Ukrajina poziva Brazil da uhapsi Putina ako se pojavi na samitu G-20

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Glavni ukrajinski tužilac rekao je da je primio obavještajne podatke koji ukazuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu sljedećeg mjeseca i pozvao tamošnje vlasti da izdaju nalog za njegovo hapšenje ako se pojavi.

Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je potjernicu za Putinom u martu 2023, otprilike godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, optužujući ga za ratni zločin deportacije djece.

Rusija poriče optužbe za ratne zločine, a Kremlj je odbacio nalog suda kao „ništavan”.

Na pitanje da li je donijeta odluka o tome da li će Putin prisustvovati sastanku 20 vodećih svjetskih ekonomija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak: „Ne. Kada odluka bude donijeta, obavijestićemo vas.”

Ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin rekao je Reutersu u intervjuu da je „važno da međunarodna zajednica bude ujedinjena i da Putina smatra odgovornim”.

Zbog „informacija da bi Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu, želio bih ponoviti da je obaveza brazilskih vlasti kao države potpisnice Rimskog statuta da ga uhapse ako se usudi posjetiti”, rekao je Kostin, govoreći o ugovor kojim je osnovan ICC.

„Zaista se nadam da će ga Brazil uhapsiti, potvrđujući svoj status demokratske i pravne države”, rekao je on.

Neuspjeh da se to učini rizikuje stvaranje presedana prema kojem lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno putovati, rekao je on.

Brazil je Putinu poslao standardni poziv za sastanke grupe G-20 od 18. do 19. novembra u Rio de Janeiru, ali nije dobio nikakve naznake da planira prisustvovati, prema dvojici zvaničnika brazilske vlade.

Uprkos nalogu Međunarodnog krivičnog suda, Putin je u septembru otišao u zvaničnu državnu posjetu Mongoliji, čiji je neuspjeh da ga uhapsi Ukrajina kritikovala kao udarac međunarodnoj pravdi.

Prošle godine, međutim, Putin se držao podalje od sastanka zemalja BRICS-a u Južnoj Africi i prisustvovao je online.

ICC, sa 124 države članice, osnovan je 2002. godine za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije kada države članice to ne žele ili ne mogu učiniti same.