Neki od njih smatraju da Tegeltija ima dvostruke kriterije jer insistira da članovi pravosudne zajednice ne učestvuju u radu zvanične komisije Parlamenta BiH, dok se on ranije odazvao neformalnom sastanku koga je ogranizovao Milorad Dodik.
Američka ambasada u Sarajevu reagovala je nakon pisma i brojnih Tegeltijinih tweetova na svom Twitter nalogu, navodeći da je “instrukcija pravosudnim zvaničnicima da ne sarađuju sa zakonodavnom komisijom radi protiv pravosudne odgovornosti i nezavisnosti”.
POGLEDAJTE JOŠ: Potez VSTV-a kojim odbija saradnju sa komisijom Parlamenta BiH komentarisala američka ambasadaSudija Suda BiH Branko Perić smatra kako je zaključak VSTV-a od prije godinu dana, na koji se danas poziva Tegeltija, potpuno neshvatljiv, “jer se na ovaj način preporučuje sudijama i tužiocima da ne sarađuju sa državnom institucijom, koja po Ustavu ima pravo da zna šta se dešava u bh. pravosuđu”.
“Potpuno je neshvatljiva ova odluka koja je donesena u julu prošle godine, a na osnovu koje je Tegeltija uputio dopise sudovima i tužilaštvima. Da bi vladavina prava bila na snazi, apsolutno je neophodna saradnja zakonodavne, izvršne i sudske vlasti u svakom demokratskom društvu. VSTV nema ovlaštenja da sudijama i tužiocima određuje kako će se ponašati prema bilo kome”, kaže Perić za BIRN BiH.
Branko Perić, sudija Suda BiH (Foto: BIRN BiH)
Tegeltija tvrdi da se ne radi o odluci kojom su utvrđuje nesaradnja sa državnom institucijom, navodeći, naprotiv, da se u posljednjem zaključku VSTV jasno poziva na “saradnju na bazi partnerstva i demokratske podjele vlasti”.
“Prema tome, VSTS ne samo da pristaje nego i želi saradnju sa Parlamentarnom skupštinom BiH. Ovdje se radi o jednom tijelu Predstavničkog doma, za koje VSTS smatra da izlazi izvan svoje nadležnosti i narušava na taj način koncept demokratske podjele vlasti, upuštajući se u oblast za koju nije nadležan. Prema tome, saradnja apsolutno da u okvirima podjele vlasti, partnerstva i međusobnog uvažavanja”, kazao je Tegeltija za BIRN BiH.
Milan Tegeltija na vanrednoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Sarajevo, 23. maj 2019. godine
Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec rekao je kako je dobio dopis od VSTV-a, tvrdeći da to nije odluka Milana Tegeltije, već odluka kompletnog VSTV-a, gdje, kako je kazao, niko od članova nije glasao protiv takve odluke.
Ranko Debevec, Predsjednik Suda BiH
“Odluku je donio VSTV još prošle godine, a nedavno je od strane Predsjedništva VSTV-a poslana svim predsjednicima sudova i glavnim tužiocima. Ja sam shodno svojoj obavezi predsjednika suda, tu obavijest i e-mail poslao svim sudijama Suda BiH. Ja nisam u prilici da išta zabranjujem sudijama Suda BiH, jer će svako postupiti u skladu sa svojim viđenjem situacije i pravnim shvatanjima člana 56. Zakona o VSTV-u, u kojem se kao jedan od disciplinskih prekršaja sudija navodi i ‘nepoštovanje i nepridržavanje odluka VSTV-a’”, rekao je Debevec za BIRN BiH.
Na eventualni poziv “Privremena istražna komisija Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu” će se vrlo rado odazvati Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjoj Luci, a to bi trebala biti čast i privilegija svakog građanina ove zemlje, kazao je Blagojević za BIRN BiH.
Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banja Luci
On smatra da je akt na koji se poziva Tegeltija zaključkom VSTV-a od prošle godine “neustavan i nezakonit, i kao takav je samo jedan u nizu akata VSTV-a”, smatra Blagojević.
“Ustav BiH kaže da BiH nastavlja svoje poštovanje na principu vladavine prava. Ustavni princip kočnica i ravnoteže podrazumijeva da zakonodavna vlast, u ovom slučaju Parlamentarna skupština BiH ima pravo da raspravlja o svakom pitanju javnog interesa za BiH, a pravosuđe je svakako u najvećem fokusu”, kazao je Blagojević.
U poslovniku Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i Doma naroda BiH propisano je da se mogu osnivati i ad-hoc komisije koje bi utvrdile negativnosti u pravosuđu, smatra Blagojević.
“Nema nijedne pravne odredbe da se sudiji zabrani neka odluka. Nešto što nije predviđeno, ne znači da je zabranjeno. VSTV nije zakonodavac, a zabrana ničim nije propisana, niti Ustavom niti zakonima. Ukoliko dobijem poziv Komisije, čast mi je da se odazovem, jer to nije poziv kriminalnih grupa u kafani, već poziv državnog organa”, kazao je Blagojević.
Pravosuđe ne može biti izvan društva i sistema vlasti, niti se na ovakav način mogu sprovoditi reforme pravosuđa, a Parlament ima pravo da zna kako funkcioniše pravosuđe u BiH i to nije nikakav pritisak na rad pravosuđa, smatra sudija Branko Perić.
“Da bi donijeli dobre zakone moraju znati šta je problem pravosuđa, a to Tegeltija ne razumije. Mi danas ne znamo ni ko nam vodi reformu pravosuđa u BiH. Zapravo vodi je Tegeltija nakon što ode na sastanak sa Miloradom Dodikom. Ne želi razgovarati sa Parlamentom, ali može ići na partijski sastanak Milorada Dodika. To je neshvatljivo”, zaključio je Perić.
Američka ambasada u BiH, putem društvene mreže Twitter, dala je svoje viđenje zabrane.
“VSTV treba zapamtiti da su kontrole, provjere i međusobni balans između institucija i nivoa vlasti u srcu svakog slobodnog i demokratskog društva. Instrukcija pravosudnim zvaničnicima da ne sarađuju sa zakonodavnom komisijom radi protiv pravosudne odgovornosti i nezavisnosti”, saopćeno je iz Američke ambasade.
Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strassbourgu, smatra da Parlament ima puno pravo da raspravlja o dešavanjima u pravosuđu, bez da se upliće u sudske odluke i predmete, jer su u Komisiji koju je oformio Parlament ljudi koji su dobili povjerenje građana na izborima, a javnost ima pravo da zna sve o radu pravosuđa.
“To što nekome ne odgovara da Parlament raspravlja o pravosudnom sistemu, govori o tome da pravosuđe ima problem samo sa sobom. Jer, ako ne prihvataju stav javnosti, onda je taj pravosudni sistem zatvoren, odnosno autoritaran”, kazao je Vehabović.
Ova komisija osnovana je 2019. godine, ali je počela sa radom tek početkom jula ove godine.
Cilj Privremene istražne komisije je, kako je prošle godine saopćeno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost VSTV-a da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.