Državni tajnik John Kerry je u petak došao u Havanu, u novootvorenu američku ambasadu, da prisustvuje podizanju zastave SAD i m na taj način, ceremonijalnom okončanju 54 godine dugog prekida u odnosima između SAD i njenog otočkog susjeda.
„Ovo je zaista upečatljiva prigoda,“ rekao je Kerry, „dan da se odgurnu ustranu stare barijere i počnu istraživati nove mogućnosti.“
Primijetivši da je on prvi američki državni tajnik u posjeti Kubi od 1945., Kerry je rekao da se 'osjeća kao kod kuće' u ambasadi u Havani. On je govorio publici koja se sastojala od zvaničnika obje vlade, kao i velike mase okupljenih stanovnika suncem okupanog glavnog grada Kube.
Kerry je govorio u vrtu zgrade ambasade, pokraj zastave na stijegu, sa azurnim Karipskim morem u pozadini. On je odao počast prošlogodišnjoj odluci predsjednika Baracka Obame i kubanskog predsjednika Raula Castra da obnove diplomatske odnose, prekinute na vrhuncu Hladnog rata.
„Predsjednik Obama i predsjednik Castro su donijeli hrabru odluku da prestanu biti zarobljenici historije i da se fokusiraju na mogućnosti današnjice i sutrašnjice,“ rekao je Kerry.
On je, međutim, istaknuo da obnova diplomatskih odnosa 'ne znači da bismo trebali zaboraviti prošlost,' te je podsjetio na događaje poput kubanske raketne krize s kraja 1962. – '13 dana koji su nas pogurnuli na sam rub nuklearnog rata,' kada su SAD zahtijevale da Sovjetski Savez ukloni s Kube svoje rakete, naciljane na američko tlo.
Kerryja su u Havanu dopratili neki članovi Kongresa, te trojica vremešnih američkih marinaca. Larry Morris, Mike East i Jim Tracey – sada u mirovini – spustili su zastavu u Havani po posljednjih puta u januaru 1961.
„Larry, Mike i Jim su uradili svoj posao, ali su, isto tako, dali i obećanje da će se jednog dana vratiti u Havanu i podignuti ponovno zastavu,“ rekao je Kerry. „U to vrijeme, nitko nije ni sanjao kako daleko u budućnosti će biti taj dan.“
Nekadašnji predsjednik Dwight Eisenhower je zatvorio američku ambasadu tokom posljednjih tjedana svog mandata prije nego što je za predsjednika bio inauguriran John F. Kennedy, 1961.
Ne treba očekivati trenutačne reforme
Kerry je istaknuo da bi, uprkos obnovljenih odnosa SAD i Kube, bilo 'nerealno očekivati da će normalizacija odnosa imati transformativni učinak' kratkoročno na kubansku vladu.
„Odgovornost za prirodu i kvalitetu vladavine – a odgovornost za to počiva ne na nekom vanjskom entitetu nego isključivo i samo na građanima ove zemlje,“ rekao je Kerry. „Ali, lideri u Havani, a i kubanski narod, trebaju znati da će SAD ostati šampion demokratskih principa i reformi.“
On je rekao da će SAD nastaviti pozivati kubansku vladu „da ispuni svoje obaveze prema UN-ovoj i Inter-Američkoj povelji ljudskih prava – obaveze koje dijele i Sjedinjene Države i svaka druga zemlja na američkim kontinentima.“
„I, zaista, mi ostajemo uvjereni da bi za narod Kube bila najbolja stvarna demokracija, gdje su ljudi slobodni da izaberu svoje lidere, izraze svoje ideje i prakticiraju svoju vjeru; gdje je privrženost ekonosmkoj i društvenoj pravdi potpunije ostvarena; gdje su institucije odgovorne onima kojima služe; i gdje je građansko društvo nezavisno i u mogućnosti da cvate,“ rekao je Kerry.
Bez poziva disidentima
Visoki američki zvaničnik je rekao da kubanski disidenti nisu bili dio jutrošnje ceremonije podizanja zastave jer je to 'prvenstveno događaj između dvije vlade koji obilježava nove odnose' između Havane i Washingtona.
Pripadnici kubanskog građanskog pokreta, uključujući političke, medijske i aktiviste za ljudska prava, pozvani su na drugu, veću ceremoniju, kasnije tokom dana, u rezidenciji šefa misije SAD na Kubi, Jeffreya DeLaurentisa. Predsjednik Obama još nije imenovao ambasadora za Kubu.
Kubansko-američki aktivisti za ljudska prava, sa sjedištem u Washingtonu, kažu da bi potez SAD da normalizira odnose sa Kubom mogao biti nazadak za kubanske disidente.
„Čista je bajka uzeti zdravo za gotovo da će se Raul Castro, samo zato što mu je predsjednik Obama napravio ustupke, početi ponašati pristojno i prestati zlostavljati narod Kube,“ kaže Frank Calzon, direktor Centra za Slobodnu Kubu. Navodeći da kubanska vlada i dalje hapsi protuvladine prosvjednike i disidente, on je rekao da je Castrova vlada postala još drskija jer se nije našla pod pritiskom SAD da poboljša ljudska prava.
Senator Arizone Jeff Flake, demokrata, rekao je Glasu Amerike da vjeruje da će sada, kad postoji diplomatsko predstavništvo SAD u Kubi, biti lakše poraditi na problemima disidenata. „Mislim da nam predstoje bolji dani za građansko društvo u Kubi. Vjerujem da će se politički prostor proširiti.“
U pismu američkom državnom tajniku ovaj tjedan, organizacija Reporteri bez granica ističe da je Kuba rangirana na 169. mjesto od 180 zemalja na indeksu slobode štampe za 2015. godinu.
Reakcije
Neki američki zakonodavci i istaknuti političari preispituju odluku administracije predsjednika Obame da pokrene angažman s Kubom u svjetlu zabrinutosti oko ljudskih prava.
Senator Floride i republikanski predsjednički kandidat Marco Rubio oštro kritizira trenutnu američku politiku prema Kubi. “Predsjednik Obama je nagradio Castrov režim za njegovu represivnu taktiku i trajnu i upornu opoziciju američkim interesima,” napisao je na Twitteru. “Učinit ću sve u mojoj moći da pružim podršku kubanskom prodemokratskom pokretu.”
Još jedan republikanski kandidat, bivši guverner Floride Jeb Bush je na Twitteru napisao da je “udovoljavanje Castrovom režimu došlo nauštrb slobode i demokracije koje svi Kubanci zaslužuju.”
“SAD toliko želi taj sporazum da smo spremni ne vidjeti da je stotinu mirnih disidenata bilo uhapšeno samo nekoliko sati prije otvaranja naše ambasade,” rekla je kongresna zastupnica Ileana Ros-Lehtinen, Amerikanka kubaskog porijekla.
Drugi zakonodavci izražavaju podršku, uključujući i lidera demokrata u Zastupničkom domu, Nancy Pelosi, koja je twitala da “Podizanje zastave i ponovno otvaranje američke ambasade u Kubi predstavlja historijski progres.”
Senator Vermonta i demokratski predsjednički kandidat Bernie Sanders je pohvalio administraciju predsjednika Obame za njenu politiku prema Kubi.
