Sudije se vraćaju u sudnicu nakon 18-mjesečne pauze zbog pandemije, osim Bretta Kavanaugha koji će učestvovati "online" prve nedjelje jer ima Covid.
Liberalni sudija Stephen Breyer bi, kako se spekuliše, mogao da ode u penziju, a većina u sudu je već konzervativna. Troje od sadašnjih devet sudija postavio je bivši predsjednik Donald Trump, posljednju među njima konzervativku Amy Coney Barrett.
Profesor prava sa Univerziteta u Chicagu, David Strauss, smatra da će ovo redovno zasjedanje odgovoriti na ključno pitanje - da li će se pred Vrhovnim sudom ponovo voditi kulturološki ratovi?
Najveće pitanje pred Vrhovnim sudom je pravo na abortus.
Kredibilitet Vrhovnog suda mogao bi da bude preispitivan ako se odluči da ukine presudu Roe protiv Wadea iz 1973. kojom se ženama u SAD garantuje pravo na abortus i zabranjuje državama da se u to miješaju.
Sudije će 1. decembra saslušati argumente u slučaju države Mississippi koja traži da zabrani sve abortuse poslije 15. nedjelje trudnoće. Niži sudovi su blokirali primjenu zakona jer je suprotan presudi Roe protiv Wadea.
Mississippi je među 12 država koje pokušavaju da obore tu presudu.
Vrhovni sud je početkom septembra, odlukom 5 prema 4, već dozvolio da se u Texasu primjeni restriktivan propis kojim se zabranjuje većina abortusa.
Drugo važno pitanje pred Vrhovnim sudom je pravo na nošenje oružja.
Početkom novembra sud će saslušati argumente u slučaju države New York, koja je zabranila da se oružje nosi u javnosti - i to je pitanje koje uvijek dotiče i Drugi amandman američkog ustava.
Više od 40 američkih saveznih država već omogućava da se oružje nosi u javnosti, ali New York i California, dvije najnaseljenije države, su u manjini koja ima strožije propise o oružju.
Pitanje je kako će sa konzervativnom većinom Vrhovni sud tumačiti ovaj slučaj.
Oni koji se bore za pooštravanje propisa o nošenju oružja su zabrinuti.
"Široko tumačenje Drugog amandmana moglo bi da zabrani neke strože propise o oružju, za koje se pokazalo da spriječavaju oružano nasilje", kaže Jonathan Lowy iz organizacije Brady, koja se bori protiv oružanog nasilja.
Velika tema ovog zasjedanja biće i religija u oblasti obrazovanja.
Razmatraće se slučaj države Maine koja je isključila religijske škole iz državnog programa koji pomaže u obrazovanju djece onim porodicama koje nemaju pristup javnim školama.
Pravnici očekuju da će roditelji koji su zbog toga tužili državu dobiti spor, jer se program Mainea finansira od novca poreskih obveznika, ali nije jasno koliko bi ta presuda mogla da utiče na druge slučajeve.
Među važnijim slučajevima ove jeseni biće i pitanje smrtne kazne u slučaju Dzhokhara Tsarnaeva, bombaša na Bostonskom maratonu. Bidenova administracija je pozvala da se okonča primjena smrtne kazne, čak i u slučajevima federalni krivičnih djela.
Ne očekuje se da odluke o bitnim pitanjima budu donijete prije proljeća 2022. godine, jer sudije mjesece provode u raspravi, a potom i pišu obrazloženja ako se sa odlukama ne slažu.