Zelenski se u Berlinu sastao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom. Na brifingu nakon njihovih razgovora, Scholz je najavio 1,53 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini do kraja ove godine. Scholz je rekao da je dodatna pomoć izdvojena kako bi se pomogla popravka ukrajinske energetske mreže kako se približava zima.
Šolc je rekao da Nemačka kroz paket pomoći želi pokazati Ukrajini da se može osloniti na njihovu podršku i poslati poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da „igranje na vrijeme neće uspjeti. Nećemo posustati u podršci Ukrajini.”
Na istom brifingu, Zelenski je zahvalio Njemačkoj na kontinuiranoj podršci, rekavši da je veoma važno da se pomoć Ukrajini ne smanji u narednoj godini.
Rekao je da će njemačkom kancelaru objasniti svoju formulu mira i kako vjeruje da ona može okončati rat "najkasnije sljedeće, 2025. godine, i garantirati da se agresija neće ponoviti".
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy, lijevo, stiže na privatnu audijenciju kod pape Franje u Vatikan, 11. oktobra 2024.
Prije nego što je u petak svratio u Njemačku, Zelenski se sastao s papom Franjom u Vatikanu, gdje je, prema njegovoj službenoj web stranici, razgovarao i o svojoj formuli mira i zahvalio papi na učešću Vatikana na prvom ukrajinskom mirovnom samitu u Švicarskoj prošlog juna.
Također je pozvao predstavnika Vatikana na predstojeću konferenciju o humanitarnim aspektima njegovog mirovnog plana, koja će se održati 30. do 31. oktobra u Kanadi.
Zelenskyy je planirao da razgovara o svom mirovnom planu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u subotu u Njemačkoj tokom sastanka ukrajinske odbrambene kontakt grupe u američkoj zračnoj bazi Ramstein u zapadnoj Njemačkoj, ali je taj sastanak odgođen nakon što je Biden otkazao put u Njemačku zbog uragana Milton.
Posmatrači kažu da je Zelenski želio osigurati evropsku podršku za rat Ukrajine protiv Rusije u slučaju da bivši američki predsjednik Donald Trump bude ponovo izabran sljedećeg mjeseca. Tramp je bio kritičar američkog finansiranja odbrane Ukrajine.
Britanski premijer Keir Starmer, lijevo, dočekuje ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog u Downing Streetu 10 u Londonu, 10. oktobra 2024.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy i u četvrtak je obilazio Evropu kako bi promovirao "plan pobjede" za koji je rekao da "ima za cilj stvaranje pravih uslova za pravedan završetak rata" protiv Rusije, izlažući detaljno prijedloge evropskim saveznicima.
Razgovori Zelenskog u Londonu s britanskim premijerom Keirom Starmerom i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, ubrzo je uslijedio još jedan sastanak u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je samo prethodnog dana poslao snažan signal podrške Ukrajini posjetom ukrajinskim vojnicima na obuci. u Francuskoj.
Zelenskyy je na X objavio da je Starmeru "izložio detalje" ukrajinskog plana pobjede i dodao: "Dogovorili smo se da radimo na tome zajedno sa našim saveznicima".
Starmerov ured u Downing Streetu rekao je da su čelnici razgovarali o nacrtu, izazovima za Ukrajinu koja se približava zimi i "kako bi ulaganja u sigurnost zemlje danas podržala širu sigurnost Evrope za generacije koje dolaze".
Ukrajinski lider se takođe sastao sa Rutteom. Zelenski je nakon toga objavio da su razgovarali o transatlantskoj saradnji i daljem vojnom jačanju Ukrajine. Nije naveo detalje, ali je naveo da su "ovo koraci koji će stvoriti najbolje uslove za uspostavljanje pravednog mira".
Zelenskyy još nije javno iznio svoje prijedloge za pobjedu. Ali činilo se da vrijeme njegovih napora da osigura evropsku podršku ima na umu predstojeće američke izbore. Bivši predsjednik Donald Trump dugo je kritikovao američku pomoć Ukrajini.
Zelensky je planirao da predstavi svoj plan na sastanku zapadnih lidera u Njemačkoj tokom vikenda, ali je odgođeno nakon što je Biden ostao kod kuće zbog uragana koji je pogodio Floridu.
