Zelenski upozorava na rusku upotrebu hemijskog oružja

Predsjednik SAD Volodimir Zelenski obraća se južnokorejskom parlamentu preko video linka, u Seulu, 11. aprila 2022.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se plaši da bi Rusija mogla da upotrijebi hemijsko oružje u Ukrajini i pozvao je Zapad da uvede strože sankcije Rusiji kako bi je spriječio da koristi takvo oružje.

Njegovi komentari u ponedeljak u njegovom noćnom video obraćanju došli su usred nepotvrđenih izvještaja da je hemijsko oružje već korišteno u opkoljenom južnom lučkom gradu Mariupolju.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus rekla je da je Britanija upoznata sa tim izvještajima.

"Hitno radimo sa partnerima na potvrđivanju detalja. Svaka upotreba takvog oružja bila bi bezosjećajna eskalacija u ovom sukobu i pozivaćemo (ruskog predsjednika Vladimira) Putina i njegov režim na odgovornost", rekla je ona.

Sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi rekao je da Sjedinjene Države u ovom trenutku ne mogu da potvrde izvještaje o upotrebi hemijskog oružja, ali je rekao da ako su tačni, oni su "duboko zabrinjavajući".

On je rekao da izvještaji "reflektuju zabrinutost koju smo imali u vezi sa potencijalom Rusije da koristi različite agense za kontrolu nereda, uključujući suzavac pomiješan sa hemijskim agensima u Ukrajini".

Zelenski je rekao da je predstavnik proruske milicije u istočnom ukrajinskom regionu Donjecka rekao da bi Rusija mogla da upotrijebi hemijsko oružje u Mariupolju.

"Mi to smatramo veoma ozbiljnim", rekao je Zelenski. On nije rekao da li je hemijsko oružje već korišcteno.

"Želio bih da podsjetim svetske lidere da se već razgovaralo o mogućoj upotrebi hemijskog oružja od strane ruske vojske. A već tada je to značilo da je na rusku agresiju potrebno reagovati mnogo oštrije i brže", rekao je Zelenski.

Ranije u ponedeljak, Rusija je saopštila da je tokom vikenda uništila nekoliko sistema protivvazdušne odbrane u Ukrajini, uoči onoga što Zelenski upozorava da bi mogao biti početak obnove ruske ofanzive na istočni region zemlje.

Ruske tvrdnje nisu mogle biti provjerene, ali je portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov rekao da je vojska lansirala krstareće rakete kako bi uništila četiri lansera u nedelju na južnim obodima centralnog grada Dnjepra, kao i da je pogodila sisteme u oblastima Nikolajeva i Harkova.

Zelenski se u ponedeljak u video obraćanju zamolio za veću vojnu pomoć od SAD i njenih saveznika, posebno tražeći od južnokorejskih zakonodavaca da pošalju više opreme koja može da obara ruske rakete.

On je takođe rekao da je desetine hiljada ljudi ubijeno u ruskom napadu na Mariupolj.

Portparol Pentagona Kirbi rekao je da Sjedinjene Države nisu u mogućnosti da potvrde brojke o ukrajinskim žrtvama u Mariupolju jer su borbe tamo u toku, ali je rekao da bi konačni broj poginulih mogao biti "značajan broj".

Pentagon je u ponedeljak saopštio da uočava prve znake napora Rusije da pojača svoje trupe u istočnoj Ukrajini. SAD su uočile konvoj sjeverno od Izjuma sa elementima komande, kontrole i logistike, artiljerijom i vazdušnom helikopterskom podrškom, rekao je visoki zvaničnik američke odbrane.

Zvaničnik je rekao i da postoje indicije da se ruske snage poslate iz sjeverne Ukrajine u Bjelorusiju i ruski grad Valujki sada kreću ka istočnoj Ukrajini.

Zvaničnik je rekao: "Ne procjenjujemo da je počela nova ofanziva" u istočnoj Ukrajini, ali je dodao: "Ono što je jasno je da Rusi nastavljaju da tonu do novih niskih nivoa izopačenosti i brutalnosti kao što smo vidjeli sa raketnim udarom na željezničku stanicu prošle nedelje i njihov nastavak napada na Mariupolj".

"Svakako se ovdje pripremamo za neke potencijalno zaista, zaista užasne ishode", rekao je zvaničnik.

Američki zvaničnik je rekao da je Rusija pokrenula 1.500 raketnih napada na Ukrajinu tokom 47 dana rata, uništavajući stambene zgrade i bolnice širom zemlje i ubivši hiljade ukrajinskih civila.

Rusija je priznala da je pretrpjela "značajne" gubitke svojih trupa.

Rusija je saopštila da je jedan od njenih posljednjih raketnih napada pogodio četiri lansera S-300 koje je obezbijedila evropska zemlja koju nije imenovala. Slovačka je prošle nedelje dala Ukrajini upravo takav sistem, ali je negirala da je uništen.

Vojni analitičari kažu da je neuspeh Rusije da zauzme ukrajinsku prijestonicu Kijev i veći dio teritorije u cijeloj zemlji delimično rezultat njenog neuspjeha da kontroliše nebo iznad Ukrajine kako bi obezbijedila zaklon kopnenim trupama. Bez obzira na to, njegovo raketno bombardovanje je praktično sravnilo neke gradove, a jedan raketni napad na željezničku stanicu ubio je više od 50 ljudi prošlog petka.

Rusija nije uspjela da zaustavi priliv veće vojne pomoći Ukrajini, sa osam do 10 letova koji stižu dnevno.

Portparol Pentagona Kirbi rekao je da će američka bezbjednosna pomoć u Ukrajinu stići za samo četiri do šest dana.

"To je nevjerovatna brzina i mi ne usporavamo", rekao je on.

Zelenski je u nedelju u emisiji CBS njuz rekao da sudbina Ukrajine zavisi od dalje vojne pomoći Zapada.

"Da budem iskren, od ovoga zavisi da li ćemo moći (preživjeti)", rekao je Zelenski. "Nažalost, nemam povjerenja da ćemo dobiti sve što nam je potrebno".

U međuvremenu, austrijski kancelar Karl Nehamer sastao se u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je prva takva posjeta jednog evropskog lidera otkako je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. februara.

U izjavi nakon sastanka, Nehamer je rekao da je razgovor sa Putinom bio "veoma direktan, otvoren i težak". Nehamer je rekao da je njegova najvažnija poruka ruskom lideru da se rat u Ukrajini mora okončati jer "u ratu postoje samo gubitnici na obje strane".

Iz Kremlja nije bilo komentara.

Novinari Glasa Amerike Ken Bridemejer i Džef Seldin učestvovali su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije potiču od Reutersa i AP-a.