Američki državni sekretar Antony Blinken, sastao se u utorak s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu uoči sastanka ministara vanjskih poslova, razgovarao je o onome što je američki State Department rekao da su "konkretni koraci" koje Zapad može poduzeti kako bi pomogao Ukrajini da se odbrani.
Iako su 32 zemlje NATO-a izjavile da je Ukrajina na nepovratnom putu ka članstvu u savezu, Rutte je rekao da neposredan prioritet mora biti pružanje više naoružanja snagama zemlje dok Rusija osvaja teritoriju duž bojišta u istočnoj Ukrajini.
"[Ukrajinski] front se ne pomiče na istok. Polako se kreće prema zapadu" u korist Rusije, rekao je Rutte. "Dakle, moramo se pobrinuti da Ukrajina dođe u poziciju snage, a onda bi na ukrajinskoj vladi trebalo da odluči o sljedećim koracima, u smislu otvaranja mirovnih pregovora i kako ih voditi."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se složio s tim, rekavši da su njegovoj zemlji potrebna "značajna pojačanja" zaliha oružja u regiji Donjeck.
"Što je veća vatrena moć naše vojske, što imamo više tehnoloških sposobnosti, to efikasnije možemo uništiti ofanzivni potencijal Rusije i zaštititi živote naših ratnika", rekao je predsjednik u svom dnevnom obraćanju u utorak.
Zelenskyy je rekao pored "detaljnih razgovora" koje je Ukrajina vodila sa svojim partnerima o ovom pitanju, "radimo sami, jačajući našu proizvodnju, našu ukrajinsku odbrambenu industriju." Rekao je da Ukrajina radi na tome da "ima više sopstvenih dugoročnih sposobnosti".
Britanski premijer Keir Starmer rekao je u govoru kasno u ponedjeljak da saveznici Ukrajine moraju "učiniti sve što je potrebno da podrže njenu samoodbranu onoliko dugo koliko je potrebno", ali je priznao da će se rat završiti pregovorima i potencijalnim kompromisom.
Starmer je rekao da saveznici moraju "postaviti Ukrajinu u najjaču moguću poziciju za pregovore kako bi osigurali pravedan i trajan mir pod svojim uslovima koji garantuje njihovu sigurnost, nezavisnost - i pravo da izaberu svoju budućnost".
Zelenskyy je u nedjelju rekao da bi poziv za pridruživanje NATO-u "osnovno ojačao Ukrajinu prije bilo kakvih pregovora o okončanju rata".
Prema NATO paktu, napad na bilo koju od zemalja članica smatra se napadom na sve njih. Ali ova odredba se pozivala samo jednom, pošto su se zapadni saveznici pridružili američkim snagama u borbi protiv Al-Kaide u Afganistanu nakon što su njeni teroristi napali SAD 2001. godine, ubivši skoro 3.000 ljudi.
Imajući na umu taj zahtjev NATO-a, zapadni saveznici se protive članstvu Ukrajine u alijansi dok rat s Rusijom bjesni. Bez obzira na to, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova je u utorak saopćilo da se Kijev "neće zadovoljiti bilo kakvim alternativama, surogatima ili zamjenama za punopravno članstvo Ukrajine u NATO-u", navodeći svoje "gorko iskustvo Budimpeštanskog memoranduma".
Prema tom paktu potpisanom prije 30 godina u glavnom gradu Mađarske, Ukrajina je pristala odustati od svog atomskog oružja iz sovjetske ere, koje je predstavljalo treći najveći nuklearni arsenal na svijetu, u zamjenu za sigurnosne garancije Rusije, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva .
Vatrogasci na mjestu energetskog infrastrukturnog objekta pogođenog udarom ruskog drona, u oblasti Rivne, Ukrajina, 3. decembra 2024.
Ukrajina je sporazum iz Budimpešte nazvala "spomenikom kratkovidosti u donošenju strateških sigurnosnih odluka".
Sada se navodi: "Uvjereni smo da je jedina stvarna garancija sigurnosti Ukrajine, kao i sredstvo odvraćanja od dalje ruske agresije protiv Ukrajine i drugih država, puno članstvo Ukrajine u NATO-u."
Zapadni saveznici su već obećali stotine miliona dolara nove vojne pomoći Ukrajini uoči sastanaka ministara vanjskih poslova, uključujući nove runde pomoći Sjedinjenih Država i Njemačke.
Rutte je rekao novinarima da saveznici "trebaju nastaviti čvrstu podršku" i da je vojna pomoć najvažniji zadatak u ovom trenutku.
Dodatna pomoć dolazi sedam sedmica prije ponovnog preuzimanja dužnosti novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je odbio da kaže da želi da Ukrajina porazi Rusiju i izrazio je skepticizam u pogledu nastavka američke vojne pomoći. On je rekao da će riješiti rat prije nego što preuzme dužnost 20. januara, ali nije objasnio kako će se to dogoditi.
Rutte je također izrazio zabrinutost i osudio vanjsku podršku drugih zemalja za ratne napore Rusije.
"Kina je aktivna u zaobilaženju sankcija, aktivna je kroz robu dvostruke namjene koju isporučuju Rusiji, a time i Kina, ali i Iran i Sjeverna Koreja, svi su uključeni u puni napad Rusije na Ukrajinu", rekao je Rutte.
Iran je isporučio dronove ruskim snagama, dok je Sjeverna Koreja poslala hiljade vojnika u Rusiju.
Neke informacije za ovu priču došle su od Associated Pressa i Reutersa.