Linkovi

Pandemijski otpad guši planetu i zagađuje oceane


FILE - a view of a waste basket with syringes and gloves after residents received a dose of the third Pfizer COVID-19 vaccine, at San Jeronimo nursing home, in Estella, northern Spain, Sept. 23. 2021.

Jedna od posljedica pandemije COVID-19 je i povećanje količine plastičnog otpada, naročito medicinskog otpada – maske, druga zaštitna oprema, testovi, štapići kojima se uzimaju testovi, ambalaža, pa i bočice vakcina i jednokratne igle za vakcine – sve su to predmeti koji imaju utjecaja na okoliš.

Maske i vakcine spašavaju živote, reducirajući rizik infekcije. Ali dio priče o globalnom utjecaju pandemije jeste i utjecaj otpada na životnu sredinu. Dio ovog otpada se pravilno odlaže, ali negdje, pogotovo u manje i srednje razvijenim zemljama, zemljama u razvoju, gdje je svijest o okolišu na nižem nivou, zaštitna oprema dospijeva i u prirodu, na ulice, a medicinski otpad nije pravilno zbrinut.

Jednokratne maske i rukavice su pogoršale svjetsku krizu plastičnog otpada. Hiljade tona plastike iz bolničkog otpada, maski za lice i drugih predmeta za jednokratnu upotrebu preplavljuju oceane, pokazala je studija objavljena u PNAS.

U gradovima BiH je postala normalna slika vidjeti odbačene maske na ulici, a ove maske, osim platnenih, nisu biorazgradive – većina u sebi pored celuloze ima i plastiku. Također, nisu rijetkost i slike životinja koje su se zapetljale u vezice maski, što može dovesti do davljenja i gušenja životinja ili ih onesposobiti za hranjenje, što opet dovodi do uginuća. Zato se savjetuje da se prije bacanja bar prerežu ove vezice.

Procjene Svjetske banke su da oko 87% plastičnog otpada područja Južne Azije u pandemiji dolazi iz bolnica, a procjene WHO da je nešto malo manje od polovine globalnog otpada, oko 38 000 tona, nastalo korištenjem neesencijalne, nepotrebne zaštitne opreme, poput plastičnih navlaka za stopala ili kosu, dok 49 000 tona otpada na esencijalnu zaštitnu opremu. I u tu računicu o otpadu nisu uračunati testovi i štapići za briseve, koji se, u slučaju kućnih testova, u dosta zemalja, pa i u BiH ne odvajaju u plastični otpad. Ipak, procjene pokazuju da zaista najveći udio otpada dolazi iz bolnica, a setovi za testiranja ipak čine manji udio otpada.

Mjesečno se upotrijebi oko 129 milijardi jednokratnih maski (onih koje nisu perive poput platnenih), a od toga oko 1.56 milijardi završi u oceanima.

Međutim, postoji još jedan pozadinski problem ovog plastičnog otpada, pored utjecaja na okoliš: to je argument koji koriste protivnici mjera, vakcina, testiranje i maski kako bi zadobili simpatije i naglasili da su maske, vakcine i testovi opasni.

Ovaj oportunistički enviromentalizam koristi slabosti država u menadžmentu otpada. No nažalost, u Bosni i Hercegovini već godinama traju obećanja da će se naći način za upravljanje otpadom i reciklažu te bolje zbrinjavanje medicinskog otpada, ali to sve ostaje samo na obećanjima i upozoravanjima koja dolaze od strane građanskih incijativa.

XS
SM
MD
LG