WASHINGTON — 

Uzastopni uragani pobrkali su rasporede demokrata Kamale Harris i republikanca Donalda Trumpa, pa su oboje posvetili dio svojih posljednjih dana rješavanju pitanja oporavka od oluje.

Dva uragana nameću osnovna pitanja o tome ko bi kao predsjednik najbolje odgovorio na smrtonosne prirodne katastrofe, nekada zanemareno pitanje koje postaje sve rutinskiji dio posla. A samo nekoliko sedmica prije izbora 5. novembra, oluje su poremetile mehaniku glasanja u nekoliko ključnih mjesta.

Potpredsjednica Harris pokušava ovo iskoristiti kao priliku, pojavljujući se zajedno s predsjednikom Joeom Bidenom na brifinzima i pozivajući na dvostranačku saradnju. Bivši predsjednik Trump pokušava iskoristiti trenutak da napadne kompetencije administracije i postavi pitanje da li ona uskraćuje pomoć republikanskim područjima, uprkos tome što nema dokaza o takvom ponašanju.

Dodatni pritisak je i potreba da se obezbijedi više novca za administraciju za mala preduzeća i Federalnu agenciju za vanredne situacije, što bi zahtijevalo od republikanaca iz Doma da rade sa demokratskom administracijom. Biden je u četvrtak rekao da bi zakonodavci trebalo odmah da se pozabave situacijom.

Timothy Kneeland, profesor na Univerzitetu Nazareth u Rochesteru u New Yorku, koji je proučavao ovo pitanje, rekao je: “Suočavanje s uzastopnim krizama stavit će FEMA pod veću kontrolu i stoga će Bidenova administracija biti pod mikroskopom u danima pred izbore."

“Potpredsjednica Harris mora biti empatična sa žrtvama bez mijenjanja rasporeda kampanje i pružiti dosljedne poruke o široko rasprostranjenoj devastaciji koja čini rad FEMA-e još težim od uobičajenog”, rekao je Kneeland.

Trump i Harris su već odvojeno otišli u Džordžiju kako bi procijenili štetu od uragana i obećali podršku, a Harris je posjetila Sjevernu Karolinu, zahtijevajući od kandidata da otkažu kampanje na drugom mjestu i iskoriste vrijeme koje je dragocjen resurs u posljednjim sedmicama prije izbora. Džordžija i Sjeverna Karolina su politička bojna polja, što podiže ulog.

Jezik kampanje promijenjen

Uraganske padavine su evidentne i u kampanjama kandidata.

U četvrtak, prvo pitanje koje je Harris dobila u gradskoj vijećnici Univisiona u Las Vegasu došlo je od građevinskog radnika i neodlučnog glasača iz Tampe na Floridi. Ramiro Gonzalez je pitao o pričama o tome da administracija nije učinila dovoljno da podrži ljude nakon Helene i da li će ljudi na Miltonovom putu imati pristup pomoći - što je znak da se Trumpova poruka probija kod nekih potencijalnih glasača.

Harris je navela nivo dezinformacija koje kruže republikanci, ali je njen potpuniji odgovor otkrio dinamiku u igri samo nekoliko nedelja pre izbora.

“Moram naglasiti da ovo nije vrijeme da se ljudi igraju politike”, rekla je ona.

Istog dana, Trump je otvorio govor u Detroitskom ekonomskom klubu hvaleći republikanske guvernere u pogođenim državama i osuđujući administraciju Biden-Harris.

"Oni su pustili te ljude da nepravedno pate", rekao je o onima koje je pogodila Helene u Sjevernoj Karolini.

Pogođeni sistemi glasanja

Oluje su takođe mjestimično poremetile proces glasanja. Državni izborni odbor Sjeverne Karoline donio je rezoluciju kako bi pomogao ljudima u pogođenim okruzima da glasaju. Florida će nekim okruzima omogućiti veću fleksibilnost u distribuciji glasačkih listića putem pošte i promjeni biračkih mjesta za lično glasanje. Ali savezni sudija u Džordžiji rekao je u četvrtak da država ne mora ponovo da otvara registraciju birača uprkos poremećajima koje je napravila Helene.

Napetost i kontroverze počele su da nadjačavaju odgovor na katastrofu, a Biden je u srijedu i četvrtak rekao da je Trump širio neistine koje su "neameričke".

Candace Bright Hall-Wurst, profesorica sociologije na državnom univerzitetu East Tennessee, rekla je da su prirodne katastrofe sve više politizirane, često stavljajući više fokusa na političare umjesto na ljude kojima je potreban.

