U objavi na internet stranici USAGM-a, istovremeno poslatoj i zaposlenima putem elektronske pošte, Pek je saopštio da koristi ovlaštenja izvršnog direktora da ukine regulativu – poznatiju kao firewall (zaštitni zid), jer, kako je ustvrdio, šteti kako interesima agencije, tako i nacionalnim interesima.
Tu regulativu usvojilo je prethodno rukovodstvo Agencije za globalne medije u junu 2020, nekoliko dana prije nego što je američki Senat potvrdio Pekovu nominaciju za izvršnog direktora USAGM-a. Svrha novousvojenog pravila bila je konsolidacija i razjašnjenje pravne zaštite, koju je Kongres donio odvojeno, uključujući i Međunarodni zakon o radiodifuziji iz 1994. godine.
Uredba Majkla Peka ne utiče na uredbu o firewall-u (zaštitnom zidu) usvojenu zakonom iz 1994.
Taj zakon i njegove kasnije izmjene osmišljeni su i usvojeni da bi zaštitili novinare od uplitanja koje bi moglo da podrije njihov kredibilitet - a istovremeno podstaknu njihovu slobodu da izvještavaju o Sjedinjenim Državama, politici koju vode, kao i sadržajima iz oblasti kulture.
Međutim, u obrazloženju napisanom na 33 stranice, kojim se regulativa stavlja van snage, Majkl Pek je okarakterisao kao neustavnu i neprimenjivu pogrešnu interpretaciju. Ukazao je da podriva programe čije emitovanje nadziru američke vlasti i istovremeno njega onemogućava da efikasno upravlja i pruži urednički nadzor nad radom agencije.
U obrazloženju odluke izvršnog direktora američke Agencije za globalne medije iznosi se tvrdnja da se USAGM razlikuje od ostalih medijskih organizacija jer, kako je ukazano, ima posebnu misiju da služi interesima Sjedinjenih Država - putem vijesti koje sponzoriše vlada - u inostranstvu.
„Zbog te posebne misije, USAGM i mediji koje nadzire ne funkcionišu kao tradicionalna novinska ili medijska agencija i nikad im to nije bilo predviđeno. Njihova svrha i fokus su međunarodni odnosi i promovisanje američkih ciljeva – a ne proizvodnja i objava vijesti ili bavljenje novinarskim izražavanjem”, ukazano je u saopštenju.
Uslijedile su brze reakcije sa Kapitol hila.
Uprkos tome što su zvaničnici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Senata, koji nadgleda rad američke Agencije za globalne medije, saopšili da potezi Majkla Peka ne podrivaju važeće zakone kojima je regulisan firewall (zaštitni zid), jer ih isključivo Kongres može mijenjati, njihovo jednostrano stavljanje van snage i dalje predstavlja rizik po kredibilitet medija pod okriljem USAGM.
"Gospodin Pek je još jednom pokazao da ga zakoni ne obavezuju”, saopštio je Eliot Engel, predsedavajući Odbora za spoljne poslove iz redova Demokratske stranke.
Engel je ukazao da će ohrabriti novinare Agencije za globalne medije da nastave, kako je ukazano, da obavljaju svoj važan posao.
“I ignorišu nezakonito miješanje gospodina Peka i drugih zvaničnika administracije. Zakon je na vašoj strani”, saopštio je Engel.
Majkl Mekol, Engelov teksaški kolega iz redova republikanaca izjavio je za Glas Amerike da mu nije jasno zašto se izvršni direktor Pek protivi novinarskoj objektivnosti u Agenciji za globalne medije i mrežama koje nadzire.
“Bez toga, misija i efikasnost Agencije se podriva. Srećom, potreba da emisije pod okriljem USAGM-a budu objektivne i u skladu sa najvišim profesionalnim standardima propisan je odlukom iz 1994. godine", rekao je Mekol.
Senator Kris Marfi, demokrata iz države Konetikat i član senatskog Odbora za spoljne poslove, rekao je Glasu Amerike da je svrha firewall-a (zaštitnog zida) sprječavanje političkog miješanja.
"Firewall (zaštitni zid), kao dio Međunarodnog zakona o radiodifuziji, upravo je ono što razlikuje medije čiji rad finansira američka Agencija za globalne medije - od propagande koju finansiraju države poput Rusije i Kine. Ne možemo dozvoliti da zvaničnici, koje predsjednik postavlja po političkoj liniji, utiču na novinarske sadržaje i potrebno je da se postaramo da zakon ostane na strani novinara”, rekao je Marfi.
Predsjednik Donald Trump, koji je i republikanski predsjednički kandidat na novembarskim izborima, nominovao je Majkla Peka za izvršnog direktora Agencije za globalne medije. Pek je na toj funkciji naslijedio Džona Lensinga - zvaničnika koji je funkciju preuzeo u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baraka Obame.
Uredba o firewall-u (zaštitnom zidu) odobrena je tokom mandata Grenta Tarnera, koji je obavljao funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora USAGM-a, i uz podršku prethodnog odbora Agencije koji je raspušten kada je u junu potvrđen mandat Majkla Peka.
