Jedna od netačnih tvrdnji je i da neko ko ima COVID-19 ne može istovremeno oboljeti od gripe. Naime, patogeni koji izazivaju COVID-19 i gripu mogu istovremeno ili u nekoliko dana inficirati istu osobu, pa da se organizam oboljelog mora boriti s oba virusa odjednom. Infekcija s jednim virusom nas ne čini imunim na drugi. „Ne isključuje se mogućnost oboljevanja od sezonske gripe i COVID-19. Period Epidemiološkog nadzora je krenuo sa 40.-tom nedjeljom u godini (prva sedmica oktobra), još uvijek nemamo zabilježeno istovremeno oboljevanje od sezonske gripe i COVID-19“, odgovorila na je dr. Emina Kurtagić – Pepić, specijalistica epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.
Pacijenti oboljeli od COVID-19 koji u isto vrijeme imaju i gripu, imaju i veći rizik da njihovo stanje zahtijeva hospitalizaciju. Postoje naučna istraživanja koja potvrđuju da je moguća istovremena infekcija sa SARS-CoV-2 i drugim respiratornim virusima.
O nekim drugim dezinformacijama vezanim za vakcine protiv gripe i COVID-19 Glas Amerike je već izvještavao.
Vakcina protiv sezonske gripe
Od sezonske gripe se možemo zaštiti vakcinom i tako smanjiti rizik obolijevanja od bar jedne infekcije. Vakcine protiv gripe postoje još od 1940-tih i pokazale su se vrlo sigurnim i prilično efikasnim u borbi protiv gripe. Naime, iako niko ne krije da vakcina protiv gripe nije 100% efikasna, ona umnogome smanjuje mogućnost infekcije. Prema procjenama CDC-a, prošlogodišnja sezonska vakcina protiv gripe je bila 45% efikasna protiv gripe i to 50% efikasna za influencu B (Viktorija) i 37% efikasna za influencu A (H1N1).
Neke vakcine, poput vakcine protiv morbila, date u dvije doze, imaju efikasnost i do 99% u zaštiti od bolesti. Međutim, virusi koji izazivaju te bolesti nisu skloni sezonskim promjenama, pa su ove vakcine i zbog toga efikasnije. No, efikasnost vakcine protiv sezonske gripe od oko 50% nije razlog da se ne vakcinišemo. Savjetuje se da u ovakvim situacijama uradimo sve ono što je u našoj moći da smanjimo rizik. Također je primijećeno da vakcinisane osobe i kada dobiju gripu, ona ima lakšu kliničku sliku.
„Vakcinacija protiv sezonske gripe je važna kao jedina mjera sekundarne prevencije radi stvaranja antitijela na virus influence tip A i B i to dva podtipa virus influence tipa A: H1N1 i H3N2 te dva serološka podtipa virusa influence tip B - Victoria i Yamagata. Naime, ukoliko bi osoba oboljela od sezonske gripe klinička slika bi bila blaža, isto tako je primjećeno da stvaranjem antitijela klinički simptomi gripe izazavani drugim virusima daju blažu kliničku sliku“, napominje Kurtagić-Pepić.
Zašto vakcina protiv sezonske gripe nema jako visoku efikasnost?
Trebamo razumjeti da je ovo sezonska vakcina zbog toga što svake sezone malo drugačiji virusi gripe cirkulišu u populaciji. Inače virusa gripe ima veoma mnogo, podložni su promjenama te se na osnovu podataka o tome koji su virusi cirkulisali na Južnoj hemisferi donose i odluke koji bi to virus bili aktuelni na Sjevernoj hemisferi. Više od 100 nacionalnih centara za gripu u preko 100 zemalja provodi cjelogodišnji nadzor gripe, a na osnovu toga se odlučuje i protiv kojih bi virusa trebala štititi sezonska vakcina.
Ovo znači i da je moguće da neko primi vakcinu protiv gripe, pa ipak oboli. Najčešća dva razloga za ovu su da je osoba bila zaražena nekim sojem virusa gripe koji nije bio sadržan u sezonskoj vakcini, jer je bilo procijenjeno da će bi manja mogućnost zaraze s njim, da je manje rasprostranjen te da je osoba kontaktirala virus gripe nešto prije vakcinacije.
Virusi gripe imaju visoku stopu mutacija, brzo se mijenjaju, što znači da se nastavljaju mijenjati i nakon što Svjetska zdravstvena organizacija preporuči određene sojeve za vakcinu. Dok se vakcina proizvede i distribuira, moguće je da se razvije neki soj virusa kojeg vakcina neće sadržavati.
Za koga je naročito važno da se vakciniše protiv sezonske gripe
Postoji nekoliko grupa za koje bi bilo naročito važno da se vakcinišu vakcinom protiv sezonske gripe. To su osobe starije od 65 godine, osobe s komorbiditetima (dijabetes, visok pritisak, srčani bolesnici i sl.), zdravstveni radnici i trudnice. U razvijenim zemljama je normalno da ljekar koji prati trudnoću preporuči trudnici vakcinu protiv gripe i objasni rizike obolijevanje od gripe u toku trudnoće. Vakcinacija zdravstvenih radnika je naročito važna, jer se tako indirektno štite i pacijenti te smanjuje mogućnost da zdravstveni radnici moraju na bolovanje usljed gripe, u eri kada je svaki zdravstveni radnik u sistemu važan zbog odgovora na pandemiju.
Također, u dosta zemalja se preporučuje i vakcinacija djece starije od 6 mjeseci protiv gripe, no ova tendencija još nije raširena kod nas.
Ove godine u BiH će biti nabavljena tetravalentna vakcina protiv gripe (četverovalentna - protiv četiri tipa virusa) VAXIGRIP TETRA, proizvođača Sanofi Pasteur, a ona sadrži podtipove virusa gripe A H1N1 i H3N2 te serološke podtipove virusa influence tip B Victoria i Yamagata.
Ova vakcina će, prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, već krajem ove sedmice i početkom iduće biti dostupna u Domovima zdravlja u Federaciji, a za očekivati da će se negdje u isto vrijeme pojaviti i u entitetu Republika Srpska.