Američka agencija za međunarodni razvoj, USAID, je predstavila indeks održivosti za centralnu i istočnu Evropu i Euroaziju, osvrčući se na razvoj u 2015 godini. Ovogodišnji izvještaj obuhvata sektore u 24 zemlje u regionu, i analizira napretke i zaostatke kroz sedam ključnih komponenata održivosti građanskog društva: pravnog okruženja, organizacionog kapaciteta, financijske održivosti, infrastrukture i drugih elemenata. Ovaj index je koristan izvor informacija za lokalne organizacije, vlade, akademike i druge koji žele shvatiti i nadgledati ključne aspekte održivosti jedne države.
Ocjene na ljestvici se kreću od 1, što je ocjena za najrazvijeniji sektor, do 7, što je sektor sa najviše izazova.
Na ljestvici održivosti organizacija građanskog društva, BiH je dobila ocjenu 3.7. U izvještaju se navodi da je veliko kašnjenje u formiranju raznih segmenata Vlade nakon izbora 2014. direktno negativno utjecalo na jačanje gradjanskog društva. Jedan od rijetkih primjera uspjeha građanskog aktivizma 2015 bila Akcija građana koja je uspješno vodila kampanju za otvaranje zemaljskog muzeja nakon što je on bio zatvoren 3 godine. Medjutim izvještaj Evropske komisije o napretku u BiH u 2015 navodi da nije zabilježen nikakav napredak u efikasnosti mehanizama za dijalog i suradnju između vlada i organizacija građanskog društva.
Ocjena koju je BiH dobila za pravno okruženje i organizacione sposobnosti gradjanskog društva je 3.4. , što i nije tako loše. Medjutim, ističu u USAID-u, pošto je ekonomska situacija teška, gradjanske organizacije se moraju često prilagoditi svojih donatora , što direktno utječe na potpuno neovisnost djelovanja organizacija.Prema podacima iz marta 2014, preko 80% organizacija građanskog društva se prilagođava strategiji onih koji ih financiraju.
Ocjena za financijsku održivost je 4.8 i navodi se da je uveliko neizmjenjena. Međunarodni donatori već nekoliko godina smanjuju svoje programe financiranja, a neki su ih potpuno okončali. Većina organizacija nema stalno financiranje i mnoge aktivnosti se stoga svode na volonterstvo. Stoga je javno financiranje, osobito financijska pomoć od lokalnih vlada , i dalje glavni izvor financija za organizacije građanskog društva, dok većina njih nema znanje, iskustvo ili veze da lobiraju ili sudjeluju u procesu donošenja odluka.
Na ljestvici pružanja usluga ocjena je 3.9. Navodi se primjer Akademije poduzetništva koja je okupila mlade zainteresirane za započinjanje vlastitog biznisa, razvila internet elemente za podržavanje poduzetništva među mladima i uspostavila portal za savjetovanje o karijeri. Konačno, ocjena za infrastruktru u BiH je 3.8, za javni imidž 3.5. Medijsko pokrivanje aktivnosti organizacija građanskog društva je ograničeno, te lokalne političke stranke i dalje kontroliraju javne medije i stoga ograničavaju izvještavanje o aktivnostima organizacija koje ih kritiziraju, a ima primjera gdje se te organizacije nazivaju stranim špijunima ili izdajnicima. Kao primjer se navodi Centar za civilne inicijative kojem je zabranjeno da prisustvuje sjednicama parlamenta.
