Najnovije izdanje WMO-ovog Biltena o gasovima sa efektom staklene bašte izvještava o emisijama ugljen-dioksida, metana i azot-oksida navodeći da je prošle godine ona još jednom oborila sve rekorde.
Izvještaj UN-ove upozorava da koncentracije ovih emisija gasova staklene bašte u atmosferu pokreću klimatske promjene. Kaže se da ugljen-dioksid, najvažniji gas staklene bašte, čini oko 66 odsto efekta zagrijavanja klime.
Generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Peteri Talas kaže da oko polovine emisije CO2 ostaje u atmosferi vijekovima. On kaže da drugu polovinu zauzimaju okeani i kopneni ekosistemi i navodi da nije jasno koliko će dugo šumska područja, koja se često nazivaju plućima Zemlje, nastaviti da djeluju kao efikasni "ponori" ugljenika.
"Već smo vidjeli neke alarmantne indikacije da je, na primjer, ekosistem amazonske kišne šume, koji je nekada bio glavni 'slivnik' za ugljenik, sada postao izvor ugljenika, što je alarmantno", rekao je Talas. "A ovo se odnosi na krčenje šuma u tom području i na promjene u lokalnoj klimi zbog ove sječe šuma".
Oksana Tarasova, koja vodi WMO-ov Odsjek za istraživanje atmosfere i životne sredine, kaže da WMO tek sada objavljuje ovo novo otkriće jer je bilo potrebno devet godina posmatranja da bi se prikupio skup podataka mjerenja koja su potrebna da bi se razumjele promjene koje se dešavaju. Ona kaže da se sve amazonske šume ne pretvaraju iz mjesta apsorpcije u neto proizvođača ugljenika.
"Dakle, zapadni dio Amazona i dalje nastavlja da radi kao 'slivnik' za ugljenik u ovom trenutku. Ali ne znamo koliko će se to nastaviti na ovaj način", rekla je Tarasova. "Tamo vršimo mjerenja i pratimo šta se tamo dešava... Ja bih uzela cio Amazon kao cjelinu za koju se vidi da je 'slivnik', ali je njen kapacitet značajno smanjen".
Meteorolozi kažu da pregovarači o klimatskim promjenama na predstojećoj konferenciji u Škotskoj moraju da preduzmu konkretne mjere i daju konkretna obećanja za smanjenje emisije ugljen-dioksida.
Kažu da postavljanje neutralnih ciljeva po pitanju ugljenika neće funkcionisati u zaustavljanju klimatskih promjena. Oni takođe upozoravaju da svijet ide ka porastu temperature od 2,5 stepena Celzijusa do kraja ovog vijeka. To je, kažu, daleko više od cilja Pariskog sporazuma od 1,5 do dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.