Linkovi

Vjetrom do struje i drastičnog smanjenja ispuštanja ugljičnih plinova


Vjetrom do struje i drastičnog smanjenja ispuštanja ugljičnih plinova
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Američki meteorolozi iz Nacionalnog laboratorija u Boulderu, u Koloradu, kažu da bi SAD mogle smanjiti svoje ispuštanje ugljičnog dioksida za gotovo 80 posto koristeći postojeće tehnologije. Oni procjenjuju da bi se to moglo postići za manje od 15 godina ukoliko se zemlja time bude ozbiljno pozabavila. Više - u prilogu Shelley Schlender.

Zahvaljujući turbinama na vjetar, kanzaški farmer Ted Bannister kaže da je vjetar - novac. „Sada, na vjetrovit dan, svakog bih častio ručkom jer je to meni novac u džepu."

Vjetar je na Srednjem Zapadu toliko izobilan da bi, u teoriji, mogao osvijetliti sve gradove na američkoj istočnoj obali. Ali, jednako kao što je nemoguće voziti brzo kroz prometnu zagušenost, tako se uopće ni ne pomišlja na slanje struje na takve udaljenosti kroz današnje dalekovode.

"Oni nisu nalik autocestama jer su pristupne rampe nevjerojatno skupe. Državna, savezna, okružna razina, a i poslovna strana, sve je to puno više konkurentno nego kooperativno."

A tu je još jedan problem. Čak ni u Kanzasu vjetar ne puše stalno, dakle treba fosilno gorivo kao nadopuna.

Kao što pokazuje ova simulacija vjetrova, Sjedinjene Države su toliko velike da vjetar uvijek negdje puše. Cijela zemlja bi se mogla osloniti na to, smatra meteorolog Alexander MaDonald.

"Vrijeme je veliko, ako se pogleda u velikim razmjerima, onda se vidi da vjetar i sunce zaista funkcioniraju."

MacDonald kaže da bi sa nacionalnim planom za povećanjem broja turbina na vjetar i solarnih panela, Sjedinjene Države mogle imati dovoljno energije za potrebe čitave zemlje, bez potrebe za dodatnim fosilnim gorivom.

Nacionalna mreža dalekovoda visoke voltaže mogla bi poslati tu energiju bilo kuda momentalno.

"To je super-autocesta za elektrone baš kao naša mreža autocesta."

Super-autocesta za elektrone mogla bi smanjiti američko ispuštanje ugljikovih plinova za 80 posto do 2030. godine, a za manje novaca nego što bi koštao ostanak na fosilnim gorivima.

"Ja bih rekla DA u smislu tehnološke ostvarivosti," kaže analitičar za energiju Sara Ladislaw i upozorava da bi inertnost energetske industrije mogla sve to zaustaviti.

"Ako o tome razmislite sa stanovišta propisa i tržišta, onda vjerujem da bi trebalo razriješiti mnoge stvari."

Ona dodaje da se većina zajednica protivi još većem broju kabela iznad glave.

Ali, voditelj optimizacije lokacije u MacDonaldovom timu ima drugačiju ideju.

"Pet gigawatna žica je dovoljno velika, a može ju se zakopati pod zemlju." Christopher Clack kaže da bi zakopavanje žica koštalo više nego da se ovjese u zraku, ali bi ipak bilo daleko jeftinije nego ostanak na fosilnim gorivima... tako dugo dok super-autocesta za elektrone bude jednako velika kao što je promjenljivo vrijeme.

Clack i MacDonald kažu da kad bi političari mislili u velikim razmjerima Sjedinjene Države bi mogle postati zemlja obnovljive energije za manje od 15 godina.

XS
SM
MD
LG