Linkovi

Izdvojeno

Palmer: Teški neumski pregovori

Matther Palmer se obraća medijima u Neumu, gdje traju pregovori sa domaćim političarima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljeni su u petak u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru. “Neumske pregovore” s domaćim političarima vode američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst.

Nakon pojedinačnih sastanaka s predstavnicima vladajućih i pojedinih opozicionih stranaka u Federaciji BiH koji su počeli u 8 sati, javnosti su se obratili međunarodne diplomate Matthew Palmer i Angelina Eichhorst. Domaći političari se nisu obraćali kako je to bio dosadašnji običaj, a razlog nije poznat.

Palmer i Eichhorst su prenijeli usaglašen stav - da su od domaćih političara osjetili istinsko opredjeljenje za rješavanje pitanja Izbornog zakona.

Palmer je izjavio da su pregovori teški i da osim bh. političara sudjeluju i eksperti iz Venecijanske komisije i Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

“Drago mi je da sam na mjestu gdje su okupljene sve stranke i da razgovaramo o procesima integriteta izbornog procesa. Mnogo je stvari koje će se naći na dnevnom redu. Neke su teže, a teški su i tehnički aspekti koji se tiču integriteta izbornog procesa. Osim političkih lidera koji su zajedno s nama, diskusiji su se priključili i eksperti koji nam pomažu da riješimo teža tehnička pitanja. Lideri i eksperti imaju isti cilj - da razgovaraju o važnim , smislenim temama, kako bi se postigao dogovor koji bi u konačnicimogao biti predstavljen Parlamentu BiH. Tu su eksperti Venecijanske kancelarije i ODIHR-a Iz Varšave. Kakav god dogovor bio, najvažnije je da bude usklađen s najvišim standardima u ovoj praksi. Imamo još mnogo posla pred, ali smo dobro počeli”, rekao je Palmer.

Očekuje se da pregovorima u Neumu sutra prisustvuju članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, a prema riječima Palmera, to će značiti učešće političkih stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska.

“Da nema odgovarajućeg pristupa i volje i da nemamo uvjerenje da postoji rješenje koje može dobiti parlamentarnu podršku, ne bismo bili ovdje”, dodao je Palmer.

Europska predstavnica Angelina Eichhorst smatra kako su u toku kvalitetne i konstruktivne diskusije na kojima svi ravnopravno sudjeluju.

Angelina Eichhorst tokom konferencije za novinare u Neumu, gdje se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH
Angelina Eichhorst tokom konferencije za novinare u Neumu, gdje se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH

“Dobra diskusija s većinom političkih subjekata je počela još sinoć. Predstavnici opozicije i vladajućih struktura su tu, što je dobra prilika da čujemo različite stavove i viđenja. Nakon inicijalnih razgovora, jutros se nastavila diskusija na temu koju nazivamo paketom unaprijeđenja integriteta izbornog procesa. Radimo na osnovu sveobuhvatnog dokumenta koji ima 17 strana I objedinjen je kroz različite ideje. On će prolaziti ekspertsku analizu. Važno je da imamo priliku svjedočiti konstruktivnim pristupima i viđenjima svih učesnika”, poručila je Eichhorst.

Prema njenim riječima, učesnike pregovora očekuje još dosta posla u narednim danima, ali se nada da će imati pozitivan ishod.

“Prošle godine smo prvi put bili u BiH i u poređenju s tim periodom, mislim da svakako možemo osjetiti snažniju spremnost za prihvatanje različitih mišljenja, kao istinsko opredjeljenje za rješavanje ovog pitanja. To je spremnost kod svih lidera koji su prisutni ovdje, ali i kod onih koji nisu nužno u Neumu. Postoji svijest o funkcionisanju i radu institucija u zemlji, kao I za slobodne i pravične izbore”, zaključila je Eichhorst.

Na pregovorima u Neumu učestvuju predstavnici HDZ-a Dragan Čović i Borjana Krišto, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić uime stranke Narod i pravda.

Prisutni su i austrijski diplomata Johann Sattler i predstavnici OESS-a. Lideri SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv u Neum.

Do sada su stavovi političkih lidera bili neusaglašeni, a očekuje se da uz pomoć međunarodnih predstavnika, približe ideje u vezi izmjena izbornog zakonodavstva.

See all News Updates of the Day

Samit Evropske političke zajednice: Gradimo novi poredak bez Rusije

Sastanak Evropske političke zajednice u Pragu

U glavnom gradu Češke održava se prvi sastanak Evropske političke zajednice, koji osim lidera zemalja EU okuplja i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, Turske, Velike Britanije i drugih.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Biden traži od svih nivoa vlasti da pomognu Floridi poslije uragana Ian

Američki predsjednik Joe Biden u društvu guvernera Floride Rona DeSantisa obilazi dio područja ugrožena uraganom Ian (Foto: Reuters/Evelyn Hockstein)

Američki predsjednik Joe Biden bišao je sa guvernerom Floride Ronom DeSantisom dio područja koja je opustošio uragan Ian.

