Brammertz o pismu: Nastavljamo pravnu borbu u spornim presudama

Nakon prošlotjedne suzdržanosti u vezi sa pismom danskog suca Frederika Harhoffa u kojem je optužio predsjednika suda za utjecaj na druge suce prilikom donošenja zadnjih u nizu oslobađajućih presuda, glavni haški tužitelj Serge Brammertz odlučio je izdati medijsko priopćenje i najaviti daljnju pravnu borbu za poništenje kontroverznih presuda.

U stilu pravnih dužnosnika, Brammertz je napomenuo da „nije primjereno“ da se tužiteljstvo uključi u tu raspravu, no nakon mnogo zahtjeva za komentar ipak se na to odlučio kao i svi koji podržavaju međunarodno pravosuđe, zabrinut zbog „destruktivnih elemenata“.

„Naš glavni cilj je da omogućimo da Tribunal svojim preostalim radom uvjerljivo pokaže legitimnost svojih postupaka, visoki kvalitet presuda i sposobnost da osigura pravdu za žrtve u sukobima u bivšoj Jugoslaviji. U isto vrijeme, razumijem razočaranje koje nakon niza nedavnih oslobađajućih presuda koje su spomenute u pismu suca Harhoffa osjećaju mnogi, posebno zajednice preživjelih“, izjavio je Brammertz naglašavajući da je i tužiteljstvo također razočarano.

Glavni tužitelj, svjestan da oslobađajuće presude nisu dale uvjerljiva objašnjenja zajednicama na koje se odnose, najavio je da će tužiteljstvo, koje ima obvezu prema zajednicama s područja bivše Jugoslavije – upotrijebiti sve preostale pravne mehanizme kako bi se inzistiralo na pravednim ishodima „koji ispravno odražavaju krivnju optuženih“.

„U tom smislu, do petka ćemo podnijeti najavu žalbe u vezi s presudom koju je donijelo Raspravno vijeće kojom su Jovica Stanišić i Franko Simatović oslobođeni svake odgovornosti za zločine za koje su optuženi. Smatramo da presuda većine u sadrži više ozbiljnih grešaka koje su dovele do nepravednog ishoda, što treba ispraviti“, najavio je Brammertz pokušaj saniranja štete za žrtve, ali i međunarodnu pravdu.

Osim na nepravomoćnu presudu bivšim šefovima srbijanskog DB-a Stanišiću i Simatoviću, sudac Harhoff se u svojem pismu osvrnuo i na pravomoćne presude srbijanskom generalu Momčilu Perišiću, kao i hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Za Brammertza borba u tim slučajevima također nije okončana.

„Vjerujemo da postoje uvjerljivi razlozi da se odstupi od pravnih principa artikuliranih u žalbenoj presudi u slučaju Perišić. Tužiteljstvo je iznijelo detaljne argumente, prvo pred Žalbenim vijećem u predmetu Šainović i drugi, a potom i pred Žalbenim vijećem u predmetu Đorđević, gdje je objasnilo svoje razloge. Između ostalog, naglasili smo da test koji je upotrijebilo Žalbeno vijeće u predmetu Perišić - nema osnova u međunarodnom običajnom pravu, da je suprotan ranijoj praksi Žalbenog vijeća, da mu nedostaje koherentnost pravne doktrine i da potkopava poštivanje međunarodnog humanitarnog prava“, naglasio je glavni haški tužitelj izražavajući očekivanja da će Žalbena vijeća u predmetima Šainović i drugi, te Đorđević odlučiti o argumentima tužiteljstva do kraja ove godine.

Što se tiče predmeta Gotovina i Markač, tužiteljstvo razmatra je li dostignut poseban prag potreban za reviziju žalbene (oslobađajuće) presude.

„Ako jest, pokrenućemo postupak u toku propisanog perioda od jedne godine. Isto tako, daćemo svu moguću pomoć nacionalnim vlastima u bivšoj Jugoslaviji za krivično gonjenje zločina počinjenih tijekom i nakon operacije Oluja“, najavio je Brammertz.

Iako se u svom pismu nije osvrnuo na glasine o predsjedniku suda Theodoru Meronu, da je za američko-izraelski vojni lobij politički utjecao na ishod pravomoćnih presuda optuženicima po zapovjednoj odgovornosti za udruženi zločinački poduhvat, Brammertz je istaknuo da Haški sud mora uzeti u obzir „valjanu kritiku“.

Raspravu koju je pokrenuo sudac Harhoff svojim pismom, a koja ga je zabrinula, uostalom kao i veliki broj ljudi koji radi unutar i izvan suda, Brammertz je nazvao „odskočnom daskom“ koju Haški sud mora iskoristiti za ojačavanje svojih postupaka.