Izdvojeno
Vlasti BiH planiraju investicije u „prljavu energiju“ na štetu svojih građana
Projekti u oblasti elektroenergetskog sektora sve više udaljavaju BiH od Evropske unije. Iako je evropski cilj potpuna dekarbonizacija do polovine vijeka, bh. vlasti planiraju nove investicije u proizvodnju električne energije iz uglja. Najveću korist od toga imaju njihovi kineski partneri, a cijenu svega platiće građani BiH – novcem i zdravljem.
Uprkos protivljenju Energetske zajednice, jedan od najizvjesniji takvih projekata je izgradnja Bloka 7 TE Tuzla, koji se finansira kreditom kineske Uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion evra. U višegodišnjoj najavi je i izgradnja TE Gacko 2, koja je, prema posljednjim informacijama, trebala početi još 2018. godine, nakon što je Vlada RS potpisala ugovore sa tri kineske kompanije (CAIDC, CMEC i Poli).
Ovo su samo neki od projekata na čijoj realizaciji, uprkos lošim ekonomskim i ekološkim pokazateljima, vlasti oba bh. entiteta i dalje insistiraju. U tome ih ne sprječava ni činjenica da se BiH potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na dekarbonizaciju energetike do 2050. godine, što skraćuje ekonomski vijek takvih investicija u budućnosti.
Damir Miljević, ekonomista i član upravnog odbora RESET-a, u izjavi za Glas Amerike objašnjava da finansijske organizacije sa zapada smatraju investicije u ugalj prerizičnim i nisu raspoložene za kreditiranje tih projekata. To su, kako kaže, dočekali Kinezi u kojima su vlasti BiH pronašle partnera.
„Ne radi se ni o posebno jeftinim sredstvima, niti u realizaciji takvih projekata ima puno mjesta za domaću privredu i privrednike. Kinezi nam daju kredit, za taj kredit dobiju državnu garanciju, a onda novac potroše njihove firme i njihova operativa. Nama ostaju objekti i krediti, a oni su svoj novac odnijeli sa sobom nazad u Kinu do slijedeće prilike“, objašnjava Miljević.
Ovo je scenario koji je već sada izvjestan kad je u pitanju projekat gradnje Bloka7 u Tuzli. Kineska banka odobrila je kredit koji je uslovljen angažovanjem kineskog izvođača, te korištenjem kineske radne snage i opreme. Pored toga, postoji i klauzula u ugovoru koja definiše koliko se procenata od ukupnog iznosa ugovora može ugovoriti sa kineskim, a koliko se može podugovoriti sa firmama iz BiH.
„Na osnovu ove klauzule će se najveći dio, ako ne i cijeli iznos, kredita praktično vratiti u Kinu. Kredit će otplaćivati Elektroprivreda BiH, odnosno građani BiH. Tako da ispada da smo mi ovim projektom obezbijedili radna mjesta, odnosno plate, za nekih 500 do 600 kineskih radnika, koji će graditi Blok 7 slijedećih nekoliko godina“, kaže za Glas Amerike, Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju u Tuzli.
On naglašava da je pored svega toga BiH obezbijedila i platila nekoliko stotina miliona evra vrijednosti opreme proizvedene u Kini i na taj način pomogla njen ekonomski razvoj.
„Naše vlastodršce zapravo interesuju ta preostala sredstva, odnosno tenderi kojim će se ugovarati poslovi sa BiH firmama. Postoji i klauzula u ugovoru koja kaže da kineski partner provodi tendersku proceduru, ali da ne može potpisati ugovor sa BiH firmom koja je dostavila najbolju ponudu, dok ne dobije saglasnost Elektroprivrede BiH“, priča on i dodaje:
„Prije par godina na sastanku u kineskoj ambasadi postavili smo pitanje: 'Zašto ugalj, a ne obnovljivi izvori energije?'. Odgovor je bio: 'Zato što to traže vaše vlasti'“, priča Denis Žiško.
Za razliku od Bloka 7 sudbina projekta Gacko 2 i dalje je nepoznata. Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu za Glas Amerike ističe da se priča o tome aktuelizira povremeno, obično svake izborne godine.
„U vrijeme kada političari trebaju ubirati poene na osnovu lažnih obećanja lokalnoj zajednici o navodnim radnim mjestima i dugoročnoj profitabilnosti ovog projekta“, kaže ona i podsjeća da je još 2017. godine analiza ekonomske opravdanosti pokazala da je ovaj projekat nerealan.
Zato se nada da će sve ostati samo na potpisanom memorandumu s Kinezima, jer je tom području, kako kaže, hitno potrebna podrška za planiranje alternativnih rješenja.
„Sredstva za to biće omogućena kroz razne fondove, te novu Platformu pravedne tranzicije za Zapadni Balkan i Ukrajinu. Uslov je samo da donesemo odluku i prestanemo planirati štetne projekte. U suprotnom sami sebi kopamo jamu iz koje nas niko neće spašavati“, ističe ona.
BiH i Energetska zajednica
Sve članice Energetske zajednice glasale su za sankcije BiH, priča Damir Miljević koji kaže da razloga za to ima više, ali jedan od povoda je i izdavanje garancije za izgradnju Bloka 7, jer Energetska zajednica smatra da nije izdana u skladu sa pravilima o dozvoljenoj državnoj pomoći.
„Posljedice ovih sankcija nisu nešto značajne, osim što se još jednom pokazuje da je BiH najgora i najneozbiljnija od svih zemalja koje pretenduju na ulazak u EU, te da su naše politike deklarativno proevropske, a stvarno probalkanske sa idejom zadržavanja statusa quo što je duže moguće“, objašnjava Miljević.
Blok 7 i Gacko 2 samo su neki od projekata koji su predviđeni Okvirnom strategijom razvoja energetike u BiH do 2035. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH, a koja je i dalje bazirana na otvaranju novih i izgradnji zamjenskih blokova termoelektrana.
Prema riječima Miljevića, ovakva ulaganja su već sad ekonomski neisplativa, s obzirom na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora postaje sve jeftinija i konkurentnija.
„Pored toga, svaka nova investicija u proizvodnju električne energije iz uglja će u budućnosti biti opterećena troškovima emisije CO2 što će tu proizvodnju učiniti potpuno ekonomski neisplativom. Jasno je da to predstavlja ekonomsko, a time i društveno samoubistvo za onoga ko se na to odluči“, ističe Miljević.
U međuvremenu, Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je i postupak protiv BiH zbog prekoračenja koja su definisana u Nacionalnim planovima o smanjenju emisija (NERP). Naime, BiH je jedina zemlja u regionu koja je prekoračila vrijednosti za emisije sve tri zagađujuće materije, koje se najviše emituju iz termoelektrana na ugalj.
„Ovo nije prva, a sigurno ni posljednja međunarodna obaveza koju naši političari nisu ispoštovali. Ovo nas sve više udaljava od Evropske unije u koju se ti isti političari svakodnevno zaklinju“, kaže Denis Žiško.
Uticaj na zdravlje
„Žalosno je da su građani BiH osuđeni da svojim zdravljem plaćaju tu njihovu bahatost“, nastavlja Žiško, koji podsjeća da je štetne posljedice rada TE Tuzla, koja je aktivna skoro 60 godina, potvrdilo nekoliko analiza, koje ukazuju na povećan broj malignih, kardiovaskularnih i respiratornih oboljenja. Problem je posebno prisutan u naseljima koja se nalaze u neposrednoj blizini deponija šljake i pepela.
„Elektroprivreda, uz prećutnu saglasnost relevantnih ministarstava i inspekcija, toksičnim teškim metalima, nekažnjeno, zagađuje podzemne i površinske vode. U sušnim periodima toksična prašina sa deponije se nekontrolisano širi u okolna naselja. Zatvorene deponije nisu propisno rekultivisane, tako da će se trovanje podzemnih voda iz tih lokacija nastaviti još nekoliko desetljeća“, objašnjava Žiško.
Trovanje koje traje decenijama dobro je poznato i stanovnicima Gacka, koji skoro 40 godina osjećaju posljedice rada termoelektrane na svom zdravlju. Samo u 2016. godini, analizama regionalnih zdravstvenih i ekoloških organizacija, evidentirano je 158 smrtnih slučajeva, 331 slučaj bronhitisa kod djece i 83 kod odraslih, dok je kod 3371 djeteta zabilježena astma i oko 115 hospitalizacija.
„U zajednici koja se nalazi u vazdušnoj banji, s prosječnom nadmorskom visinom od oko 950m i intenzivnom ružom vjetrova, jasno je odakle dolaze ove zastrašujuće brojke“, ističe Majda Ibraković.
Ovakvu situaciju, prema mišljenju naših sagovornika, BiH može da promijeni u narednih 30 godina samo ako energetsku tranziciju hitno počne posmatrati kao razvojnu šansu.
„Moramo početi odmah. Zašto bismo dozvolili da vlastodršci tjeraju našu djecu da kopaju ugalj, ako znamo da im se mogu obezbijediti radna mjesta u dekarboniziranoj čistoj ekonomiji?“, kaže Denis Žiško.
Iluziji „sigurnog radnog mjesta“ u termoelektrani bili su skloni i stanovnici Gacka, međutim, posljedice po zdravlje, koje decenijama osjećaju njihove porodice, više nemaju cijenu.
„To se ne može vratiti, kompenzovati, a kamoli isplatiti jednim radnim mjestom. Stanovnici Gacka, koji su zabrinuti za svoje zdravlje i žele na neki način doprinijeti boljem okruženju i čistijoj budućnosti, mogu nas uvijek kontaktirati za podršku u borbi za svoja prava“, poručuje Majda Ibraković.
Takvu podršku, po svemu sudeći, trebaće svi građani BiH, koji će ne samo zdravljem, nego i svojim novcem platiti ovakve odluke bh. vlasti.
„Kompletan račun za pogrešne političke i ekonomske odluke vezane za energetsku tranziciju snosiće u krajnjem slučaju poreski obveznici, odnosno građani i privreda. Ili direktno kroz poreski sistem ili indirektno kroz povećanje cijene električne energije. Ovakvim projektima BiH ništa ne dobija, a koliko će izgubiti ostaje da se vidi“, zaključuje Miljević.
See all News Updates of the Day
Libanski izvori: Biden i Macron će objaviti primirje između Izraela i Hezbollaha
Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden i francuski predsjednik Emmanuel Macron uskoro objaviti prekid vatre u Libanu između oružane grupe Hezbollah i Izraela, izjavila su u ponedjeljak četiri visoka libanska izvora.
U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”
Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.
Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.
Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.
Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.
„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”
Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.
U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.
Trump najavio hitno uvođenje carina na robu iz Meksika, Kanade i Kine
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećao je u ponedjeljak da će brzo uvesti carine Kini, Meksiku i Kanadi - tri najveća trgovinska partnera zemlje - povećavajući izglede za trgovinske ratove i veće cijene za američke potrošače.
Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.
Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.
Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.
Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.
"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.
Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.
„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.
Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.
Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.
Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.
Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.
Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.
„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.
Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu
Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.
On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.
Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Tužioci odustaju od krivičnih postupaka protiv Trumpa
Tužioci su u ponedjeljak zatražili od suda da odbaci krivični postupak koji se protiv novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa vodio po optužnici da je pokušao da preinači svoj poraz na izborima 2020. godine.
Tužioci, koji rade sa specijalnim tužiocem u slučaju protiv Trumpa Jackom Smithom, u zahtjevu sudu su se pozvali na to što se Trump vraća u Bijelu kuću, poslije pobjede na ovogodišnjim izborima, te višedecenijsku politiku Sekretarijata za pravosuđe da aktuelni predsjednici ne bi trebalo da budu krivično gonjeni.
"Ovaj ishod nije zasnovan na opravdanosti ili snazi slučaja protiv optuženog", napisali su tužioci u zahtjevu sudu.
Tužioci su također odlučili da odustanu od žalbe na odluku federalne sutkinje na Floridi da odbaci krivični postupak koji se protiv Trumpa vodio zbog nelegalnog zadržavanja povjerljivih dokumenata posle isteka prvog mandata, prenosi agencija Reuters pozivajući se na sudske podneske.
Trumpov portparol Steven Cheung ocijenio je da je riječ o "velikoj pobjedi za vladavinu prava" i da su federalni slučajevi protiv Trumpa bili "neustavni". Trump je u objavi na društvenim mrežama krivične postupe nazvao "niskom tačkom u historiji" zemlje.
Zahtjev predstavlja veliki zaokret za specijalnog tužioca koji je uspio da podigne dvije optužnice protiv Trumpa, u dva odvojena slučaja u okviru kojih je optužen za krivična djela ugrožavanja izbornog integriteta i američke nacionalne bezbjednosti.
Također pokazuje kako je Trumpova pobjeda nad potpredsjednicom SAD i kandidatkinjom demokrata Kamalom Harris bila politički i pravni trijumf, prenosi agencija Reuters.
Trump se u augustu 2023. izjasnio da nije kriv po četiri tačke federalne optužnice kojom se tereti za pokušaj opstrukcije potvrđivanja izborne pobjede Joea Bidena 2020. godine.
Očekivalo se da Trump, kada preuzme položaj, naloži Sekretarijatu za pravosuđe da okonča postupak za podrivanje izbora, kao i pokušaje specijalnog tužioca da oživi drugi slučaj koji se protiv novoizabranog predsjednika vodio zbog zadržavanja povjerljivih dokumenata.
Prema politici Sekretarijata za pravosuđe, koja datira još od 1970-tih, krivično gonjenje aktuelnog predsjednika predstavljalo bi kršenje Ustava zbog podrivanja kapaciteta lidera zemlje da obavlja svoju funkciju.
Sutkinja okružnog suda u Washingtonu Tanya Chutkan tek treba da odluči o zahtjevu tužilaca da se odbaci slučaj za podrivanje izbora.
Trumpovi advokati prethodno su najavili da će tražiti da se odbace optužbe protiv Trumpa, na osnovu presude Vrhovnog suda iz jula da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za poteze koje su povlačili u okviru svojih zvaničnih dužnosti.
Specijalni tužilac je poslije odluke najviše sudske instance u zemlji pokušao da spasi slučaj tako što je odustao od nekih tačaka optužnice, ali je tvrdio da ostale nisu obuhvaćene odlukom o predsjedničkom imunitetu i da po njima može biti suđeno Trumpu.
Chutkan je trebalo da odluči da li da odbaci ostale tačke optužnice zbog odluke o imunitetu.
Optužnica protiv Trumpa za podrivanje izbora podignuta je poslije Smithove istrage o Trumpovim pokušajima da ostane na vlasti poslije poraza 2020. godine, što je kulminiralo napadom Trumpovih pristalica na Capitol 2021. godine.
Trump je odbacio optužbe i tvrdio da je pravosuđe instrumentalizovano da bi se nanijela šteta njegovoj predsjedničkoj kampanji tokom koje je najavljivao da će da otpusti specijalnog tužioca ako pobijedi.
Izraelska vlada će se sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o prekidu vatre u Libanu
Izraelska vlada će se sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o prekidu vatre u Libanu, rekao je visoki izraelski zvaničnik Reutersu u ponedjeljak.
Drugi izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da će se vlada sastati kako bi razgovarala o dogovoru koji bi mogao biti zacementiran u narednim danima.
Američka novinska stranica Axios ranije je objavila da su se Izrael i Libanon složili s uvjetima sporazuma o okončanju sukoba između Izraela i Hezbollaha.
Odvojeno, Reuters je izvijestio da je potpredsjednik libanonskog parlamenta Elias Bou Saab rekao da "nema ozbiljnih prepreka" za početak implementacije 60-dnevnog primirja koje su predložile SAD za okončanje borbi između Izraela i libanonske oružane grupe Hezbollah.
"Čini se da nema ozbiljnih prepreka na putu početka implementacije sporazuma o prekidu vatre koji su predložili SAD", rekao je Bou Saab za Reuters.
Bou Saab je rekao da prijedlog uključuje 60-dnevni rok za povlačenje izraelskih snaga s libanske teritorije, dajući vrijeme libanonskoj vojsci da se rasporedi u južni Liban.