Biden je naglasio potrebu za jedinstvenim naporima federalnih i državnih instanci za, kako je ukazao, dugotrajni oporavak poslije udara Iana.

Uprkos njihovom političkom rivalitetu - Biden je demokrata, a DeSantis republikanac - dvojica zvaničnika razgovarala su o ublažavanju posljedica uragana u danima otkako je oluja pogodila treću najmnogoljudniju državu u zemlji.

DeSantis je uz dobrodošlicu Bidenu poručio da cijeni zajednička nastojanja različitih nivoa vlasti u reakciji na saniranje posljedica nepogode.

"Pred nama je samo jedan zadatak – a to je da obezbjedimo da ljudi na Floridi dobiju sve što im je potrebno", uzvratio je Biden DeSantisu.

"U svemu ovome smo zajedno", prenio je američki predsjednik guverneru Floride.

U obraćanju je prenio da je svim nivoima vlasti naredio da pomognu u reagovanju na krizu koju je ta vremenska nepogoda izazvala.

"Biće potrebne godine da bi se Florida ponovo izgradila poslije uragana Ian", rekao je Biden tokom obraćanja.

Pošto je obišao ugrožena područja helikopterom, Bidena koji na Floridi boravi sa prvom damom Jill, nadležni su obavijestili o razmjerama krize.

Razgovarao je sa mještanima i vlasnicima malih preduzeća u mjestu Fort Myers.

Inače, DeSantis je u utorak pohvalio reakciju federalne vlade, posebno Federalnu agenciju za vanredne situacije (FEMA) i ranu deklaraciju o katastrofi koja je omogućila osoblju za pomoć u oluji i oporavak da nastavi "punom parom".

"Mislim da je FEMA veoma dobro sarađivala sa državom i lokalnim stanovništvom i želimo da to i dalje radimo", rekao je DeSantis novinarima.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da sada nije vrijeme da lideri razgovaraju o svojim razlikama.

"Kada je u pitanju isporuka i osiguranje da ljudi na Floridi imaju ono što im je potrebno, posebno nakon uragana Ian, mi smo jedno. Radimo kao jedno", rekla je ona.

Ian je 28. septembra stigao na Floridu kao opasna oluja kategorije 4 sa maksimalnim održivim vjetrovima od 240 kilometara na sat i ostavila bez struje više od dva miliona korisnika širom države.

Zvaničnici iz komunalnih preduzeća kažu da će vjerovatno biti petak ili subota prije nego što će električna energija biti vraćena za najmanje 95 odsto njihovih klijenata.

Više od 1.500 ljudi je spašeno dok se ekipe za potragu i spašavanje upuštaju u mukotrpnu potragu za žrtvama "od vrata do vrata" i među uništenim kućama i zgradama.

Broj smrtnih slučajeva od Iana u SAD porastao je na više od 100 ljudi od Floride do države Sjeverna Karolina, a većina smrtnih slučajeva je na Floridi.

Više od 50 smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Lee na Floridi, koji je podnio najveći dio oluje kada je izašao na obalu. Reuters navodi da su državni zvaničnici iz devet drugih okruga prijavili još 21 smrt.

U Sjevernoj Karolini prijavljena su četiri smrtna slučaja u SAD.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Schmidt: Otvorio sam put da BiH dobije kandidatski status u EU do kraja godine

Christian Schmidt

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nekoliko dana nakon Općih izbora u BiH te nakon nametanja odluke o izmjenama Izbornog zakona, pojasnio je javnosti na šta se konkretno odnose njegove odluke i kako će one utjecati na život građana.

Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

SAD i Južna Koreja ispalile rakete kao odgovor Sjevernoj Koreji

Vojni taktički raketni sistem (ATACMS) ispaljuje raketu tokom zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje, na nedefinisanoj lokaciji, na fotografiji koju je objavilo južnokorejsko ministarstvo odbrane, 5. oktobra 2022.

SAD i Južna Koreja ispalile su salvu projektila u more u srijedu rano i izvele vježbu bombardovanja u Žutom moru kao odgovor na sjevernokorejsko ispaljivanje neidentifikovane balističke rakete iznad Japana.

Načelnik združenih generalštaba Južne Koreje (JCS) saopštio je da je ispaljeni projektili iz četiri Taktička raketna sistema vojske i balističku raketu Hyumoo-2.