"Katastrofe se politiziraju kada imaju političku vrijednost za kandidata", rekla je ona. "To ne znači da je politizacija korisna za žrtve."

Kao demokratski kandidat, Haris je iznenada postala glavni dio odgovora na uragane, uloga koja tradicionalno nije uključivala potpredsjednike u prethodnim administracijama.

U četvrtak je virtuelno učestvovala na brifingu u situacionoj sobi o Miltonu dok je bila u Nevadi zbog aktivnosti kampanje. Prisustvovala je na sastancima o planovima odgovora, a u srijedu je telefonirala CNN-u uživo kako bi razgovarala o naporima administracije.

Na pojavljivanju u srijedu s Bidenom kako bi razgovarali o Miltonu prije nego što dođe do kopna, Harris je suptilno vezala pitanja u politiku svoje kampanje kako bi zaustavila dizanje cijena hrane i drugih proizvoda.

„Svakoj kompaniji koja – ili pojedincu koji – može iskoristiti ovu krizu da iskorištava ljude koji očajnički traže pomoć putem ilegalnih prevara ili dizanja cijena – bilo da se radi o benzinskoj pumpi, aerodromu ili hotelskom šalteru – zna da pratimo ove ponašanja i situacije na terenu veoma blisko i svako ko koristi potrošače biće smatran odgovornim”, rekla je ona.

Harris je upozorila da Milton "predstavlja ekstremnu opasnost". Sletio je na Floridu kasno u srijedu i ostavio bez struje više od 3 miliona ljudi. Ali olujni talas nikada nije dostigao isti nivo kao Helene, što je dovelo do otprilike 230 smrtnih slučajeva i tokom dužeg perioda ostavilo planinske dijelove Severne Karoline bez pristupa struji, mobilnim uslugama i putevima.

Dezinformacije o Heleni

Trump i njegovi saveznici iskoristili su posljedice Helene kako bi širili dezinformacije o odgovoru administracije. Njihove opovrgnute tvrdnje uključuju izjave da žrtve mogu dobiti samo 750 dolara pomoći, kao i lažne optužbe da su sredstva za hitne slučajeve preusmjerena na imigrante.

Bivši predsjednik je rekao da je odgovor administracije na Helene bio gori od široko propalog postupanja administracije Georgea W. Busha s uraganom Katrina 2005. godine, koji je doveo do skoro 1.400 smrtnih slučajeva.

“Ovaj uragan je bio loš; Kamala Harris ih je ostavila na cjedilu", rekao je Trump na nedavnom skupu u Džunou u Viskonsinu. "Ovo je najgori odgovor na oluju, katastrofu ili uragan koji smo ikada vidjeli. Vjerovatno gori od Katrine, a to je teško pobijediti, zar ne?"

Upitana o strateškom razmišljanju Trumpove kampanje o naglašavanju odgovora na uragan, sekretarica za štampu kampanje Karoline Leavitt rekla je da to odražava obrazac "neuspjelog vodstva" Bidenove administracije koji također uključuje povlačenje američkih trupa iz Afganistana i sigurnost na južnoj granici SAD-a.

John Gasper, profesor Univerziteta Carnegie Mellon koji je istraživao odgovore vlade na prirodne katastrofe, rekao je da žrtve oluje uglavnom žele osigurati prije svega da dobiju pomoć koja im je potrebna.

„Ove katastrofe u suštini završavaju kao dobar test vodstva za lokalne, državne i savezne zvaničnike u tome kako reaguju“, rekao je.

Ali Gasper je primijetio da se američka politika toliko polarizirala i da druga pitanja poput ekonomije oblikuju izbore, tako da debata koja trenutno izaziva toliko vrućine između Trumpa i Bidenove administracije možda neće biti toliko bitna na dan izbora.

Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.

"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.

Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.

Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.

Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.

Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.

Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.

Obavještajni neuspjeh

Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.

"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.

"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.

Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.

Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.

Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.

U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.

"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".

Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka

Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.

Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.

"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.

Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".

"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".

Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.

U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.

Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.

"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.

Trenutak u kom je napad izveden

Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.

"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".

Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.

Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".

On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.

U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.

"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.

Uticaj Irana

Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.

"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.

Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.

Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.

U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.

Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.

Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".

Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".

"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.

Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.

Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".

Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.

Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."

"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."

To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".

Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.

"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).

Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.

U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.

Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.

"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.

Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.

Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".

Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.

"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.

Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.

"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.

On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.

Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.

"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.

Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".

Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.

Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.