim snagama, rekli su tužioci, dok su diplomatske depeše koje je objavio razotkrivale novinare, vjerske vođe, zagovornike ljudskih prava i disidente u represivnim zemljama.

Manning je osuđena na 35 godina zatvora nakon što je proglašena krivom za kršenje Zakona o špijunaži i drugih krivičnih djela zbog odavanja povjerljivih vladinih i vojnih dokumenata WikiLeaksu. Predsjednik Barack Obama ublažio joj je kaznu 2017. godine, dozvoljavajući joj puštanje na slobodu poslije oko sedam godina iza rešetaka.

Zašto već nije u američkom pritvoru?

Assange je proveo posljednjih pet godina u britanskom zatvoru visoke bezbjednosti, boreći se da izbjegne ekstradiciju u SAD i dobijajući povoljne sudske presude koje su odlagale transfer preko Atlantika.

On je izbačen u aprilu 2019. iz Ambasade Ekvadora u Londonu, gdje je tražio utočište sedam godina ranije usred istrage švedskih vlasti o tvrdnjama o seksualnom nedoličnom ponašanju koje je on dugo negirao i koje su kasnije odbačene. Južnoamerička nacija Ekvador opozvala mu je politički azil nakon optužbi Vlade SAD-a.

Uprkos njegovom hapšenju i zatvaranju od strane britanskih vlasti, napori SAD-a za ekstradiciju su zaustavljeni prije sporazuma o priznanju krivice.

Britanski sudija je 2021. odbacio zahtjev SAD-a za ekstradiciju 2021. godine na osnovu toga što će se Assangea vjerovatno ubiti ako bude držan u teškim zatvorskim uslovima u SAD-u. Viši sudovi su poništili tu odluku nakon što su od SAD-a dobili uvjeravanja o njegovom tretmanu. Britanska vlada potpisala je nalog o ekstradiciji u junu 2022.

Zatim, prošlog mjeseca, dvoje sudija Višeg suda presudilo je da Assange može da uloži novu žalbu na osnovu argumenata o tome da li će dobiti zaštitu slobode govora ili će biti u nepovoljnijem položaju jer nije državljanin SAD-a. Datum ročišta je tek trebalo da bude određen.

Šta će zahtijevati dogovor?

Assange će morati da se izjasni krivim za krivično djelo po Zakonu o špijunaži za zavjeru radi nezakonitog pribavljanja i širenja povjerljivih informacija u vezi sa nacionalnom odbranom Sjedinjenih Država, navodi se u pismu Sekretarijata za pravosuđe podnijetom federalnom sudu.

Umjesto da se suoči sa zatvorskom kaznom u SAD-u, očekuje se da će se vratiti u Australiju nakon izjašnjavanja o krivici i izricanja presude. Taj postupak zakazan je za srijedu ujutro po lokalnom vremenu na Sajpanu, najvećem ostrvu Sjevernih Marijanskih ostrva.

Saslušanje se održava tamo zbog Asaangeovog protivljenja putovanju u kontinentalni dio SAD-a i blizine suda Australiji.

U ponedeljak uveče je napustio britanski zatvor pred sudsko saslušanje za koje se očekuje da će rezultirati njegovim puštanjem na slobodu.

Da li je ovaj slučaj povezan sa izborima 2016. godine?

Nije, ali osim interakcije sa Manningovom, Assange je dobro poznat po ulozi WikiLeaksa na predsjedničkim izborima 2016, kada je objavio ogromnu tranšu demokratskih mailova za koje savezni tužioci kažu da su ih ukrali ruski obavještajni operativci.

Zvaničnici su rekli da je cilj bio naštetiti izbornim naporima demokratske kandidatkinje Hillary Clinton i podstaći njenog republikanskog kandidata Donalda Trumpa, koji je tokom kampanje rekao: "WikiLeaks, volim WikiLeaks".

Assange nije optužen kao dio istrage specijalnog tužioca Roberta Muellera o vezama između Trumpove kampanje i Rusije. Ali istraga je ipak pokazala neugodnu ulogu WikiLeaksa u promovisanju, kako tužioci kažu, drske kampanje ruskog miješanja u izbore.

Assange je negirao u intervjuu za Fox News koji je emitovan u januaru 2017. da su Rusi bili izvor hakovanih mailova, iako je ta poricanja osporava Malerova optužnica iz 2018. protiv 12 ruskih vojnih obavještajaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG