Radna i seksualna eksploatacija, prisiljavanje djece na prosjačenje i ugovoreni brakovi su problemi s kojima se bosanskohercegovačka zajednica susreće skoro svakodnevno.
Upravo to je bio povod da se danas širom zemlje organiziraju različite vrste kampanja o podizanju svijesti borbe protiv trgovine ljudima.
U Sarajevu je nevladina organizacija (NVO) „Novi put“ organizirala kampanju odakle je zajedno s učenicima Osnovne škole Hasan Kikić poslata poruka kako se ne smiju zatvarati oči pred ovim problemom.
Edisa Demić iz NVO „Novi put“ kazala je kako je trgovina ljudima jedan od zabrinjavajućih problema u BiH te kako traže da i ostale institucije doprinesu sprječavanju i prevenciji istoga.
Udruženje Novi put je organizator kampanje o trgovini ljudima u Sarajevu.
„Želimo da institucije podrobnije rade i kažnjavaju osobe koje su uključene u trgovinu ljudima. Oni koji su žrtve trebaju zaštitu. Mi stopostotno radimo na prevenciji, također imamo i liniju za pomoć, kao i savjetodavni centar. Nažalost, iz godine u godinu bilježimo porast trgovine ljudima, a tome prvenstveno doprinosi loša socioekonomska slika. Trgovina ljudima u BiH uključuje skoro sve njene oblike – od radne do seksualne eksploatacije, prisiljavanja djece na prosjačenje do ugovorenih brakova. Stoga je prevencija izutetno važna jer smo svjesni da je resocijalizacija i reintegracija pomoći žrtvama dosta složena i kompleksna. Bolje je spriječiti koliko je moguće, a u slučaju identifikacije raditi na adekvatnoj podršci i pomoći“, istaknula je Demić.
Prema izvještajima, trgovini ljudima su najizloženija djeca romske pripadnosti jer se susreću s prosjačenjem i njihov život je izuzetno težak, a što se svakodnevno bilježi u velikom broju gradova BiH.
Hana Kalem, učenica Osnovne Škole Hasan Kikić iz Sarajeva, smatra kako je trgovina prisiljavanje ljudi da rade i žive život kakav oni ne žele.
„Svi ljudi trebaju dobiti osnovna prava, poštovati jedni druge kako ne bi dolazilo do sukoba, nasilja i trgovine nad ljudima. Do sada se u svom okruženju nisam susretala s trgovinom ljudima, a i kada bi se dogodilo, pokušala bih to spriječiti“, pojasnila je Hana.
U BiH je u posljednje vrijeme u porastu radna eksploatacija, dok je seksualna kontinuirano prisutna.
U posljednje vrijeme u BiH je zabilježen porast radne eksplotacije gdje veliki broj ljudi prihvata kojekakve ponude za posao i na kraju budu prevareni. Doslovno se nađu u poziciji roba. Također, seksualna eksploatacija je među prvim registriranim oblicima trgovine u zemlji i kontinuirano je prisutna. BiH je zemlja koja je dosta nisko rangirana prema izvještajima Vlade SAD-a te se nalazi na watch listi, takozvanoj „listi za nadzor“ i to među tri zemlje u Europi, što predstavlja alarmantne podatke.
Savremena društva se danas nerijetko susreću s ovim izuzetno kompleksnim i dinamičnim fenomenom, koji zbog svoje nevidljivosti, mobilnosti i organiziranosti, kako u nacionalnim, tako i u međunarodnim razmjerama, predstavlja složen i ozbiljan socijalni problem.
Na prostorima Balkana trgovina ljudima je postojala i ranije, ali se širenje ove pojave pojavilo prvenstveno kao posljedica rata i raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je bio praćen velikim razaranjima, raseljavanjem i nekontroliranom migracijom stanovništva uz prisustvo velikog broja različitih domaćih i stranih vojnih formacija.
