Početkom maja, naučnici su na globalnoj konferenciji u organizaciji Milken instituta u Los Angelesu raspravljali o tome da li je umjetna inteligencija prijatelj ili neprijatelj čovječanstva.
Jednostavne forme umjetne inteligencije u vidu osobnog asistenta, pretrage interneta ili autopilota, već su odavno sa nama, ali ona svakim danom postaje sve kompleksnija i pametnija. Bilo nam je zabavno gledati kako je 2011. godine IBM-ov računar Watson pobijedio humanog takmičara u igri "Jeopardy", i kada je Apple-ova Siri prvi put odgovorila na postavljeno pitanje. Ali kako mašine i računari postaju sve brži i moćniji, i sposobni za donošenje svojih sopstvenih odluka, postavlja se pitanje da li ovaj vrli novi svijet umjetne inteligencije predstavlja trijumf ljudske genijalnosti ili početak kraja čovječanstva?
Naučnici i druge utjecajne ličnosti upozoravaju da napredak u razvoju umjetne inteligencije može dovesti do tačke kada je više ne budemo mogli kontrolirati. Oni zagovaraju donošenje regulativa i strogih etičkih smjernica, a neki čak traže zabranu superinteligentnih kompjutera. Drugi pak misle da je takva zabrinutost preterana jer smo još uvijek daleko od toga da računari budu inteligentniji od ljudi, i da koristi za društvo daleko prevazilaze potencijalne opasnosti.
"Ako ćemo proizvoditi sisteme koji su inteligentniji od nas, onda je apsolutno važno razumijeti te sisteme i garantirati da će isključivo raditi one stvari koje mi želimo", mišljenja je Stuart Russel, profesor kompjuterskih nauka Univerziteta Kalifornije, Berkeley.
Profesor Russell kaže da mnoga današnja radna mjesta koja su radno intenzivna ili zahtjevaju analizu podataka, kao što je to u sektoru finasija, biće zamijenjena strojevima sa umjetnom inteligencijom.
"Ali ako zamijemo sva radna mjesta koja traže primjenu ljudskog fizičkog rada, zatim i radna mjesta sa mentalnim radom ljudi, pitanje je što će nam onda na kraju ostati?", pita se profesor Russel.
Guruduth Banavar, potpredsjednik i glavni naučnik u istraživačkom dijelu firme IBM, Cognitive Computing, predviđa takvu budućnost u kojoj će se stvoriti nove radne sposobnosti.
"U budućnosti će svako morati raditi sa ovakvim mašinama za učenje i rasuđivanje. Zato će takva radna mjesta sutrašnjice zahtjevati i drugačije radne sposobnosti", kaže Guruduth Banavar.
U Russelovoj viziji, umjetna inteligencija će promijeniti i ekonomiju i sadašnji način života.
"Većina ljudi će raditi, ili će biti samozaposleni u oblasti pružanja individualiziranih osobnih usluga drugim ljudskim bićima. Više neće biti masovnog zapošljavanja u proizvodnji ili finansijskim ustanovama. Potpuno će nestati scene sa ogromnim tvorničkim halama ili poslovnim zgradama gdje hiljade ljudi svakodnevno obavljaju iste poslove", kaže profesor Russel.
Transformacija zdravstva putem umjetne inteligencije već je vidljiva. Ona omogućuje obradu ogromne količine informacija i raspolaže najnovijim medicinskim dostignućima, te pomaže liječnicima u dijagnosticiranju bolesti. IBM-ova tehnologija Watson već je prisutna u mnogim bolnicama Sjeverne i Južne Amerike, Evrope i Azije.
"Više nije svejedno da li liječnik raspolaže Watson tehnologijom ili ne. Među današnjim liječnicima još uvijek ima dosta onih koji uslijed nedostatka tehnologije zaostaju i desetak godina", kaže Guruduth Banavar.
Ali umjetna inteligencija ima i svoju opasnu stranu, prije svega u vidu autonomnih oružanih sistema prenošenih dronovima, malim robotiziranim bespilotnim ljetelicama.
"Postoji opasnost da će ovo autonomno naoružanje biti iskorišćeno kao oružje za masovno uništavanje, ili atomsko oružje siromašnog čovjeka", upozorava profesor Russel, i nastavlja: "Ovo je sad utrka s vremenom jer su se takva oružja već pojavila; rezultati istraživanja na tom polju se sve brže pretvaraju u nove proizvode."
Zato međunarodna zajednica mora usvojiti sporazume za zabranu takvog tipa naoružanja.
I dok se i dalje vodi rasprava o tome da li će umjetna inteligencija pomoći ili naškoditi čovječanstvu - tehnologija svakim danom mijenja mnoge aspekte ljudskog života.
