Zapadni Balkan - područje sa najviše boraca povratnika sa sirijskog ratišta u Evropi

Bosnian nationals from Syria travelling under heavy security leave the airport in the capital Sarajevo, Bosnia, Thursday, Dec. 19, 2019. Bosnian authorities said Thursday that a group of 25 Bosnian citizens have been sent back to Bosnia from camps in Syria, including former Islam

Na Zapadni Balkan do kraja prošle godine iz Sirije i Iraka vratilo se oko 485 osoba, što region čini područjem sa najviše boraca povratnika u Evropi, navodi Adrian Shtuni, ekspert za međunarodnu politiku i sigurnost.

Dvije trećine povratnika su odrasli muškarci koji su vjerovatno bili uključeni u vojne i terorističke aktivnosti, kaže Shtuni u komentaru.

Zemlje zapadne Europe, puno naseljenijeg područja, primile su oko 1.765 povratnika iz Sirije i Iraka.

Najviše povratnika (110) bilježi se na Kosovu. A posljednja grupa osumnjičenih pripadnika Islamske države, te žena sa djecom, njih ukupno 25, u BiH su deportovani krajem 2019.

Shtuni navodi da je Zapadni Balkan suočen sa relativno novim i značajnim sigurnosnim rizikom.

Povratnici ne dolaze u „neutralni prostor” s adekvatnim mogućnostima rehabilitacije i reintegracije, piše Shtuni. Oni se vraćaju u okruženje u kojem će pristalice džihada vjerovatno povratnike pokušati vratiti u stare mreže i iskoristiti njihova iskustva sa ratišta, dok će se maloljetnici suočiti sa složenim oporavkom, navodi Shtuni.

Početak rata u Siriji značio je dolazak stranih boraca na tamošnje ratište. Shtuni je iznio podatak da je sa Zapadnog Balkana u Siriju i Irak otputovalo oko 1.070 državljana BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Srbije i Crne Gore.

Uglavnom su to bili odrasli muškarci, a BiH i Kosovo čine dvije trećine ukupnog broja odlazaka. Motivi su bili razni, većina ih je završila u džihadskim milicijama i terorističkim organizacijama poput Islamske države i Jabhat al-Nusre.

U tekstu se kaže da se u Siriji i Iraku trenutno nalazi oko 470 osoba sa Zapadnog Balkana. Od toga broja, oko 260 je državljana BiH, muškaraca i žena sa djecom.

Većina njih su u kurdskim zatvorima i kampovima. Najmanje 260 osoba sa Zapadnog Balkana je ubijeno u Siriji i Iraku, navodi Shtuni.

On se osvrnuo i na kaznenu politiku povratnika, navodeći da niže kazne predstavljaju još jednu značajnu zabrinutost.

U BiH, na primjer, do sredine 2019. prosječna kazna zatvora bila je manja od dvije godine. A prosječna kazna za kaznena djela terorizma u Europskoj uniji u 2018. bila je sedam godina.