Podaci pokazuju da su četvrtina predstavnica u parlamentima žene, ali da će, ako se nastavi ovim tempom, biti potrebno još 50 godina da bi se njihov broj izjednačio sa muškarcima.
Ruanda, Kuba i UAE su tri najviše rangirane zemlje po broju žena u parlamentu, sa više od 50 procenata. Interparlamentarna unija ocijenjuje da je to zbog obaveznih kvota o zastupljenosti žena.
Generalni sekretar IPU Martin Chungong kaže da žene ne postaju članice parlamenta zbog diskriminacije, a u nekim zemljama postoje i zakoni koji im zabranuju da se kandiduju.
"Proteklih godina u fokusu je nasilje nad ženama, a postoje i dokazi da se žene uzdržavaju od ulaska na opasan teren politike gdje mogu biti žrtve maltretiranja, seksizma i nasilja. I protiv toga se moramo boriti", rekao je on.
Izvještaj IPU pokazuje da ima i određenog napretka.
Na američkom kontinentu žene čine 32,4 odsto političkih predstavnika, uprkos pokušaju da se njihovo prisustvo smanji u Latinskoj Americi. U kongresu SAD žene čine 27 odsto što je najviše u historiji.
U Africi su najviše napredovali Mali i Nigerija. U Evropi žene, u prosjeku, čine 30 odsto u parlamentima, a na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi taj procenat je 17 odsto.
Najgore stoje zemlje azijsko-pacifičkog regiona. U Papui Novoj Gvineji i Vanatuu nema žena u parlamentima.
Izvještaj je pokazao da je pandemija koronavirusa negativno uticala na zastupljenost žena u parlamentima širom svijeta.