Veliki zagađivači i male ostrvske države sukobljavaju se oko klimatskih promjena

Aktivisti protestuju ispred Međunarodnog suda pravde, u Hagu, u Holandiji, jer otvara saslušanja o tome šta su zemlje širom svijeta zakonski obavezne da urade u borbi protiv klimatskih promjena i pomoći ranjivim nacijama u borbi protiv njihovog utjecaja, 2. decembra 2024.

Na značajnom ročištu održanom u srijedu u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, Sjedinjene Države su tvrdile da zakon o ljudskim pravima nije relevantan za pravne obaveze nacionalnih država u vezi s klimatskim promjenama.

Margaret Taylor, pravna savjetnica američkog State Departmenta koja predstavlja SAD, ustvrdila je u srijedu da je ICJ pogrešan forum za rješavanje klimatske pravde.

"Savjetodavni postupak nije sredstvo za parnicu da li su pojedine države ili grupe država prekršile obaveze koje se odnose na klimatske promjene u prošlosti ili snose odgovornost za reparacije, kao što su neki učesnici sugerirali", rekla je Taylor sudu.

"Režim UN-a o klimatskim promjenama sa Pariskim sporazumom u svojoj srži jedini je međunarodni pravni režim koji su države posebno osmislile za rješavanje klimatskih promjena", rekla je ona. „Međunarodni zakon o ljudskim pravima... ne obavezuje države da ublaže antropogene emisije gasova staklene bašte, niti trenutno predviđa ljudsko pravo na zdravu životnu sredinu.“

Generalna skupština Ujedinjenih nacija zatražila je od ICJ-a prošle godine da ponudi svoje pravno mišljenje o tome da li se velike nacije zagađivača mogu smatrati odgovornim za izazivanje klimatskih promjena i štete koje one uzrokuju.

15 sudija MSP-a će razmotriti ne samo pravno obavezujuće sporazume o klimi, već i međunarodno pravo o ljudskim pravima i druge relevantne zakone.

Skoro 100 zemalja i više od deset međuvladinih organizacija treba da daju dokaze tokom dvonedeljnog pravnog postupka koji je počeo u ponedeljak i završava se 13. decembra. Očekuje se da će sudije da daju svoje pravno mišljenje sljedeće godine.

Ostrvske države

Male ostrvske države tvrde da podizanje nivoa mora zbog klimatskih promjena dovodi u pitanje njihovo postojanje. Arnold Kiel Loughman, državni tužilac južnopacifičke ostrvske države Vanuatu, tvrdio je da je zakon o ljudskim pravima primjenjiv.

Sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu, Holandija, pripremaju se za otvaranje saslušanja o tome šta su zemlje širom svijeta zakonski obavezne da urade u borbi protiv klimatskih promjena i pomoći ranjivim nacijama u borbi protiv njihovog uticaja, 2. decembra 2024.

"Došao sam da vas zamolim da podržavate vladavinu prava," rekao je Loughman sudijama ICJ-a u ponedjeljak.

"Prema međunarodnom pravu, države imaju obavezu... da postupaju sa dužnom pažnjom kako bi spriječile značajnu štetu po okoliš, smanjile emisije i pružile podršku zemljama poput moje, zaštitile ljudska prava sadašnjih i budućih generacija, zaštitile i očuvale morski okoliš i poštovati osnovna prava mog naroda na samoopredjeljenje u našoj zemlji.

"Neuspjeh malog broja velikih država emitera da ispune ove obaveze predstavlja međunarodno protupravan čin, koji izaziva pravne posljedice prema međunarodnom pravu odgovornosti država", rekao je on.

Pariski sporazum

Pariski klimatski sporazum, koji je stupio na snagu 2016. godine, potpisalo je 195 zemalja, postavljajući ciljeve za smanjenje emisija i ograničavanje globalnog zagrijavanja na najviše 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa.

Mnogi veliki zagađivači nerado razmatraju druge zakone u vezi s klimatskim promjenama, kaže Nikki Reisch, direktorica programa za klimu i energiju u Centru za međunarodno pravo životne sredine.

"Čuli smo ih kako tvrde da je jedini relevantni zakon iz kojeg mogu proizaći bilo kakve pravne obaveze Pariski sporazum. A kada zapravo pogledate tekst tog sporazuma, to ne zahtijeva mnogo", rekla je Reisch za Glas Amerike.

„Čuli smo kako SAD zaista pokušavaju ohrabriti sud i druge da ignoriraju historiju, da gurnu istorijsko ponašanje tokom mnogih decenija pod tepih i govore da ono što se dogodilo prije usvajanja klimatskog sporazuma zapravo nije važno iz pravne perspektive, i da višedecenijsko znanje o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena nije relevantno“, rekla je.

Mišljenje sudija je savjetodavno i neće biti pravno obavezujuće. Ipak, to će imati implikacije za sve nacionalne države, rekla je Reisch.

"Ovo savjetodavno mišljenje bit će mjerodavno tumačenje onoga što obavezujuće međunarodno pravo zahtijeva. Dakle, ono će imati težinu kao svojevrsni pravni plan za odgovornost, ili vodič za sudove i advokate širom svijeta da razumiju šta međunarodno pravo zahtijeva i šta mi treba držati države na oprezu u pogledu njihovih klimatskih akcija i mjera za otklanjanje klimatskih šteta", rekla je.