Dvije strane spore se o učinkovitosti napada, koji je uslijedio dva dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden preokrenuo američku politiku i odobrio upotrebu raketa većeg dometa dok je ruska invazija na Ukrajinu dostigla granicu od 1.000 dana.
Rusko ministarstvo odbrane je u saopćenju navelo da su "ukrajinske oružane snage sinoć napale objekat u regionu Brjanska" sa šest raketa taktičkog raketnog sistema američke vojske, ili ATACMS, ali su njihove snage oborile pet od njih i oštetile šestu. Rečeno je da su dijelovi eksplodiranih raketa izazvali požar u vojnom objektu, ali nije bilo žrtava.
Ukrajinski vojni generalštab objavio je u objavi na Facebooku da su njene snage "nanijele štetu od požara" u "skladištima sa municijom za vojsku ruskih okupatora" u Brjansku, oko 100 kilometara od ukrajinske granice.
Napad je izazvao "12 sekundarnih eksplozija i detonacija u području mete", navodi se u saopštenju, ne precizirajući da je korišten ATACMS. Ali ukrajinski zvaničnik, koji je pod uvjetom anonimnosti razgovarao o tekućim operacijama, potvrdio je upotrebu američkog sistema naoružanja.
Početni cilj koji je koristio raketni sistem dugog dometa bio je daleko manji od dometa raketnog sistema od 300 kilometara. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy dugo je tražio odobrenje SAD za njegovu upotrebu za pokretanje napada na vojna mjesta duboko u Rusiji. Do nedjelje je, međutim, Biden pružao otpor iz straha od eskalacije tenzija u skoro trogodišnjem sukobu između Moskve i vojnog saveza NATO-a predvođenog SAD-om, čije četiri zemlje članice graniče s Rusijom.
Ali Biden je promijenio svoju poziciju nakon što je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 vojnika u Rusiju da se bore zajedno s moskovskim snagama u ruskoj oblasti Kursk koju je Ukrajina zauzela u augustu i koju još uvijek drži.
Biden napušta dužnost za dva mjeseca i nejasno je kakav bi stav mogao zauzeti novoizabrani predsjednik Donald Trump. Trump je bio skeptik u pogledu kontinuirane američke vojne podrške Ukrajini, tvrdeći da će okončati rat prije nego što uopće preuzme dužnost, ali nije ponudio nikakav javni plan o tome kako će to učiniti.
S obzirom da Ukrajina sada ima mogućnost da ispaljuje rakete dugog dometa na Rusiju, predsjednik Vladimir Putin je u utorak potpisao revidiranu nuklearnu doktrinu u kojoj se navodi da se konvencionalni napad na Rusiju od strane bilo koje nacije koju podržava nuklearna sila smatra zajedničkim napadom i može izazvati nuklearni odgovor.
Kada je portparol ruske vlade Dmitrij Peskov upitan da li je revidirana doktrina izdata kao odgovor na odobrenje američke rakete, on je rekao da je predstavljena "blagovremeno" i da Putin želi da se ažurira kako bi bila "u skladu sa trenutnom situacijom".
Kao odgovor na to, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće rekao je da SAD nisu iznenađene najavom Rusije da ažurira svoju nuklearnu doktrinu budući da je već nekoliko sedmica signalizirala svoju namjeru da to učini. Portparol je rekao da SAD ne vide potrebu da mijenjaju svoj stav.
"Ovo je više iste neodgovorne retorike iz Rusije, koju smo vidjeli u posljednje dvije godine", rekao je portparol.
Ruska doktrina navodi da bi se nuklearno oružje moglo koristiti u slučaju masovnog zračnog napada koji uključuje balističke i krstareće rakete, avione, dronove i druga leteća vozila.
U njemu se navodi da će se napad na Rusiju od strane nenuklearne sile uz "učešće ili podršku nuklearne sile" smatrati njihovim "zajedničkim napadom na Rusku Federaciju", definicija koja bi odgovarala Ukrajini i SAD. alijanse.
Ne precizira da li bi takav napad definitivno naišao na nuklearni odgovor.
Peskov je rekao da je cilj ažurirane politike da potencijalni neprijatelji shvate neizbježnost odmazde za napad na Rusiju ili njene saveznike.
Također se navodi da bi Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje ako druga zemlja napadne Bjelorusiju, saveznicu Moskve.