Evropski interesi
Oko 50 evropskih lidera sastalo se u četvrtak u Budimpešti na samitu Evropske političke zajednice, koja je uspostavljena 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se Evropa mora zauzeti za sebe dok se priprema za sljedeće Trumpovo predsjedavanje Sjedinjenim Državama.
"Postoji geopolitička situacija u kojoj je jasno da imamo dva bloka: Sjedinjene Američke Države s jedne strane i Kinu s druge, koje prije svega traže svoje interese", rekao je Macron ostalim evropskim liderima.
"Mislim da naša uloga ovdje u Evropskoj uniji nije da komentarišemo izbor Donalda Trumpa, da se pitamo da li je to dobro ili nije. Njega je izabrao američki narod i on će braniti interese američkog naroda. i to je legitimno i to je dobra stvar”, rekao je on.
"Pitanje je da li smo spremni da branimo interese Evropljana? To je jedino pitanje koje treba da postavimo sebi. I za mene, mislim da je to naš prioritet", rekao je on.
NATO alijansa ostaje temelj evropske sigurnosti.
"Prva implikacija za alijansu je kako nastaviti podršku Ukrajini ako se očekuje povlačenje vojne pomoći iz SAD", rekao je Ed Arnold, viši naučni saradnik za evropsku sigurnost na britanskom Royal United Services Institutu.
„To se može ili dostaviti preko NATO-a — a bilo je nekih koraka koji su preduzeti ovog ljeta da bi se te strukture formalizirale — ali još uvijek znatno manje nego što je potrebno. To se može učiniti i kroz EU, što bi moglo povećati malo, ali vjerovatno nedovoljno ili se to može učiniti bilateralno", rekao je Arnold za Glas Amerike.
"Mislim da su zapravo mehanizmi vjerovatno u velikoj mjeri irelevantni. Više se radi o troškovima za pojedinačne nacije, a to će morati prilično brzo da se poveća ako će moći da imaju takav uticaj", rekao je.
Nedostatak
Da li Evropa ima kapacitet da nadoknadi bilo kakav nedostatak nakon povlačenja podrške Kijevu od strane SAD?
„Da, ali za to bi bilo potrebno mnogo više truda nego što Evropa sada ulaže“, kaže analitičar Ian Bond iz Centra za evropske reforme. “I mislim da će biti nekih, možda u Njemačkoj, možda drugdje, koji će reći da će Ukrajinci jednostavno morati da se pomire s gubitkom dijela svoje teritorije.
„Mislim da će za baltičke države, za nordijske države, Poljsku — oni će ovo pogledati i reći će, 'Rusija će nam biti egzistencijalna prijetnja ako joj bude dozvoljeno da kontroliše Ukrajinu. I zato moramo pojačati naše napore', rekao je Bond.
U tragu kampanje, Trump je rekao da će prekinuti rat Rusije i Ukrajine prvog dana, iako nije precizirao kako će se to postići. U prošlosti se hvalio dobrim odnosom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Mirovni dogovor?
Ukrajina se plaši da će biti prisiljena na nepovoljan mirovni sporazum - a Evropljani bi mogli promijeniti svoje kalkulacije, rekao je analitičar Arnold iz RUSI-ja.
„Možda postoji zabrinutost kada neki u Evropi kažu: „Zašto bismo sada povećavali pomoć ako će uskoro doći do dogovora? I mislim da je stvarni rizik za Evropu u cjelini – EU, ali i NATO – da bi zapravo SAD i Rusija mogle započeti ove pregovore bez njih“, rekao je Arnold.
Poluga
Postoji dublja zabrinutost da bi SAD mogle povući širu podršku evropskoj sigurnosti. Bivši vladini zvaničnici kažu da je Trump razmišljao o potpunom povlačenju SAD iz NATO-a u svom prvom mandatu.
"Jedno od rijetkih dosljednih uvjerenja kojih se Trump pridržavao otkako je ušao u politiku bila je ideja da Sjedinjene Države iskorištavaju njeni saveznici", rekao je Jonathan Monten, američki analitičar vanjske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
"Povremeno je Tramp prijetio da će se u potpunosti povući iz alijanse, ali je na kraju bio zadržan. Dakle, pitanje od milion dolara... je da li će on zaista djelovati u skladu s tom prijetnjom", rekao je Monten za Glas Amerike.
"Mislim da mu se sviđa ideja da drži strane saveznike kao i protivnike da nagađaju njegove krajnje namjere. Mislim da on to vidi kao izvor utjecaja, kao izvor moći", rekao je.
Generalni sekretar NATO-a, Mark Rutte, koji je preuzeo tu ulogu 1. oktobra, postigao je optimističniji ton, hvaleći Trumpa što je naveo saveznike da troše više na odbranu.
"Kada je bio predsjednik, on je bio taj u NATO-u koji nas je stimulisao da pređemo preko 2% [cilj potrošnje BDP-a]," rekao je Rutte novinarima u četvrtak u Budimpešti.
Tarife
Nisu samo sigurnosni strahovi ono što proganja evropske prijestolnice. Američki saveznici bi se također mogli suočiti s ekonomskim turbulencijama kada Trump uđe u Bijelu kuću.
"Tvrdnje [Trumpove] o uvođenju oko 60% ili više carina na sav uvoz iz Kine morat će imati veliki remetilački uticaj na svjetsku trgovinu, a imat će reperkusije na EU, Evropu, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugdje. Mi mogu očekivati i carine na uvoz iz EU“, rekao je Garret Martin, ko-direktor Transatlantskog centra za politiku na Američkom univerzitetu u Washingtonu.
"Jedan element za koji mislim da će biti apsolutno kritičan za Evropu, za EU, jeste rad na zaštiti njenog jedinstva i jednoglasnosti. Mislim da će Trump vjerovatno pokušati usvojiti pristup zavadi pa vladaj", rekao je Martin.
Nepredvidivost
Trumpova nepredvidivost znači da evropski lideri malo mogu da urade da se pripreme, rekao je Monten.
"Mogu pokušati s laskanjem", rekao je. "Mogu pokušati da mu ponude ponude od kojih je on lično ima koristi, ali je nejasno šta bi tačno imali da ponude. Mogu mu ponuditi vrstu statusa ili poštovanja koje dolazi uz veliki veliki samit ili trgovinski dogovor, izgleda da žudi za tom vrstom poštovanja.
"Ali kada su u pitanju stvarni opipljivi konkretni rezultati, nejasno je koje poluge imaju da mu zaprijete ili da ga namame", rekao je Monten za Glas Amerike.