Ratovi i siromaštvo doprinijeli su većoj vidljivosti i zastupljenosti ove pojave u našem društvu. Neki autori - u kontekstu veza između rata i propasti države s jedne strane, i trgovine ljudima, s druge - prihvataju kako se o ovim korelacijama tek odnedavno počelo otvoreno govoriti (Cameron i Newman, 2008).
Brzina i razmjere širenja trgovine ljudima na prostoru Istočne i Jugoistočne Europe bila je zapanjujuća jer, prije nešto više od decenije, žene iz zemalja Jugoistočne Europe skoro da nisu bile izložene ovom obliku iskorištavanja i vrbovanja, dok danas čine 25 posto žrtava trgovine ljudima od svih zabilježenih slučajeva.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) danas je u Mostaru saopćila, kako su u današnje vrijeme migrantske krize, meta trgovine ljudima djeca migranti i djeca bez pratnje.
„Povećano krijumčarenje i novi rizici od trgovine ljudima naša su realnost, a posebno su ranjiva djeca migranti i djeca bez pratnje, koja su u velikoj opasnosti da postanu žrtve trgovaca ljudima radi seksualnog iskorištavanja, prisilnog prosjačenja i rada na ulici“, istaknula je Darja Žuža iz IOM-a.
Podsjetivši na to kako je BiH ove godine zemlja tranzita za veliki broj migranata koji se iz zemalja istoka kreću prema zapadnoj Europi, Žuža je ukazala na pojačane rizika od različitih vrsta kriminalnih aktivnosti u kojima su migranti meta. Prema njenim riječima, veliki rizik predstavlja i to što veliki broj djece putuje s nedovoljno podataka o svom odredištu i mogućnostima za uspjeh u zemlju u koju dolaze.
Prema podacima Ureda UN-a za drogu, kriminal i trgovinu ljudima UNODC u julu ove godine, 21 milion osoba godišnje su žrtve prisilnoga rada i žrtve trgovine ljudima na svjetskoj razini. Od početka migrantske krize kroz BiH je prošlo oko 15 hiljada migranata, a trenutno ih je oko 3.000 još u državi.
Prema riječima Arnele Buzaljko iz Udruženja "Žena BiH" Mostar, danas su, na Europski dan borbe protiv trgovine ljudima, u Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu organizirane ulične akcije u kojima su se dijelili informativni leci kako bi se podigla svijest građana da u susretu s takvom djecom znaju da djeca koja prosjače nisu tu dobrovoljno, već da ih iskorištavaju trgovci ljudima.
U lecima se poziva građane da su dužni prijaviti nadležnima kada sretnu djecu bez pratnje odraslih ili djecu da prose, i to na SOS telefone; za FBiH - 1265, za RS - 1264 ili policiji 122 ili, pak, na www.sigurnodijete.ba.
Nažalost, u BiH ne postoji objedinjena statistika o osobama koje su identificirane kao žrtve trgovine ljudima zbog neadekvatne evidencije jer u zemlji nisu prepoznati svi oblici trgovine ljudima poput prosjačenja i rane udaje koja se veže za tradiciju.
Dugogodišnja aktivistica u sprječavanju trgovine ljudima i direktorica Fondacije "Lara" Radmila Žigić kazala je kako nema ništa u tradiciji što može opravdati prodaju djevojčice od 13 godina za udaju.
Alarmantan je trend što se dobna granica žrtava, koje su uglavnom djeca (djevojčice), ali sve više i muškarci – prvenstveno dječaci, sve više spušta, čime ovaj problem postaje složeniji i problematičniji u odnosu na kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Neophodno je osiguranje odgovarajuće zaštite, prije svega djeci i maloljetnicima, kao i ostalim marginaliziranim grupama stanovništva. Ono što je predstavljeno kao globalni trend u izvještajima organizacija i tijela, koja se bave ovom tematikom, npr. UN, jeste porast broja žrtava trgovine ljudima iz godine u godinu. Ova kriminalna djelatnost postaje unosnija kroz različite oblike iskorištavanja ljudi.