Linkovi

Vodimo računa i o svom mozgu


Mozak je uvijek bio pokazatelj zdravstvenog stanja. Proces mentalnog starenja počinje već u dvadesetim godinama života. Britanski istraživači u jednoj studiji sad ispituju 'starost' mozga u usporedbi sa stvarnom starošću osobe, i pri tome otkrivaju koliko starost mozga utječe na ljudsko zdravlje.

Na Imperijal College-u u Londonu istraživači studiraju snimke oko 2000 mozgova koristeći neke savremene algoritme za mašinsko učenje.

Algoritam svakom mozgu određuje starost na osnovu određenih faktora, uključujući i količinu moždanog tkiva. Zatim se vrši usporedba moždane starosti sa stvranom starošću osobe.

"Tražimo razliku između kronološke starosti i one starosti koje nam pokazuje mozak pacijenta. Ideja je u tome da što je veća starost mozga, i što više odstupa od stvarne starosti osobe, toliko je to negativnije za zdravlje te osobe," kaže Dr. James Cole, Imperial College London.

Ljudi sa većom starošću mozga pokazivali su lošije rezultate u izvođenju određenih aktivnosti od ljudi gdje takve razlike nije bilo. Mjerili su se snaga hvatanja, kapacitet pluća i brzina hodanja.

Studija je pokazala i to da ljudi sa starim mozgom statistički umiru u većem broju prije osamdesete godine života.

"Ne radi se o tome da starenje mozga dovodi do smrti, nego je mozak samo jedan osjetljivi pokazatelj za sve negativne procese u našem tijelu", kaže Dr. Cole.

Pa što onda možemo uraditi da nam mozak ostane mlad?

Korištenje mozga pomaže, treba dakle nastaviti sa učenjem, izbjegavati stres i anksioznost. Pored toga pomaže i sve ono što tijelo održava mladim, a to su vježbanje, pravilna ishrana i izbjegavanje pušenja i alkohola.

XS
SM
MD
LG