Velike NATO vojne vježbe u artičkim uslovima u Finskoj, u "dvorištu" Rusije

Finski vojnik Karelijske brigade, jedne od tri brigade pripravnosti finske vojske, upravlja artiljerijom K9, samohodnom haubicom kalibra 155 mm tokom NATO vježbe "Dinamični front", 17. novembra 2024. u blizini Rovaniemija u Finskoj.

Hiljade vojnika NATO-a učestvuju u velikim artiljerijskim vježbama na finskom Arktiku ovog mjeseca, što neki vide kao signal susjednoj Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine.

Zvuci topovske i raketne artiljerijske paljbe odjekuju snježnim, brdovitim predjelom Laponije dok oko 3.600 vojnika iz Sjedinjenih Država, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i drugih članica NATO-a izvode vatrene vježbe tokom novembra.

Oni su dio najveće artiljerijske vježbe NATO-a ikada održane u Evropi, nazvane Dinamički front 25 (Dinamic Front 25), koja takođe uključuje vježbe u Estoniji, Njemačkoj, Rumuniji i Poljskoj u kojima učestvuje ukupno oko 5.000 vojnika.

Joel Linainmaki, istraživač sa Finskog instituta za međunarodne poslove, rekao je da ove masivne vježbe treba tumačiti kao poruku Rusiji, sa kojom Finska dijeli granicu od 1.340 kilometara.

"Ove vježbe NATO-a sve više imaju za cilj da pokažu drugim zemljama, u ovom slučaju posebno Rusiji, naravno, da je Alijansa ujedinjena i sposobna da brani svoje članice", rekao je on.

Vježbe su prvi manevri velikih razmjera održani u Finskoj otkako se ta nordijska zemlja pridružila NATO-u prošle godine, kada je odustala od decenija dugog vojnog nesvrstavanja, a nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Taj potez je razbjesnio Moskvu, koja se dugo protivila bilo kakvom širenju NATO-a.

Pukovnik Jane Makitalo, direktor vježbe Dinamički front 25 u Finskoj, rekao je da je glavni cilj obuka i razvoj interoperabilnosti unutar artiljerijskih jedinica alijanse i priprema trupa za teške arktičke uslove, sada kada su nordijske zemlje Norveška, Švedska i Finska, sve članice NATO-a.

"Naravno da ovo šalje poruku da smo u mogućnosti da vježbamo zajedno i da razvijamo našu opremu", rekao je on novinarima.

"Artiljerija je u suštini kralj i kraljica bojnog polja, kao što smo vidjeli iz iskustva borbi u Ukrajini", rekao je Makitalo.

On je odbacio ideju da bi NATO mogao da isprovocira Moskvu tako što svoju vojnu moć demonstrira u ruskom dvorištu.

"To nije nikakva vrsta demonstracije sile", insistirao je on.

Međutim, ulazak Finske u NATO doveo je "280.000 vojnika na sjeverni bok NATO-a", rekao je on.

U brdovitom području Rovajarvija, trupe su logorovale i stacionirale se na položajima prekriveni tankim slojevima snijega i leda.

Sunce izlazi oko 9:30 ujutro u ovo doba godine iznad arktičkog kruga i zalazi manje od šest sati kasnije, prije 15:00.

Sa više od 1.000 kvadratnih kilometara, to je najveći evropski poligon za obuku, a saveznici dolaze na vježbe u teškim uslovima.

"Ovo je jedinstveno mjesto za obuku, jer je ovo jedno od rijetkih mjesta gdje možete da trenirate stvari u njihovom stvarnom obimu", rekao je poručnik Anti-Mati Puisto, vođa streljačkog voda finske Karelijske brigade.

U regionu gdje temperature obično padaju ispod minus 20 stepeni Celzijusa tokom zimskih mjeseci, finske odbrambene snage su poznate po tome što su dobro obučene i opremljene za oštre zimske uslove.

Puisto je podvukao važnost zadržavanja toplote nošenjem višeslojne odeće i održavanja logora suhim i bez vlage.

"Cilj je da uvježbamo naše vještine artiljeraca i planinara, radeći u veoma hladnom okruženju", rekao je za AFP kapetan Romen, komandant francuske jedinice Ekrins baterije 93. brdskog artiljerijskog puka.

"Takođe da radimo na interoperabilnosti sa našim saveznicima, da izvodimo artiljerijsku vatru u koherentnosti sa našim saveznicima iz NATO-a", rekao je on za AFP, predstavivši se samo imenom.

"Mi pravimo istoriju i zaista je lijepo vidjeti različite nacije u Finskoj", rekao je vojni obveznik i narednik Oli Milimaki nakon što je njegova brigada izvela vatrogasne vježbe sa tenkovima K9 u snježnoj šumi.