U žalbi pred Međunarodnim sudskim mehanizmom, pravnim nasljednikom Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, Tužilaštvo je zatražilo da se Šešelj osudi po svim tačkama optužnice ili da se ponovi suđenje.
Tužilac Mathias Marcussen je uvjerenja da su sudije iz prvostepenog postupka na pogrešan su način utvrdile činjenice, kao i da su propustile dati obrazloženja zbog kojih je Šešelj oslobođen.
U pisanom odgovoru na žalbu, Šešelj je kazao sudije trebaju odbiti tužilačke žalbene navode.
Presudom iz 2016. godine, Šešelj je oslobođen da je, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, odgovoran za progone, ubistva, mučenje, bezobzirna razaranja i druge zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH).
Većina članova Vijeća je utvrdila da je regrutovanje dobrovoljaca, zbog kojeg se smatralo da je Sešelj učestvovao u udruženom zločinačkom podhuvatu, bilo legalna aktivnost regulisana jugoslovenskim ustavom i drugim zakonima u to vrijeme, navodi se u obrazloženju presude.
„Većina članova Vijeća zaključila je da dobrovoljci, nakon što su regrutovani i poslati na ratište, nisu bili pod nadležnošću Šešelja, već pod vojnim zapovjedništvom, u skladu s principom jednostarješinstva koji je zacrtan u relevantnim pravilima”, zaključak je Prvostepenog vijeća.
U postupku protiv Šešelja nije ostvarena pravda, jer je načinjen veliki broj grešaka u prosuđivanju, navodi se u žalbi Tužilaštva.
Tužilac Mathias Marcussen kaže da se nije mogla napisati presuda a da se ne razmotre zločini, dodavši da se od 357 paragrafa presude zločini spominju u svega deset.
Tužilac je danas Žalbenom vijeću kojim predsjedava Theodor Meron, kazao da su sistematska zvjerstva su činili „šešeljevci” i druge srpske snage.
Tužilac se osvrnuo i na Šešeljeve govore u kojima je, između ostaog, pozivao na osvetu zbog ranijih zločina, kao i da će poteći „rijeke krvi” ako BiH proglasi nezavisnot.
„Većina članova vijeća je takođe zaključila da tužilac nije pružio uvjerljive dokaze na osnovu kojih bi se mogao utvrditi ili ocijeniti uticaj Šešeljevih govora ili povezati sa zločinima koji su počinjeni kasnije ili u udaljenim područjima”, obrazloženje je prvostepene presude.
Tužilaštvo se ne slaže sa ovim, ali i drugim zaključcima. „Presuda nije uzela sveukupni korpus dokaza”, rekao je tužilac Marcussen.
Meron je kazao da će Šešelj imati priliku da odgovori na žalbu Tužilaštva nakon što dobije pisanu verziju žalbe.
Šešelj se predao 2003. godine, nakon izdatog naloga za njegovo hapšenje, a suđenje je počelo 2007. godine.
Na prijevremenu slobodu pušten je 2014. godine. Detaljnije informacije o suđenju Šešelju možete pročitati ovdje.
Facebook Forum