Vinton Cerf: internet, umjetna inteligencija i odgovornost

Vinton Cerf, kompjuterski naučnik i američki informatičar

Vinton Cerf, jedan od „očeva interneta”, američki je informatičar poznat po razvoju TCP/IP protokola, temelja internetske komunikacije.

Na Forumu laureata u Heidelbergu istakao je važnost razumijevanja AI kao moćne alatke i nužnost odgovornog korištenja interneta.

Vinton Cerf, kompjuterski naučnik i američki informatičar, je zajedno s Robertom Kahnom razvio TCP/IP protokol, osnovu moderne internetske komunikacije.

Cerf i Bob Kahn su 1970-ih godina osmislili TCP/IP protokol (čuvene IP adrese) koji omogućava razmjenu podataka između različitih mreža, čime su stvorili temelje za razvoj interneta kakvog danas poznajemo. Ovaj protokol omogućava da računari širom svijeta komuniciraju putem zajedničkog jezika, što je ključni korak u razvoju globalne mreže.

Kao potpredsjednik kompanije Google i „Internet evangelist”, Cerf je nastavio raditi na širenju interneta u nerazvijenim regijama svijeta, zalažući se za digitalnu inkluziju i prava na pristup informacijama. Također, jedan je od naučnika koji radi na razvoju interplanetarnog interneta.

Osim svog tehničkog doprinosa, Cerf je bio uključen u brojne organizacije koje promiču otvorenost i dostupnost interneta, ali često govori u svojim javnim nastupima i o umjetnoj inteligenije.

„Sistemi umjetne inteligencije poput velikih jezičkih modela imaju mnoge dobre strane, ali i one koje nismo baš željni da imamo, poput onoga što zovemo 'halucinacije'. Tako može na osnovu faktualne informacije kreirati nešto netačno”, kazao je Cerf na Forumu laureata u Heidelbergu, gdje se okupljaju dobitnici prestižnih nagrada iz matematike i kompjuterskih nauka i mladi istraživači iz cijelog svijeta.

Tom prilikom dao je primjer kako je on sam od chatbota zatražio da mu napiše osmrtnicu.

„Model je uzeo formu osmrtnice, ali je u nju dodao stvari koje nisu tačne, čak mi dao članove porodice koji ne postoje”, ispričao je Cerf ovu anegdotu.

„Ja nisam ekspert u umjetnoj inteligenciji, ali sam ovaj mali eksperiment uradio kako bih shvatio zašto se takve stvari dešavaju. Problem je što model digestira sve te podatke i traži osobe koje su sa mnom nekom prilikom bile u kontaktu i onda ih po statističkoj vjerovatnoći stavlja u tekst o meni, čak uzima dijelove njihovih biografija i predstavlja ih kao moje”.

„Naravno da treba biti oprezan sa produktima ovih modela. Ali oni zvuče tako sigurni u sebe, čak i kada nisu u pravu, to je zato što to generišu iz materijala koji je dobro napisan. Mi imamo veliki posao da nađemo načine da detektujemo i branimo se od takvih promašaja”, kazao je Cerf.

On je istakao kako nisu svi tipovi umjetne inteligencije veliki jezični modeli te da neki mogu imati jako važne svrhe, poput predviđanja vremena, strukture molekula proteina i biti sjajni prevodioci.

„Modeli umjetne inteligencije u Google su iskorišteni i kako bi se smanjila količina vode i energije za hlađenje sistema. Ovo smo i uradili i uštedjeli oko 40 posto energije”, dao je Cerf primjer dobre upotrebe tehnologije umjetne inteligencije.

„Mi moramo bolje razumjeti kako to radi, kako algoritam radi. Koristiću jednu analogiju. Ako koristite neke moćne alatke za obradu drveta, morate tačno razumjeti kako one rade, kako ne biste sebi slučajno odsjekli prst”, kazao je.

Još jedan dobar primjer kojeg je Cerf naveo jesu modeli predviđanja vremena, poput Google-ovo NeuralGCM, koji za ovu radnju troši manje energije nego superkompjuter, a postiže jednako precizan rezultat.

On također smatra kako bi nastavnici i profesori trebali dozvoliti da učenici, studenti koriste umjetnu inteligenciju. Na pitanje kako onda postići kvalitet u obrazovanju i provjeru znanja, ako bi učeničke radove pisala umjetna inteligencija, odgovorio je „Pa postoji jednostavan način za to. Zove se usmeni ispit”.

Govoreći o pojave kontaminacije interneta sadržajima niske kvalitete, bez stvarnog dijeljenja i kreiranja znanja, Vinton Cerf je podsjetio kako je, i pored toga, ovaj alat doprinijeo velikom napretku.

„Ipak nije sve do algoritama, ima nešto i do nas do načina kako mi koristimo internet. Moramo ga odgovorno koristiti.”

Rođen 1943. godine u New Havenu, Connecticut, Cerf je od ranih dana bio fasciniran tehnologijom, a svoju karijeru posvetio je razvoju mrežnih sistema koji danas omogućuju globalno povezivanje.

Njegov doprinos internetu prepoznat je brojnim nagradama, uključujući Turingovu nagradu, koja se smatra „Nobelovom nagradom za računarstvo”. Vinton Cerf ostaje jedna od ključnih figura u historiji interneta, osoba čiji rad nastavlja oblikovati naš digitalni svijet.