Zelenskyy je potom krenuo na svoju turneju po evropskim prijestolnicama koje su bile među najčvršćim saveznicima Ukrajine izvan Sjedinjenih Država.
U Parizu su se Makron i Zelenski zagrlili prije razgovora o planu u francuskoj predsjedničkoj Jelisejskoj palati. Nakon toga, Zelenskyy je rekao da će "svi detalji" doći u novembru i da razgovara sa saveznicima o osiguravanju dodatne vojne pomoći i dozvole ukrajinskim snagama za izvođenje dugometnih napada.
Kijev želi da zapadni partneri dozvole da udare duboko unutar Rusije, koristeći oružje dugog dometa koje oni pružaju. Neki, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, izgledaju spremni, ali je Biden je suzdržan u pogledu eskalacije sukoba.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni i ukrajinski predsjednik Volodimiru Zelenski nakon konferencije za novinare, u vili Pamphilj, u Rimu, 10. oktobra 2024.
"Situacija izgleda sumorna za sve strane", rekla je Tatjana Stanovaja, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, u četvrtak X. "Zapad oklijeva usred unutrašnjih podjela, Ukrajina se bori dok se priprema za oštru zimu, a Rusija ide naprijed bez bilo kakve strateške promjene u njenu korist, ali postaje sve nestrpljivija."
Kasnije u četvrtak, Zelenskyy se sastao u Rimu s talijanskim premijerkom Giorgiom Meloni, koja je osigurala punu i kontinuiranu podršku Italije "na bilateralnom i multilateralnom nivou kako bi se Kijev stavio u najbolju moguću poziciju za izgradnju pravednog i trajnog mira".
Meloni je rekla da je sastanak pružio priliku da se razgovara o situaciji na terenu i "najneposrednijim vojnim, finansijskim i humanitarnim potrebama Ukrajine, kao i o predstojećim diplomatskim inicijativama i putu za okončanje sukoba".
Ona je dodala da će Rim nastaviti da čini svoj dio i u budućoj obnovi Ukrajine i najavila datume za narednu konferenciju o oporavku Ukrajine, koja će se održati u Rimu u julu 2025. godine.
Zelenskyy je naglasio da mu je prioritet jačanje pozicije Ukrajine, uz pomoć njenih međunarodnih partnera, kako bi se stvorili neophodni uslovi za diplomatiju.
„Rusija zapravo ne traži diplomatski put“, rekao je on. "Ako budemo u stanju da sprovedemo plan pobjede, Rusija neće moći da nastavi rat."
Zelenski bi trebalo da se sastane s papom Franjom u petak ujutro na polusatnoj audijenciji, saopštio je Vatikan. Kasnije tokom dana, sastaće se u Berlinu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zapadnu podršku, uključujući desetine milijardi dolara vrijednu vojnu i finansijsku pomoć, kako bi nastavila borbu protiv svog većeg neprijatelja nakon gotovo 1.000 dana borbi od početka ruske invazije u punom obimu 2022.
U strahu da bi ključna pomoć mogla biti ugrožena zbog političkih promjena u zemljama donatorima, Ukrajina je gradila svoju domaću industriju oružja. Također želi prikupiti više novca od poreskih obveznika za plaćanje ratnih napora. Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak u drugom čitanju zakon kojim se takozvani vojni porez povećava sa 1,5% na 5%. Očekuju se neke izmjene prije nego što postane zakon.
Turneja Zelenskog dolazi dok Rusija nastavlja sporu, ali nemilosrdan marš dublje u ukrajinski istočni region Donjecka i cilja ključnu infrastrukturu vazdušnim napadima.
Zelenskyy je u srijedu rekao da plan pobjede nastoji ojačati Ukrajinu "i geopolitički i na bojnom polju" prije bilo kakvog dijaloga s Rusijom.
„Slabost bilo kog od naših saveznika će inspirisati (ruskog predsjednika Vladimira) Putina“, rekao je on. „Zato tražimo od njih da nas ojačaju, u smislu bezbjednosnih garancija, u pogledu oružja, u smislu naše budućnosti nakon ovog rata. Po mom mišljenju, on (Putin) razumije samo silu.“