Pošto je preuzeo mandat, Pek je smijenio Grenta Tarnera i druge visoko pozicionirane rukovodioce, od kojih je petoro (uključujući i Tarnera) podnijelo tužbu protiv njega i Agencije - između ostalog i za, kako je navedeno, sistematsko demontiranje firewall-a (zaštitnog zida).
Američka Agencija za globalne medije (USAGM) nije odgovorila Glasu Amerike na upit za komentar.
Ranije tokom mjeseca Pek je izjavio da je tužba podnijeta protiv njega bez osnova i da su sve njegove odluke, kao i odluke tima koji predvodi, ispravne i zakonite.
Agencija, čiji godišnji budžet premašuje 800 miliona dolara, nadležna je za pet medijskih mreža: Glas Amerike, Radio Slobodnu Evropu, Radio Slobodnu Aziju, Bliskoistočnu mrežu za emitovanje i Program za Kubu. Broj ljudi koji nedeljno prati radijski, televizijski i internet sadržaj iznosi oko 350 miliona.
Elez Biberaj, vršilac dužnosti direktora Glasa Amerike je u obraćanju zaposlenima putem elektronske pošte, ukazao da stavljanje van snage uredbe o firewall-u (zaštitnom zidu) znači vraćanje na stepen zaštite prije nego što je Majkl Pek stupio na funkciju.
“Što neće dozvoliti zvaničnicima vlade da utiču ili izobličuju sadržaje Glasa Amerike”, ukazao je Biberaj u e mailu koji je zaposlenima poslao u utorak.
Ukazao je da nezavisnost novinara ostaje pod regulacijom Zakona o međunarodnom emitovanju iz 1994. i federalnog zakona (National Defense Authorization Act) kojim su određeni budžet, troškovi i djelovanje Sekretarijata za odbranu za 2017. godinu
U objavi kojom je obrazlagao odluku o stavljanju firewall-a van snage Majkl Pek iznio je tvrdnje da ta uredba stvara, kako je ocijenio, neodrživ sukob - imajući u vidu da se, kako navodi dalje, od medija u sastavu Agencije traži da budu u skladu sa širokim spoljnopolitičkim ciljevima Sjedinjenih Država.
Navodi se i da postoje situacije u kojima predsjednik ili njegovi predstavnici žele da priča, koja bi mogla otkrivati poverljive podatke, ne bude objavljena.
„Trebalo bi da imaju jasnu sposobnost to da učine i obezbijede da takvu odluku sprovede organizacija”, naveo je Majkl Pek.
U prošlosti je bilo slučajeva u kojima je Bijela kuća vršila pritisak na Glas Amerike zbog načina izvještavanja - ukazuje Sanford Ungar, bivši direktor te medijske agencije i aktuelni direktor projekta za slobodu govora na Univerzitetu Džoržtaun.
“Davanje moći predsjedniku da cenzuriše vijesti bi bila katastrofa. Nijednom predsjedniku to ne bi trebalo da bude omogućeno. Ne samo aktuelnom”, kaže Ungar za Glas Amerike.
Medijski stručnjaci i aktivisti organizacija za zaštitu prava, među kojima su Komitet reportera za slobodu medija i Komitet za zaštitu novinara upozorili su da bi tako nešto narušilo kredibilitet Glasa Amerike.
„Štit koji te medije brani od političkog pritiska je propisan zakonom, a novinari koji rade u njima zaštićeni su Prvim amandmanom Ustava SAD“, izjavio je Gejb Rotman direktor za tehnologiju i slobodu medija u Komitetu reportera za slobodu medija.
„Nastojanje da novinari budu kredibilan izvor vijesti milionima ljudi širom svijeta zavisi od njihove uredničke nezavisnosti od političkog miješanja - koje je nezakonito i protivustavno”, podvlači Rotman.
Organizacija čiji je Rotman predstavnik ponudila je pravnu pomoć, uključujući i novinarima Glasa Amerike kojima nisu obnovljene J-1 vize - ključni dokument i garancija za život i rad u Sjedinjenim Državama, što je postao slučaj od kada je funkciju izvršnog direktora Agencije za globalne medije preuzeo Majkl Pek.
Komitet se nalazi među 16 medijskih grupa koje su podržale pravno djelovanje zbog okolnosti koje su doprinijele narušavanje pravila o firewall-u (zaštitnom zidu) u USAGM-u.
Nikolas Kal, profesor javne diplomatije u Anenbergovoj školi za komunikaciju i novinarstvo na Univerzitetu Južne Kalifornije, izjavio je da pravilo o firewall-u predstavlja ozakonjivanje standardne prakse.
“Šokiran sam Pekovim potezom”, rekao je Glasu Amerike Kal, autor knjige “Hladni rat i američka obaveštajna agencija”.
„Firewall (zaštitni zid) je presudan da bi međunarodni emiteri bili kredibilni na svjetskom tržištu“, rekao je on.
„Bi-Bi-Si (BBC) i Dojče vele imaju zaštitni zid. Radio Pjongjang nema zaštitni zid. Njegovo uklanjanje u praksi ili regulative ne predstavlja iskorak ka BBC-u. Već odstupanje od tog modela i udaljavanje od vjerodostojnosti. Nijedna međunarodna televizija ne bi trebalo da se udaljava od kredibiliteta“, rekao je Nikolas Kal profesor javne diplomatije na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji.