Kada i gdje je počeo napad?
Iznenadni napad ukrajinskih trupa tenkovima i drugim oklopnim vozilima počeo je 6. avgusta i došao je iz nekoliko pravaca u rusku oblast Kursk. Iako je Rusija svjedočila ranijim upadima na svoju teritoriju u ratu, napad na Kursk je značajan po svojoj veličini, brzini, prijavljenoj umiješanosti ukrajinskih brigada prekaljenih u borbi i dužini vremena koje su proveli unutar Rusije.
Uključeno je čak 10.000 ukrajinskih vojnika, prema zapadnim vojnim analitičarima. To je prvi put da su strane trupe izvršile invaziju i držale teritoriju otkako je to učinila nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu protiv Sovjetskog Saveza.
Ovomjesečni zapanjujući napad naišao je na mali otpor na ruskoj granici. Iako je oblast Kursk bila izložena ukrajinskim napadima dronovima, granica je bila relativno slabo čuvana, uglavnom od strane slabo obučenih vojnih obveznika i jedinica nacionalne garde. Više od 120.000 stanovnika je evakuisano, prema ruskim zvaničnicima.
Ukrajina je skrivala svoje pripreme za napad. Takođe nije obavijestila svoje pristalice, poput SAD ili Poljske, o svom planu, prema riječima lidera tih zemalja. Američki zvaničnici nisu se protivili upotrebi oružja koje su donirali Amerikanci u regiji Kursk.
Kakva je sada situacija?
Ukrajinska vojska tvrdi da drži 74 grada i naselja u toj oblasti,što obuhvata oko 1.000 kvadratnih kilometara teritorije. Rečeno je da su njene trupe zarobile više od 100 ruskih vojnika i uništile ruski avion Su-34 koji je korišten za bombardovanje ukrajinskih pozicija i gradova na frontu.
Rusko Ministarstvo odbrane izvještava o sukobima s ukrajinskim snagama u blizini naselja oko 25 kilometara od granice. Ruski komandant tvrdi da se borbe nastavljaju u Sudži, administrativnom centru područja upada, oko 10 kilometara od granice.
Nema nezavisno potvrđenih podataka o žrtvama ni za jednu stranu. Rusija je sporo slala dovoljno pojačanja da vrati ukrajinsko napredovanje. Izvela je vazdušne i raketne udare zajedno sa artiljerijskom vatrom.
Koji su ciljevi Ukrajine?
Ukrajinski zvaničnici kažu da žele uspostaviti tampon zonu koja bi spriječila granatiranje svoje teritorije iz regije Kursk; Predsjednik Volodymyr Zelenskyy kaže da je Ukrajinu ovog ljeta Rusija granatirala više od 2.000 puta iz tog područja.
Operacija bi takođe mogla da ima za cilj izvlačenje ruskih trupa iz bitaka u oblasti Donjeck u istočnoj Ukrajini, gdje Moskva polako ali stabilno napreduje.
Operacija takođe pokazuje odlučan otpor Ukrajine protiv mnogo veće ruske vojske. Savjetnik Zelenskog Mihail Podoljak sugerirao je da bi prodor na rusku teritoriju mogao ojačati ukrajinsku stranu u svim eventualnim pregovorima o okončanju rata.
Kakav je bio odgovor Rusije?
Čini se da postoji snažan osjećaj šoka u Rusiji zbog brzine i veličine ukrajinske operacije, što je ukazalo na slabosti u zaštiti zemlje i razbilo narativ Kremlja da je Rusija uglavnom neozlijeđena ratom.
Predsjednik Vladimir Putin je to osudio kao "provokaciju velikih razmjera" i održao sastanke na nacionalnoj televiziji sa najvišim sigurnosnim zvaničnicima radi izvještaja o operaciji.
Rusija je prerasporedila neke trupe u Kursk iz strateški značajnog regiona u blizini drugog po veličini ukrajinskog grada, Harkova. Malo je vjerovatno da će Rusija povući cijele borbene jedinice iz istočne Ukrajine, ali bi mogla preusmjeriti trupe koje su imale za cilj da ojačaju linije fronta u Donjecku, prema analitičkoj grupi Instituta za proučavanje rata.
