Prvog dana rata Putin je rekao da "ko god pokuša da nas ometa, a kamoli da stvori prijetnje za našu zemlju i njen narod, mora znati da će ruski odgovor biti trenutan i dovesti do posljedica koje nikada niste vidjeli u istoriji".
Tokom skoro 2-1/2 godine borbi, Zapad je Ukrajini dao milijarde dolara naprednog oružja, od kojih su neka pogodila rusko tlo. I dok je bilo više prijetnji Kremlja — pa čak i raspoređivanja nuklearnog oružja u Bjelorusiji, neposredno preko granice s Ukrajinom — do sada je to ostala samo tupa poruka.
Šta bi konačno moglo izazvati nuklearni odgovor?
Na pitanje međunarodnih novinskih agencija u junu, Putin je ukazao na rusku takozvanu nuklearnu doktrinu.
„Pogledajte šta tamo piše“, rekao je on na sjednici u Sankt Peterburgu. „Ako nečiji postupci ugrožavaju naš suverenitet i teritorijalni integritet, smatramo da je moguće koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju".
Sada ga ruski jastrebovi pozivaju da promijeni doktrinu kako bi snizio prag za korištenje nuklearnog oružja, a Putin kaže da bi dokument mogao biti modificiran kako bi se uzelo u obzir globalna situacija koja se razvija.
Šta je ruska nuklearna doktrina?
Zvanično poznat kao "Osnovni principi državne politike nuklearnog odvraćanja", potpisao ga je Putin 2020. godine i navodi kada bi Rusija mogla zaroniti u svoj atomski arsenal, najveći na svijetu.
Nuklearno oružje opisuje kao "sredstvo odvraćanja", napominjući da je njihova upotreba "ekstremna i prisilna mjera". U njemu se navodi da Rusija "poduzima sve potrebne napore da smanji nuklearnu prijetnju i spriječi zaoštravanje međudržavnih odnosa koje bi moglo izazvati vojne sukobe, uključujući nuklearne".
U dokumentu se navodi da "nuklearno odvraćanje ima za cilj da omogući razumijevanje potencijalnog protivnika o neizbježnosti odmazde u slučaju agresije na Rusku Federaciju i/ili njene saveznike".
Šta kaže da će izazvati upotrebu nuklearnog oružja?
Rusija bi ih, kaže doktrina, mogla koristiti kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugih vrsta oružja za masovno uništenje protiv nje i/ili njenih saveznika, kao i u slučaju agresije na Rusku Federaciju uz upotrebu konvencionalnih oružja "kada je samo postojanje države ugroženo."
Kaže se da bi se nuklearno oružje moglo koristiti u sljedećim specifičnim situacijama:
- Ako se dobije pouzdana informacija o lansiranju balističkih projektila na teritoriju Rusije ili njenih saveznika.
- Ako se nuklearno oružje ili drugo oružje za masovno uništenje upotrebi protiv Rusije ili njenih saveznika.
- Ako neprijateljski napad konvencionalnim oružjem ugrozi postojanje Rusije.
- Ako dođe do napada na kritično važne ruske vladine ili vojne objekte koji bi mogli potkopati sposobnost odmazde zemlje za nuklearni napad.
Da li je neki napad do sada bio blizu prelaska ovog praga?
Dok je Rusija napala dijelove sjeveroistočne Ukrajine u blizini grada Harkova, Washington je dozvolio Kijevu da koristi oružje većeg dometa koje isporučuje SAD za napade na ruskoj teritoriji u pograničnom području. Ali ovi napadi su bili ograničenog obima i ne bi se činilo da predstavljaju egzistencijalnu prijetnju koja bi potpadala pod nuklearnu doktrinu.
Međutim, jastrebovi u Moskvi su ukazali na niz ukrajinskih napada na ruske zračne baze u kojima se nalaze dalekometni nuklearni bombarderi ranije u sukobu, kao i na nedavne napade na radare za rano upozoravanje.
Oni kažu da bi se činilo da ove okolnosti opravdavaju upotrebu nuklearnog oružja kako je navedeno u doktrini.
Ruski zvaničnici nisu komentarisali napade na osetljivije mete. Radari za rano upozoravanje dizajnirani su da uoče lansiranje američkih projektila kako bi se omogućilo Rusiji da lansira vlastite rakete s nuklearnim vrhom prije nego što budu uništene.
James Acton, ko-direktor programa nuklearne politike u Carnegie Endowmentu, rekao je u nedavnom komentaru da bi ukrajinski napadi na radare za rano upozoravanje mogli navesti Kremlj da misli da je Washington ohrabrio takve udare kako bi pokušao oslabiti rusko nuklearno odvraćanje.
"Ako Moskva vjeruje da bi Washington mogao provesti uspješan preventivni napad na svoje nuklearne snage, njen prst na okidaču mogao bi jako zasvrbiti, povećavajući rizik da bi Rusija mogla pokrenuti nuklearni napad velikih razmjera zasnovan na lažnom ili pogrešno protumačenom upozorenju", rekao je Acton.
O kojim promjenama u doktrini se raspravlja?
Nuklearne prijetnje Kremlja nedavno su ublažene usred uspjeha Moskve na bojnom polju u Ukrajini. Međutim, bilo je i poziva u Rusiji da se promijeni nuklearna doktrina, a Putin je rekao da bi ona mogla biti modificirana u zavisnosti od globalnih događaja.
Hawks je u više navrata pozivao na njegovo izoštravanje, tvrdeći da je trenutni dokument preslab i nejasan. Kažu da doktrina nije odvratila Zapad od povećanja pomoći Ukrajini i ostavlja utisak da Moskva nikada neće pribjeći nuklearnom oružju.
Ekspert za vanjske poslove Dmitrij Trenin, iz Instituta za svjetsku ekonomiju i međunarodne odnose, moskovskog istraživačkog centra koji finansira država, predlaže da se revidira kako bi se proglasilo da bi Rusija mogla prva da udari nuklearnim oružjem kada su "ključni nacionalni interesi u pitanju", kao u Ukrajina.
"Akutni zadatak u trećoj godini vojne konfrontacije je spriječiti dublje angažovanje NATO-a u tome", napisao je nedavno Trenin. "Ako to ne učinimo, inercija uporne eskalacije Zapada dovest će do direktnog sukoba između ruskih i NATO vojske, koji je prepun globalnog nuklearnog rata."
Na međunarodnom forumu u Sankt Peterburgu, Sergej Karaganov, stručnjak za vanjsku politiku koji savjetuje Kremlj, također je pozvao Putina da izmijeni doktrinu kako bi snizio prag za upotrebu nuklearnog oružja.
"Nadam se da će to uskoro biti promijenjeno kako biste dobili formalno pravo da na sve udare na našoj teritoriji odgovorite nuklearnim udarom", rekao je on ruskom lideru. „Nadam se da će takva odredba biti dodata našoj doktrini kako bi se ohladili naši protivnici."
Karaganov je uporedio Zapad sa Sodomom i Gomorom, biblijskim gradovima koje je Bog uništio ognjenom kišom zbog njihove zloće. "Sjetimo se te kiše i pokušajmo natjerati čovječanstvo da dođe sebi", rekao je.
Putin je odgovorio oprezno, rekavši da trenutno ne vidi prijetnje koje bi opravdale upotrebu nuklearnog oružja, ali je također držao otvorena vrata za reviziju politike.
"Ova doktrina je živi instrument, pažljivo pratimo šta se dešava u svijetu oko nas i ne isključujemo promjene u doktrini", rekao je on.
Potreba za izmjenom dokumenta, rekao je, uzrokovana je zabrinutošću da Zapad razmišlja o mogućem raspoređivanju nuklearnog oružja niskog učinka. Putin nije dao detalje, ali bi se njegovi komentari mogli odnositi na američke razgovore o raspoređivanju nuklearnih projektila male snage lansiranih s podmornica.
Zagovornici kažu da je takvo oružje potrebno za suprotstavljanje ruskim prijetnjama, dok kritičari tvrde da bi ono moglo sniziti prag za SAD koje koriste nuklearno oružje i povećati rizik od rata.
"Razvijaju se nuklearni uređaji ekstremno male snage i svjesni smo ideja koje kruže u stručnim krugovima na Zapadu da se takva udarna sredstva mogu koristiti i u tome nema ništa posebno strašno", rekao je Putin. "Mi smo dužni da to uzmemo u obzir i primamo na znanje."