On je rekao da je sporna tačka oko toga ko će nadgledati prekid vatre riješena u posljednja 24 sata pristankom na uspostavljanje komiteta pet zemalja, uključujući Francusku i kojim predsjedavaju Sjedinjene Države.
Libanski zvaničnik i zapadni diplomata rekao je Reutersu da su SAD obavijestile libanonske zvaničnike da bi prekid vatre mogao biti objavljen "u roku od nekoliko sati".
Zapadni diplomata je rekao da je još jedna glavna tačka blokade redoslijed povlačenja Izraela, raspoređivanje libanonske vojske i povratak raseljenih Libanonaca njihovim domovima u južnom Libanu.
Saveznici razmišljaju o budućnosti NATO-a s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom
NATO saveznici se pripremaju za potencijalno turbulentne transatlantske odnose nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima ranije ovog mjeseca.
Tokom svog prvog mandata, Trump je dovodio u pitanje relevantnost NATO-a i više puta je grdio saveznike što nisu potrošili dovoljno na odbranu. Mnoge evropske nacije ponavljaju pozive da troše više dok se suočavaju sa prijetnjom koja dolazi od Rusije.
Američki zvaničnici su nedavno prisustvovali otvaranju američke baze za odbranu od balističkih projektila u Poljskoj, koja je planirana od 2008.
„Sjedinjene Države su zaista, u vrlo opipljivom smislu, garant sigurnosti Republike Poljske, kao i cijelog sjevernoatlantskog saveza”, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda.
Tople riječi za Washington – ali ispod površine postoji nervoza zbog predanosti budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa sigurnosti Europe.
Godine 2017. Trump je označio NATO kao „zastario” i opetovano je kritizirao NATO saveznike.
„Dvadeset tri od 28 zemalja članica još uvijek ne plaćaju ono što bi trebale plaćati za svoju obranu. To nije pošteno prema građanima i poreznim obveznicima Sjedinjenih Država”, rekao je Trump u maju 2017.
Na samitu NATO-a 2018. saveznici su rekli da je Trump zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz saveza ako evropske nacije ne povećaju vojnu potrošnju. Trump je tvrdio da je uspio.
„Svi su se složili da će znatno povećati svoje obveze. Oni će to podići na razine o kojima nikad prije nisu razmišljali”, rekao je Trump u julu 2018.
Trump je tokom predizborne kampanje u februaru ove godine izazvao nove šokove za NATO.
„Jedan od predsjednika velike zemlje ustao je i rekao: 'Pa, gospodine, ako ne platimo, a napadne nas Rusija, hoćete li nas zaštititi?' Rekao sam, 'Niste platili? Ti si delinkvent?' Rekao je: 'Da. Recimo da se to dogodilo.' Ne, ne bih te štitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade što god žele. Moraš platiti, moraš platiti svoje račune”, govorio je Trump.
NATO saveznici mogu očekivati ponovni pritisak da troše više kada Trump preuzme dužnost, kaže Fabrice Pothier, bivši šef NATO-a za planiranje politike.
„Nisam baš siguran da možemo govoriti o egzistencijalnoj prijetnji NATO-u, kao 2018, ali možete računati da će on voditi vrlo tešku pogodbu. Dodatni naglasak ne samo na postizanju više-manje cilja od 2%, već i na mogućem postavljanju temelja za 2,5 ili 3% na sljedećem samitu [NATO-a] u junu u Den Haagu”, rekao je Pothier.
Takav bi pristup vjerojatno pozdravile mnoge evropske države, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
„Saveznici na istočnom frontu, poput Poljske, na primjer, ali i baltičkih, pa čak i nordijskih zemalja sada to zapravo vide kao dobru stvar. Ali mislim da još uvijek postoji zabrinutost u savezu da bi njegov transakcijski pristup mogao potkopati vjerodostojnost kolektivne obrane”, kaže Pothier.
Donald Trump imenovao je lojalistu Matthewa Whitakera za svog kandidata za ambasadora SAD-a pri NATO-u.
U pisanoj izjavi, Trump je rekao da će Whitaker „ojačati odnose s našim NATO saveznicima” - i da će "STAVITI AMERIKU NA PRVO MJESTO”. Njegovo imenovanje još mora odobriti američki Senat.
