Ministarstvo zdravstva Federacije BiH navodi da je potreba građana za pretragama i lijekovima u porastu iz godine u godinu, a za što se ne izdvaja dovoljno novca.
Ministarstvo je to navelo u odgovoru na pitanja o listi čekanja koje je postavio zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH Senad Šepić.
Više faktora formira listu čekanja
Na pitanje koliko je prosječno trajanje čekanja pacijenta na termin, u Ministarstvu kažu da se to ne može statistički generalizovati. Pojašnjavaju da se u zdravstvenim ustanovama pažnja obraća na datum prijave pacijenta, njegovu starost, vrstu i stadij bolesti, ishod liječenja, dužinu preživljavanja i raspoloživi novac. Od toga, kako kažu, zavisi dužina čekanja.
Stotine pacijenata čeka na pojedine preglede i lijekove. Prema podacima Federalnog ministarstva zdravstva, u četiri zdravstvene ustanove moguće se obratiti zbog problema sa srcem i krvnim žilama. Zaključno sa zadnjim danom 2016. godine, u FBiH nalazila su se 1.162 pacijenta na listi čekanja za usluge iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije.
Na isti datum, lista čekanja za citostatike sa posebnim režimom propisivanja korištenja je iznosila ukupno 232 pacijenta, a na liječenje multiple skleroze čekalo je 296 pacijenata. U Federalnom ministarstvu zdravstva su listu čekanja na liječenje multiple skleroze označili kao izuzetan problem, a što, kako kažu, nastoje popraviti.
Nezadovoljstvo i kod ljekara
U Udruženju „Kap” navode da je njihovo istraživanje je pokazalo da je većina anketiranih nezadovoljna bosanskohercegovačkim zdravstvom.
Merima Spahić iz Udruženja „Kap” navodi da pacijentima liste čekanja za pojedine preglede predstavljaju jedan od najvećih problema u zdravstvu. Kao jedan od primjera navodi i pregled magnetnom rezonancom na koji se čeka više mjeseci.
Podsjeća i na činjenicu da pojedine zdravstvene ustanove ne raspolažu osnovnim sredstvima poput zavoja i rukavica, kao i lijekovima.
Dok među pacijentima vlada nezadovoljstvo, ljekari, također zbog nezadovoljstva, odlaze iz BiH. Prema podacima Ljekarske komore FBiH, 235 ljekara je u prvih deset mjeseci prošle godine zatražilo izdavanje saglasnosti radi odlaska iz zemlje. Harun Drljević,predsjednik Ljekarske komore, navodi da su bolja plata i bolji uslovi glavni motiv za odlazak ljekara.