Na američkoj političkoj sceni veći dio ovog mjeseca u Washingtonu bit će utrošen na polariziranu debatu oko toga hoće li se povećati prag zaduživanja savezne vlade kako bi se izbjeglo to da zemlja ne bude u stanju otplaćivati dugove. Ta će debata vjerojatno biti generalna proba za predsjedničke izbore sljedeće godine u kojem će aktualni predsjednika Barack Obama morati braniti svoju ekonomsku politiku.
Politička prepucavanja u Washingtonu oko sve većeg američkog duga se intenziviraju, s ogromnim ulozima za predsjednika Obamu, republikance u Kongresu i veći broj republikanskih predsjedničkih aspiranata koji razmatraju utrku protiv predsjednika Obame sljedeće godine. Administracija predsjednika Obame upozorava da ako se do 2. kolovoza ne poveća prag zaduživanja zemlje – koji sad iznosi 14 bilijuna i 300 milijardi dolara - svjetska ekonomska tržišta bi mogla zapasti u kaos a privremeni američki gospodarski oporavaka bio bi potkopan.
Politički stručnjaci kažu da bi kompromis oko povećavanja praga zaduživanja između predsjednika i republikanskih kongresnih čelnika mogao pomoći Baracku Obami u pokušaju osvajanja drugog mandata sljedeće godine kad će se sučeliti s glasačima koji su nezadovoljni njegovom ekonomskom politikom. Analitičar Stuart Rothenberg nedavno je govorio o tome u jednoj emisiji Glasa Amerike. "Predsjednik je stupio na dužnost obećavajući oporavak, obećavajući nova radna mjesta, obećavajući ekonomski rast. Nije ispunio obećanja. Demokrati tvrde kako to nije njegova pogreška. Kažu, okolnosti mu nisu išle na ruku. Republikanci nisu surađivali. Ali u našem političkom sustavu predsjednika se skoro uvijek smatra odgovornim i ankete pokazuju da glasači smatraju Baracka Obamu odgovornim i njegova popularnost pada. To je za njega značajan problem".
Predsjednik Obama ustraje u tome da bi okončavanje nekih poreskih pogodnosti za bogate Amerikance trebalo biti dio sporazuma o saveznom dugu koji bi trebao uključivati i neke rezove u potrošnji za što se zalažu republikanci. Na jednoj nedavnoj tiskovnoj konferenciji predsjednik je iskazao izvjesnu nestrpljivost s republikanskim kongresnim čelnicima oko razgovora o povećavanju praga zaduživanju. "Trebaju raditi svoj posao. Sad je vrijeme da se krene naprijed i donesu neke teške odluke".
Republikanci su uzvratili kritizirajući predsjednik što je napustio Washington i održao govor na jednom skupu za prikupljanje novca za kampanju u Pennsylvaniji. Među kritičarima je bio i bivši guverner savezne države Massachusetts Mitt Romney kojeg se smatra vodećim republikanskim kandidatom za predsjedničku utrku sljedeće godine. "Ne smije napuštati grad dok ne bude znao što je potrebno poduzeti da se ponovno pokrene gospodarstvo".
Nitko ne sumnja da će američkog gospodarstvo biti središnje pitanje predsjedničkih izbora sljedeće godine, a čak i ugledni demokrati brinu zbog mogućnosti da će ekonomija biti problematična i u 2012. godini. Posljednje ankete pokazuju da predsjednik Obama ima malu prednost nad Mittom Romneyem kad bi se izbori održali sada. Predsjednik ima nešto veću prednost nad drugim republikanskim kandidatima. David Aikman je jedan od urednika časopisa American Spectator i čest gost u emisijama Glasa Amerike. "On vrlo djelotvorno provodi kampanje. Nikad ga se ne smije podcjenjivati kao što su to republikanci otkrili 2008. godine. Međutim, sučeljen je s nekom vrstom ekonomskog nazadovanja, i to mu sad predstavlja teret. Ne može i dalje govoriti kako je sve to pogreška predsjednika Busha".
Ankete pokazuju da su demokrati u velikoj mjeri ujedinjeni oko predsjednika Obama, dok republikanci jedva čekaju da ga izbace iz Bijele kuće.
Politički analitičar Bill Schneider kaže da će se obje stranke žestoko natjecati za podršku neovisnih glasača sljedeće godine, a to je skupina koja je 2008. godine pružila veću podršku Baracku Obami negoli Johnu McCainu. "Mislim da Obama ima ispravnu strategiju. Pokušava držati centar. To je dobra strategija. Okolnosti su ono što, naravno, za njega predstavlja veliki problem. Okolnosti za sljedeće izbore su vrlo nestabilne i nepredvidljive s tako visokom stopom neuposlenosti, a visoke cijene benzina dovode do ozbiljnog vala gubljenja iluzija kako dolazi do ekonomskog oporavka diljem zemlje".
Od Drugog svjetskog rata naovamo samo su tri predsjednika poražena na izborima – Gerald Ford 1974, Jimmy Carter 1980. i George H. Bush 1992. A u sva ta tri poraza glavni čimbenik su bili domaći gospodarski problemi.