Vojne veze Kine i Rusije ojačane tokom invazije na Ukrajinu

Kineski vojnici pristižu na željezničku stanicu Grodekovo da bi učestvovale u vojnm vježbama u Rusiji.

Ruska invazija na Ukrajinu zbližila je vojne odnose Rusije i Kine – a ishod rata mogao bi imati veliki uticaj na buduće veze, navodi se u novom izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).

"Odluka Kine da prešutno stane na stranu Rusije uprkos njenoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. obnovila je strah od vojnog saveza Kine i Rusije", navodi se u izvještaju washingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije. "Dvije zemlje su do sada izbjegavale formalni savez, ali dijele duboke vojne veze usredsređene na prodaju oružja i zajedničke vojne vježbe.

Vježbe "Vostok 22"

Rusija je također domaćin vojnih vježbi "Vostok 22" na istoku zemlje. Učestvuje 15 zemalja, a Kina je počasni gost. Bjelorusija, Indija i Sirija su među ostalim nacijama koje učestvuju u vježbama.

Moskva je saopštila da u vježbama učestvuje 50.000 vojnika i 5.000 komada vojne opreme. Britanska vlada je dovela u sumnju te brojeve i rekla da je pravi broj vojnog osoblja koji učestvuje bliži 15.000.

Kina je saopštila da je poslala 2.000 vojnika, 300 vojnih vozila, 21 avion i tri ratna broda na vežbe koje su počele 31. augusta i završavaju se u srijedu.

"Praktična interakcija između ruske mornarice i mornarice kineske Narodnooslobodilačke armije dostigla je novi nivo u pogledu kvaliteta. Ovo obezbjeđuje globalnu i regionalnu stabilnost i bezbjednost", rekao je kontraadmiral Valerij Kazakov iz ruske Pacifičke flote, a prenijelo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Kina teži bližim vezama sa Rusijom, smatra Bonny Lin, koautorka izvještaja CSIS-a.

Bliže veze

"Vojni odnos podržava sveukupne političke odnose. Dakle, u onoj mjeri u kojoj Kina bude nastojala da produbi odnose sa Rusijom, vidjećete više vježbi. I vidjećete kako dvije zemlje primjenjuju još osjetljivije sposobnosti", rekla je Lin za Glas Amerike.

Iako je prodaja ruskog oružja Kini takođe vitalna komponenta partnerstva, prema autorima izvještaja postoji značajne "prepreke" u odnosima.

"Kina uvozi oko 70 posto svog ukupnog naoružanja iz Rusije. Ali do sredine 2000-ih, Kina je počela da se više fokusira na domaću proizvodnju svog oružja, tako da se manje oslanja na Rusiju. Istovremeno, Rusija je postala zabrinutija zbog kineske krađe njene tehnologije. U skorije vreme, u posljednjih nekoliko godina, najveći dio kineskog uvoza iz Rusije na strani prodaje oružja bio je za podršku njenim avionskim programima", naglašava Lin.

Kineska krađa

U izvještaju se navodi da navodna kineska krađa tehnologije nije prošla nezapaženo u Rusiji.

"U 2019, ruska državna odbrambena firma Rostek je navela da je bilo 500 slučajeva neovlaštenog kopiranja njene opreme u prethodnih 17 godina. U rijetkom potezu, kompanija je javno kritikovala Kinu, navodeći da je Kina sama kopirala avionske motore, avione Suhoj, sisteme protivvazdušne odbrane, prenosive rakete protivvazdušne odbrane i analogne sisteme zemlja-vazduh srednjeg dometa Pancir", navodi se u izvještaju.

Tajvan i Ukrajina

Uprkos takvim poteškoćama, Kina traži produbljivanje veza sa Moskvom.

"Ono što se dešava nakon ruske invazije na Ukrajinu jeste da vidite rascijep, rastuću percepciju autokratija nasuprot demokratijama. A Kina... se sve više smatra veoma bliskom Rusiji – i potencijalno se posmatra kao agresor poput Rusije", ocjenjuje Lin.

"Procjena Kine je vjerovatno da joj je Rusija sve više potrebna, jer smatra da bi se Kina mogla naći u sličnoj situaciji kao što Rusija", dodaje Lin.

Tenzije između Kine i Zapada su se pojačale otkako je Peking pokrenuo seriju vježbi oko Tajvana, nakon posjete ostrvu predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi prošlog mjeseca. Kina tvrdi da je Tajvan dio njene teritorije.

Iako Rusija i Kina nisu potpisale nikakav formalni vojni savez, Zapad mora biti oprezan na rastuće vojne i političke veze, smatra Lin.

"Ne kažem da bi, na primjer, Rusija poslala trupe na teren u sukobu Kine sa jednim od svojih susjeda – ali bi mogla da pruži druge oblike podrške, uključujući obavještajnu, uključujući čak i političku podršku", upozorava Lin za Glas Amerike.

Kina prevazilazi Rusiju

U izvještaju CSIS-a se kaže da vojne sposobnosti Kine sustižu ili nadmašuju sposobnost Rusije. I dok traje ruska invazija na Ukrajinu, autori kažu da bi ruski neuspjeh na bojnom polju mogao da navede Peking da preispita svoje odnose sa Moskvom.

"Ako Peking zaključi da je učinak Rusije u Ukrajini bio dovoljno loš, mogao bi na kraju preispitati vrijednost učešća u zajedničkim vježbama sa Rusijom, pa čak i preispitati ukupnu vrijednost strateških veza sa Rusijom", zaključuje se u izvještaju.

U izvještaju su korištene neke informacije agencije Reuters.