Izvor, koji se nalazi u ukrajinskom Generalštabu, rekao je da je Rusija rasporedila oko 59.000 vojnika u oblast Kursk otkako su kijevske snage ušle i brzo napredovale, uhvativši Moskvu nespremnu 2½ godine nakon pune invazije na Ukrajinu.
"Najviše smo kontrolisali oko 1.376 kvadratnih kilometara, sada je, naravno, ova teritorija manja. Neprijatelj pojačava svoje kontranapade", rekao je izvor. "Sada kontrolišemo otprilike 800 kvadratnih kilometara. Držaćemo ovu teritoriju onoliko dugo koliko je vojno prikladno."
Kurska ofanziva bila je prva kopnena invazija strane sile na Rusiju nakon Drugog svjetskog rata i zatekla je Moskvu nespremnu.
Sa napadom na Kursk, Kijev je imao za cilj da zaustavi ruske napade u istočnoj i sjeveroistočnoj Ukrajini, natjera Rusiju da povuče snage koje postepeno napreduju na istoku i da Kijevu pruži dodatnu polugu u bilo kakvim mirovnim pregovorima.
Ali ruske snage i dalje stalno napreduju u istočnom ukrajinskom regionu Donjecka.
Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da vjeruje da su glavni ciljevi ruskog predsjednika Vladimira Putina bili okupacija cijelog Donbasa, koji se sastoji od Donjecke i Luganske oblasti, i izbacivanje ukrajinskih trupa iz regije Kursk.
"Za Putina je najvažnije da nas istisne iz regiona Kursk. Siguran sam da želi da nas istisne do 20. januara", rekao je Zelenski medijima, misleći na to kada će Donald Tramp biti inaugurisan za predsednika SAD. "Za njega [Putina] je veoma važno da pokaže da kontroliše situaciju."
Izvor ukrajinskog generalštaba ponovio je da je oko 11.000 sjevernokorejskih vojnika stiglo u regiju Kursk u znak podrške Rusiji, ali da većina njihovih snaga još završava obuku.
Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar o najsvježijoj procjeni Kijeva o stanju u regiji Kursk. Reuters nije mogao nezavisno provjeriti date brojke ili opise. Moskva nije ni potvrdila ni demantovala prisustvo sjevernokorejskih snaga u Kursku.
Šef ukrajinskih oružanih snaga rekao je 11. novembra da se njene opkoljene snage ne bore samo protiv ruskih pojačanja u Kursku, već se i bore da pojačaju dva opkoljena fronta u istočnoj Ukrajini i spremaju se za pješadijski napad na jugu.
Prijetnje ruskog napredovanja
Izvor iz Glavnog štaba rekao je da je regija Kurakhovo sada najugroženija za Kijev jer ruske snage napreduju tamo 200 do 300 metara dnevno i uspjele su da se probiju u nekim područjima oklopnim vozilima podržanim odbranom protiv dronova.
Grad Kurakhov je odskočna daska ka kritičnom logističkom čvorištu Pokrovsk u regionu Donjecka. Sveukupno Rusija ima oko 575.000 vojnika koji se bore u Ukrajini, rekao je izvor ukrajinskog Generalštaba, a cilj je da poveća svoje snage na oko 690.000.
Rusija ne otkriva brojeve uključenih u njene borbe, a Reuters nije mogao nezavisno provjeriti te brojke.
Ukrajinska strategija
Dok se Ukrajina bori protiv većeg i bolje opremljenog neprijatelja, Kijev nastoji da poremeti rusku logistiku i lance snabdijevanja pogađajući ruska skladišta oružja i municije, aerodrome i druge vojne ciljeve duboko unutar Rusije.
Ukrajina je dobila slobodnije ruke da to učini ranije ovog mjeseca nakon što je, američki predsjednik Joe Biden odustao od protivljenja da Kijev ispaljuje rakete koje su isporučile SAD, na ciljeve duboko u Rusiji kao odgovor na ulazak Sjeverne Koreje u rat.
Prošle sedmice Ukrajina je ispalila američke krstareće rakete ATACMS i britanske Storm Shadow na Rusiju. Jedna od meta ATACMS-a bilo je skladište oružja oko 110 kilometara unutar Rusije.
Moskva je obećala da će odgovoriti na ono što vidi kao eskalaciju zapadnih pristalica Ukrajine. Rusija je u četvrtak lansirala novu balističku raketu srednjeg dometa na ukrajinski grad Dnjepar, kao vjerovatno upozorenje NATO-u.
Ukrajinski zvaničnici vode razgovore sa Sjedinjenim Državama i Britanijom o novim sistemima protivvazdušne odbrane koji bi mogli da zaštite ukrajinske gradove i civile od novih vazdušnih pretnji većeg dometa.
Izvor ukrajinskog Generalštaba rekao je da je vojska također implementirala mjere za jačanje protuzračne odbrane iznad glavnog grada Kijeva i planirala slične korake za grad Sumi na sjeveru i Harkov na sjeveroistoku, oba blizu linija fronta.
Rusija sada zauzima petinu Ukrajine, a Putin je rekao da želi da Kijev odustane od ambicija da se pridruži vojnom savezu NATO-a i da se povuče iz četiri ukrajinska regiona koje on djelimično drži, zahtjeve koje je Kijev odbacio kao kapitulaciju.