Drugi Hyummo-2 kratkog dometa pokvario se i srušio na zemlju u bazi vazdušnih snaga na periferiji Gangneunga. Povrijeđenih nema, a započeta je istraga o uzroku kvara. Nesreća je uznemirila stanovnike priobalnog grada, koji su strahovali da bi to mogao biti napad Sjeverne Koreje. Južnokorejska vojska je nekoliko sati kasnije priznala nesreću.

Ranije u utorak, Hirokazu Macuno, glavni sekretar japanske vlade, rekao je novinarima da je sjevernokorejska raketa lansirana u 7:22 ujutro i da je pala u Tihi okean izvan ekonomske zone Japana 22 minuta kasnije. To je navelo Tokio da evakuiše dio stanovnika u sjevernim prefekturama Hokaido i Aomori u utorak ujutro.

Južnokorejski JCS je sjevernokorejski projektil nazvao balističkom raketom srednjeg dometa (IRBM), lansiranom iz sjevernokorejske oblasti Džagang, koja leti na udaljenosti od 4.500 kilometara sa visinom leta od 970 kilometara.

Japanski premijer Fumio Kišida i predsjednik Joe Biden osudili su lansiranje rakete tokom telefonskog razgovora u utorak, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

"Lideri su zajedno najoštrije osudili raketnu probu DNRK (Sjeverne Koreje), prepoznajući lansiranje kao opasnost za japanski narod, destabilizaciju regiona i jasno kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Biden iskazao osnaživanje "gvozdene" posvećenost administracije odbrani Japana.

Japanski ministar odbrane Jasukazu Hamada rekao je da je projektil letio iznad Japana oko jedan minut, leteći dalje od prethodnih raketa srednjeg dometa, procijenjenih na 4.600 kilometara, prije nego što je sletio u vode oko 3.200 kilometara istočno od Japana.

To što je projektil ispaljen iznad japanske teritorije može osnažiti mogućnost eskalacije u regionu.

Taj potez je Adrienne Watson, portparolka američkog Saveta za nacionalnu bezbjednost, u utorak opisala kao "opasnu i bezobzirnu" i pokazuje sjevernokorejsko "očigledno zanemarivanje Sjedinjenih Država, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i međunarodni bezbjednosni standarda".

Sjeverna Koreja je posljednji put testirala IRBM Hvasong-12 krajem januara ove godine, nakon čega su njeni državni mediji objasnili njegovu uzdignutu putanju kao namjerno, urađeno "uzimajući u obzir bezbjednost susjednih zemalja" – očigledno misleći na Japan. Procijenjeno je da ta raketa ima domet koji može dosegne do Guama, američke teritorije.

Najnovije lansirana balistička raketa će vjerovatno premašiti taj domet. Pjongjang i Guam, gdje se nalazi američka strateška pomorska baza, dijeli oko 3.400 kilometara.

Hvasong-12 IRBM su također testirani u augustu i septembru 2017. godine, kada je Japan posljednji put građanima uputio poziv za odlazak u sklonište nakon što su rakete preletjele iznad Hokaida.

Tenzije su u porastu na Korejskom poluostrvu posljednjih dana, a lansiranje u utorak povećalo je uloge nakon lansiranja balističkih raketa kratkog dometa koje je Pjongjang ispalio 25, 28, 29. septembra i 1. oktobra.

Peti test u deset dana uslijedio je nakon velike zajedničke pomorske vježbe SAD i Južne Koreje sa supernosačem na nuklearni pogon USS Ronald Reagan, koja je organizovana ponovo prvi put poslije pet godina.

Trilateralna protivpodmornička vojna vježba sa Japanom također je izvedena prvi put od 2017. godine kod obale Južne Koreje.

Povratak nuklearnim testiranjima također ostaje velika mogućnost. Južnokorejska špijunska agencija je prošle nedjelje saopštila zakonodavcima da će sedma nuklearna proba, ukoliko se sprovede, najvjerovatnije dogoditi između 16. oktobra – prvog dana nacionalnog kongresa kineske Komunističke partije – i 8. novembra kada se u SAD održavaju izbori za sastav Kongresa.

Na svečanosti povodom Dana oružanih snaga u subotu, južnokorejski predsjednik Jun Suk Jel upozorio je Sjevernu Koreju na bilo kakve nuklearne provokacije, rekavši da će saveznici biti spremni "odlučan i nezadrživ" odgovor ako odluči da upotrijebi nuklearno oružje.

U izvještaju su korišćene neke informacije AP-a.

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:00 0:00

U Virginiji je nedavno u znak prosvjeda napustilo časove u školama na stotine učenika. Prosvjed je uslijedio nakon što je republikanski guverner Virginije Glenn Youngkin objavio nova pravila kada su u pitanju odluke o promjeni spola maloljetnika.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG