Zemlje NATO-a pozvane da isporuče više oružja Ukrajini

FILE - Ukrainian soldiers use a launcher with US Javelin missiles during military exercises in Donetsk region, Ukraine, in this image released Dec. 23, 2021, by Ukrainian Defense Ministry Press Service.

Njemačka je pod sve većim pritiskom europskih saveznika da odustane od svog dugogodišnjeg odbijanja isporuke oružja Ukrajini kako bi pomogla zemlji da se obrani od ruskog napada.

Britanija je u ponedjeljak doletjela sa protutenkovskim projektilima kratkog dometa u Ukrajinu, izbjegavajući njemački zračni prostor. Britanski ministar obrane Ben Wallace naznačio je zastupnicima da će vjerojatno doći do veće vojne pomoći i dodatne sigurnosne pomoći u svjetlu "sve prijetećeg ponašanja" Rusije na ukrajinskim granicama, gdje je Kremlj skupio više od 100.000 vojnika.

Wallace je rekao da postoji "legitiman i stvarni razlog za zabrinutost" da Rusija planira invaziju. Ruski dužnosnici opovrgli su da imaju takve planove, ali američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je u srijedu, uoči razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, da je "osjećaj prijetnje Ukrajini bez presedana".

Ukrajina je postala sve više frustrirana Njemačkom po pitanju vojnih zaliha. Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov požalio se prošlog mjeseca da je Berlin stavio veto na kupovinu protudronova i protusnajperskih sistema od NATO-ove Agencije za podršku i nabavku, nazvavši tu akciju "vrlo nepoštenom".

Kasnije je Berlin popustio u blokiranju kupovine pušaka protiv dronova nakon što je zaključio da se radi o nesmrtonosnom oružju. Kijev se bori kako bi popunio nestašice vojne opreme i sposobnosti, ali Berlin se brine da bi Moskva mogla smatrati isporuku oružja provokativnom i da bi mogla izazvati rusku eskalaciju.

Reznikov je upozorio da su strahovi od suočavanja s Putinom s pozicije snage bili pogrešni.

"Ne provocirati Rusiju - ta strategija ne funkcionira i neće uspjeti", rekao je prošlog mjeseca.

Ukrajina je kupovala oružje kroz ugovore sa Sjedinjenim Državama, Britanijom, Litvom, Francuskom i Turskom, koja je isporučila naoružane bespilotne letjelice.

Proturaketni i protuzračni sistemii, kompleti za elektroničko ratovanje i oprema za kibernetičku obranu visoko su na popisu za kupovinu u Ukrajini. Ukrajina također želi kupiti rakete zemlja-zemlja koje mogu istovremeno pogoditi rojeve ciljeva.

Bidenova administracija prošlog mjeseca odobrila je 200 miliona dolara dodatne odbrambene sigurnosne pomoći Ukrajini, a američki dužnosnici u srijedu su rekli da Bijela kuća razmatra nove opcije opskrbe kako bi pokušala povećati gubitke ruskog predsjednika Vladimira Putina ako se odluči za napad. Uz sve veći strah da je Rusija namjerava velike agresivne akcije, administracija razmatra da ukrajinskoj vojsci ponudi više protutenkovskih projektila Javelin i protuzračnih raketnih sistema.

Protutenkovske rakete koje je Britanija ovog tjedna odletjela u Ukrajinu oružje su koje se drži na ramenu i koje može uništitii tenk s udaljenosti od 800 metara. Lakši su od protutenkovskih projektila Javelin i mogu se koristiti u znatno skučenim prostorima. Britanske protutenkovske rakete dopremljene su u Ukrajinu preko danskog i švedskog zračnog prostora, a ne izravnijom rutom iznad Njemačke, prema izvještajima britanskih novina, što je potaknulo nagađanja da je to učinjeno kako bi se izbjegli protesti iz Berlina.

Tobias Ellwood, predsjednik odbora za obranu britanskog parlamenta, rekao je da se nada da će drugi europski saveznici “slijediti naše vodstvo prije nego što temperatura padne i ledeni uvjeti učine invaziju operativno mogućom”.

No, dok su saveznici u NATO-u jednoglasni u odbijanju ruskih zahtjeva da se Ukrajina nikada ne pridruži zapadnom savezu, podjele među njima se protežu i na to koje bi sankcije Zapada trebale biti nametnute Rusiji ako se pokrene invazija.

Sadašnji i bivši zapadni diplomati kažu da, iako među zapadnim silama postoji široka suglasnost o sankcioniranju Rusije u slučaju vojnog upada, nema konačnog dogovora o detaljima.

Njemački dužnosnici izjavili su u srijedu za poslovni list Handelsblatt da se protive da ruske banke i financijske institucije budu odsječene od globalnog sistema prenosa novca SWIFT, koji koristi više od 11.000 banaka i financijskih institucija za obavljanje i primanje prekograničnih plaćanja. Kažu da žele ciljane ekonomske sankcije protiv velikih ruskih banaka umjesto da Rusija bude isključena iz korištenja sistema.

Njemačka strahuje da će isključivanje Rusije iz SWIFT-a imati suprotan učinak i potaknuti Rusiju i Kinu da razviju suparničku mrežu. Također se boje da bi takav potez nanio znatnu ekonomsku štetu evropskim kompanijama koje trguju s Rusijom. Rusija je peti najveći trgovinski partner Europske unije, a evropska imovina u Rusiji procjenjuje se na oko 350 milijardi dolara.

Američki dužnosnici, koji su iznijeli mogućnost isključivanja Rusije iz SWIFT-a, tvrde da nema opcija sankcija.

Dok zapadni saveznici nastavljaju raspravu o tome koje vojne zalihe bi trebali slati Ukrajini i koje sankcije provesti, u baltičkim zemljama raste zabrinutost zbog planiranih vojnih vježbi Rusije sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

FILE - Russian S-400 Triumf surface-to-air missile systems roll during a dress rehearsal for the Victory Day military parade in Red Square in Moscow, Russia, May 7, 2021.

Ruske trupe i vojna oprema, uključujući rakete zemlja-zrak S-400, stigle su u Bjelorusiju u proteklom tjednu. Vježbe predstavljaju izravnu prijetnju, rekao je litvanski ministar odbrane Arvydas Anušauskas.

“U trenutnoj situaciji, ulazak ruske vojske u Bjelorusiju vidimo ne samo kao destabilizirajući faktor sigurnosne situacije nego i kao izravniju prijetnju Litvi”, rekao je Anušauskas u objavi na Facebooku.

"Uskoro ću se sastati s veleposlanicima devet zemalja NATO-a koje aktivno pridonose jačanju sigurnosti Litve", rekao je.