Nije jasno da li će postojati ograničenja za ukrajinsku upotrebu vojnog taktičkog raketnog sistema ili ATACMS, kao što je bilo na drugim američkim raketnim sistemima. Njihovo raspoređivanje bi moglo — barem u početku — biti ograničeno na rusku oblast Kursk, gdje su ukrajinske trupe zauzele teritoriju ranije ove godine.
Od prve godine rata, ukrajinski lideri lobiraju kod zapadnih saveznika da im dozvole da koriste napredno oružje za napad na ključne ciljeve unutar Rusije — potez za koji se nadaju da će narušiti sposobnosti Moskve prije nego što njihove trupe stignu do istočne linije fronta i da bi to moglo otežati da udare na ukrajinsku teritoriju. Također bi mogla poslužiti kao sila odvraćanja u slučaju budućih pregovora o prekidu vatre.
SAD se dugo protive tom potezu, a predsjednik Joe Biden odlučan je izbjeći bilo kakvu eskalaciju za koju smatra da bi mogla uvući SAD i druge članice NATO-a u direktan sukob s nuklearno naoružanom Rusijom. Kremlj je u ponedjeljak upozorio da ta odluka dodaje "ulje na vatru".
Odluka dolazi u ozadnjim danima predsjedništva Joea Bidena, prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump, koji je rekao da će dovesti do brzog okončanja rata za koji se mnogi strahuju da bi mogao natjerati Kijev na neugodne ustupke, stupi na dužnost.
Šta su ATACMS?
Balističke rakete, koje je razvila američka kompanija za vazduhoplovstvo i odbranu, Lockheed Martin, imaju skoro duplo veću udaljenost - do 300 kilometara - od većine oružja u vlasništvu Ukrajine. Oni mogu izvršiti precizne napade na aerodrome, skladišta municije i stratešku infrastrukturu.
Sjedinjene Države su prošle godine isporučile Ukrajini ATACMS i oni su korišteni za uništavanje vojnih ciljeva na teritorijama Ukrajine koje je okupirala Rusija – ali ne na ruskom tlu.
Šta Biden dozvoljava Ukrajini?
Biden je ovlastio Ukrajinu da koristi ATACMS za udare dublje u Rusiju, prema američkim zvaničnicima i još tri osobe upoznate s tim.
Rakete većeg dometa će vjerovatno biti korištene kao odgovor na odluku Sjeverne Koreje da pošalje trupe za podršku snagama Kremlja, kaže jedan od ljudi upoznatih s razvojem događaja. Trupe Pjongjanga su očigledno raspoređene kako bi pomogle ruskoj vojsci da istjera ukrajinske snage iz ruskog pograničnog regiona Kursk, gdje su izvršili upad u avgustu.
Zvaničnici su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni jer nisu bili ovlašteni da javno raspravljaju o odluci SAD.
To je drugi put da je Washington dozvolio Ukrajini da koristi svoje sisteme naoružanja unutar ruske teritorije.
U maju, nakon što je ruska ofanziva na regiju Harkova zaprijetila da će ukrajinske snage rastegnuti, Biden je dozvolio upotrebu HIMARS sistema — s dometom od 80 kilometara — da bi se to napredovanje ugušilo. Ta odluka pomogla je ukrajinskim vojnicima da stabilizuju borbu na neko vrijeme prisiljavajući ruske snage da povuku vojnu imovinu.
Zašto je Ukrajini potrebno oružje većeg dometa?
Ukrajina je od svojih zapadnih saveznika tražila oružje većeg dometa kako bi promijenila odnos snaga u ratu u kojem Rusija ima bolje resurse i napala precizno zračne baze, skladišta za opskrbu i komunikacijske centre stotinama kilometara izn granice.
Nada se da će oružje pomoći da se otupi ruska zračna snaga i oslabi linije snabdijevanja koje su joj potrebne za pokretanje svakodnevnih napada na Ukrajinu i za održavanje svoje vojne kopnene ofanzive na Ukrajinu.
Ako se koristi u Kursku, oružje bi vjerovatno zahtijevalo da se ruske snage spremaju za kontranapade kako bi potisnule vrijednu opremu i ljudstvo i zakomplikovale planove borbe.
Umjesto zapadnog oružja, Ukrajina redovno napada Rusiju oružjem domaće proizvodnje, od kojih neka mogu prijeći i do 1.000 kilometara, ali još uvijek nemaju dovoljne količine da nanesu ozbiljnu dugoročnu štetu.
Hoće li odluka promijeniti tok rata?
Efekat zavisi od pravila koja su postavljena za upotrebu oružja.
Ako udari budu dozvoljeni širom Rusije, oni bi mogli značajno zakomplikovati sposobnost Moskve da odgovori na zahtjeve bojnog polja.
Ako se udari ograniče na regiju Kursk, Rusija bi mogla premjestiti svoje komandne centre i zračne jedinice u obližnje regije, umanjujući učinak tih logističkih izazova. To bi takođe značilo da su mnoge vrijedne mete za koje su ukrajinski zvaničnici izrazili želju da ih pogode, još uvijek nedostižne.
Ukrajinski lideri su oprezni u vezi sa tom najavom.
“Danas se u medijima mnogo govori o tome da smo dobili dozvolu za preduzimanje odgovarajućih radnji. Ali udarci se ne zadaju riječima. Takve stvari se ne najavljuju. Rakete će govoriti same za sebe”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u najavi.
Glasnogovornik Pentagona, potpukovnik Charlie Dietz je napomenuo da ATACMS ne bi bio odgovor na glavnu prijetnju s kojom se Ukrajina suočava zbog ruskih kliznih bombi, koje se ispaljuju sa više od 300 kilometara, izvan dosega ATACMS-a.
Ukrajinski lideri su također rekli da su ruske snage imale vremena da povuku sredstva izvan dometa projektila u vremenu koje je trebalo SAD-u da donese odluku.
“Odluka je došla prekasno. Da je napravljena početkom jeseni, mogla bi poremetiti rusku kontraofanzivu u regionu Kursk. A da je donesena još ranije, mogla bi izbaciti iz kolosijeka ofanzivu u pravcu Pokrovska”, rekao je Glib Voloskyi, analitičar Centra za inicijative CBA.
Osim toga, ukupna ponuda ATACMS-a je mala, pa su se američki zvaničnici u prošlosti pitali mogu li Ukrajini dati dovoljno da napravi razliku. Neki pristalice Ukrajine kažu da bi čak i nekoliko udara dublje unutar Rusije natjeralo njenu vojsku da promijeni raspored i potroši više svojih resursa.
A odluka bi takođe mogla ohrabriti Britaniju i Francusku da dozvole Ukrajini da koristi rakete Storm Shadow, takođe poznate kao rakete SCALP, sa dometom od 250 kilometara.